Razgovor:Josip Mihalović
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Josip Mihalović. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Protiv hegemonije?[uredi kôd]
U članku piše: Kada ga je papa Pio IX. 1870. g. imenovao zagrebačkim nadbiskupom, Josip Mihalović staje u obranu hrvatske autonomije a protiv mađarske hegemonije. Zanimalo bi me, na koji izvor se autor članka oslanja. Ja sam dosta lijepa pročitao o tom vrijednom nadbiskupu i kardinalu, koji se je do kraja svog života držao Mađarom, ali nigdje nisam našao nešto slično o njemu. Dapače: svojim svećenicima je strogo zabranjivao, držeći se crkvenih propisa, da izravno učestvuju u politici (da se učlanjuju u stranke ili da kandidiraju). Zato mi gornja rečenica zvuči čudno.--Stebunik (razgovor) 07:17, 12. veljače 2015. (CET)
- Članak ću dopuniti izvorima i proširiti. Ako baš hoćemo o hegemoniji, su zapravo tadašnji liberalni krugovi u saboru odredili Budimpeštu za partnera umjesto Beča, što je bilo zapravo izpod kiše pod kap. Kardinal Josip je radio u hrvatskim interesima, što se brinuo za dobar tisak, za siromašne, odgoj dobrih svećenika, a naročito je započeo obnovu divne zagrebačke katedrale, koja je baš za njegova služenja teško stradala u potresu 1880.
[1] [2] --Stebunik (razgovor) 09:58, 12. veljače 2015. (CET)
Engleski[uredi kôd]
Kao što sam mogao vidjeti, ovaj članak o Josipu Mihaloviću još nije napisan na engleskom. Što nije na engleskom, kao da u svijetu ni ne postoji. Vjerojatno će se naši koji vrijedni suradnik, koji će to prevesti na engleski - materijala i poveznica ima sada dovoljno.--Stebunik (razgovor) 10:21, 13. veljače 2015. (CET)
U kojoj državi je rođen kardinal i nadbiskup Mihalović[uredi kôd]
U uvodu članka piše, da je Mihalović rođen u Austro-Ugarskoj.
- Josip Mihalović (Torda, Austro-Ugarska, 16. siječnja 1814. - Zagreb, Hrvatska, 19. veljače 1891.), kardinal, zagrebački nadbiskup.
To nije točno, jer Austro-Ugarska je postala tek nagodbom 1867. Do tada je bila država na cijelom tom teritoriju Austrija odnosno točnije Austrijsko Carstvo.--Stebunik (razgovor) 22:38, 26. ožujka 2020. (CET)
Narodnost[uredi kôd]
Ovo škakljivo pitanje ipak treba pošteno riješiti. Ne znam, od kuda je pisac dobio informaciju, da je bio Mihalović Hrvat te je to stavio u zaglavlje članka. Mihalović je bio i ostao do smrti Mađar. Je li to možda sramota? Njegovo rodno selo Torda (nekada Torontáltorda) je i danas potpuno mađarsko. Postoji i Mihalovićeva kapela na groblju, gdje su sahranjeni četiri njegovi rođaci: sve piše na mađarskom, svi Mađari. Ako budem imao priliku, to ću i objaviti - jako zanimljivo! On je bio i ostao Mađar katolik, ali je volio Hrvate više nego neki drugi, koji su se razbacivali sa hrvatstvom (populizmom). U duhovnom smislu je svakako načinio za obnovu hrvatskog naroda više nego npr. Strossmayer, koji je bio inače veliki dobrotvor - ali više vanjskom - u kulturnom smislu nego vjerskom. Baš zbog toga jer je bio Mihalović Mađar nije bio ljubezno primljen kod svog dolaska u Zagreb. Zašto lagati i na silu ga pohrvatiti? Na što liči to? Barem mi kršćani moramo uvažavati činjenice a ne ono što se nama sviđa; zar nije rekao Isus, da će nas istina osloboditi, pa kakva da bila. Ne bi trebali biti mi gori nacionalisti od liberala ili nekih desničarskih pokreta. Ne želim nikoga prozivati, nego onako općenito jer ni ne znam, tko je stavio onu oznaku o Mihalovićevoj nacionalnoj pripadnosti. --Stebunik (razgovor) 00:19, 27. ožujka 2020. (CET)
- Predlažem da privremeno uklonimo odl. "nacionalnost" iz infookvira, dok ne pronađemo provjerljiv izvor, koji potvrđuje da je bio Mađar (ili Hrvat). Svako može svašta pisati po Wikipediji, ne trebamo se besmisleno o tome raspravljati tko koga želi kroatizirati ili pomađariti. --Koreanovsky (razgovor) 13:00, 27. ožujka 2020. (CET)
- Ne radi se o tome. Navodim činjenice; evo samo jedne potvrde, da se je osjećao Mađarom do kraja života - ali je za duhovnu obnovu Hrvata učinio više, nego mnogi, koji se busaju na prsa: "Tijekom svog dugog boravka u Zagrebu, M. nije izgubio ništa od svog mađarstva; imao je mađarsko okruženje, čak i poslugu." [3] Pored toga možemo u članku pročitati, da je bio osuđen poslije "proljeća naroda" na četiri godine zatvora od austrijske vlasti - a osuđivani i neki od njih pogubljeni su bili redom Mađari.
- Po pripovjedanju još živućoga protonotara i tadašnjeg generalnog vikara mgr. Jenő Tietzeja je trebala biti za vrijeme biskupovanja Lászla Huzsvára 1994 neka proslava u Tordi (ili i u Zrenjaninu) u vezi sa kardinalom Mihalovićem. Pozvao je na svečanost zagrebačkog nadbiskupa i kardinal Franju Kuharića kao glavnog propovjednika – ali on nije htio doći. Tako je cijela proslava pala u vodu - nije bilo od nje ništa.--Stebunik (razgovor) 17:52, 5. travnja 2020. (CEST)--Stebunik (razgovor) 17:52, 5. travnja 2020. (CEST)
- Ne radi se o tome. Navodim činjenice; evo samo jedne potvrde, da se je osjećao Mađarom do kraja života - ali je za duhovnu obnovu Hrvata učinio više, nego mnogi, koji se busaju na prsa: "Tijekom svog dugog boravka u Zagrebu, M. nije izgubio ništa od svog mađarstva; imao je mađarsko okruženje, čak i poslugu." [3] Pored toga možemo u članku pročitati, da je bio osuđen poslije "proljeća naroda" na četiri godine zatvora od austrijske vlasti - a osuđivani i neki od njih pogubljeni su bili redom Mađari.
Izvori[uredi kôd]
- ↑ Političke i crkvene okolnosti u doba gradnje Bazilike Srca Isusova u Zagrebu. Drugi dolazak Isusovaca u Zagreb. croatianhistory.net. Pristupljeno 9. veljača 2015 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=(pomoć) - ↑ Lj. Škrinjar, Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali. hkv.hr. 18. november 2008. Pristupljeno 9. veljača 2015 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=i|date=(pomoć) - ↑ Magyar írok – Mihalovics József. Szinnyei József. 20. svibanj 1891. Pristupljeno 10. veljača 2015 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=i|date=(pomoć)