Sojuz-U

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sojuz-U spreman za polijetanje s Sojuzom 19.

Sojuz-U je unaprijeđena inačica rakete Sojuz. Poput svojega prethodnika, Sojuz-U je izdanak R-7 obitelji raketa. Rakete temeljene na R-7 je projektirao dizajnerski ured TsSKB, a proizvode se u tvornici Progress u Samari, Ruska Federacija. Sojuz-U je prvi put poletio 18. svibnja 1973. noseći Kosmos 559, špijunski satelit.

Sojuz-U je zamjenio prijašnje Sojuz i Vaskhod rakete, s kojima dijeli sličnu konstrukciju proizašlu iz R-7. Sojuz-U je postao standardiziran dizajn, sposoban za nošenje satelita i letjelica s ljudskom posadom. Raketa se i dan danas rabi za nekoliko lansiranja godišnje.

Inačice[uredi VE | uredi]

Postoje dvije inačice Sojuza-U koje se trenutačno rabe, Sojuz-U/Ikar i Sojuz-U/Fregat.

Sojuz-U/Ikar[uredi VE | uredi]

Ova inačica rakete rabi Ikar za treći stupanj, kojeg proizvodi TsSKB-Progress. Ikar se koristi za nošenje različitih tereta, mase između 750 i 3920 kg do visine od 1400 km. Ikarove performanse su lošije od Fregata, ali u stanju je preciznije manevrirati i može duže samostalno djelovati. Ikar ima masu od 3164 kg i stvara 2,94 kN potiska u trajanju od 600 sekundi.[1]

Sojuz-U/Fregat[uredi VE | uredi]

Fregat je treći stupanj rakete kojeg je osmislio i proizveo institut Lavočkin iz grada Himki u okolici Moskve. Fregat ima masu od 6500 kg i motor potiska 20 kN koji je u stanju raditi u dužini od 1350 s. Sojuz-U/Fregat postao je osnova za razvoj nove inačice rakete, s poboljšanim prvim stupnjem, Sojuz-FG.

Lansiranje letjelica s ljudskom posadom[uredi VE | uredi]

Sojuz-U se rabi za lansiranje letjelica s ljudskom posadom. Prvo lansiranje je imao 2. prosinca 1974. lansiravši Sojuz 16 u orbitu radi testiranja opreme za Apollo-Sojuz Test Projekt (ASTP). Sojuz 19, koji je sudjelovao u ASTP je također lansiran ovom raketom. Sojuz-U za lansiranje kozmonauta u orbitu koristit će se sve do misije Sojuz TM-34 u travnju 2002.

Specifikacije[uredi VE | uredi]

parametar vrijednost
visina 51,1 m
promjer 10,3 m
masa 313.000 kg
broj stupnjeva 2 ili 3
nosivost (LEO) 6900 kg
nosivost (GTO)
broj lansiranja 745
uspješna lansiranja 724
prvo lansiranje 18. svibnja 1973.
zadnje lansiranje
parametar 4 potisnika[2] 1. stupanj[2] 2. stupanj[2]
motor 4 x RD-107 1 x RD-108 1 x RD-0110
potisak 4 x 994,3 kN 997,1 kN 299,1 kN
specifičan impuls 310 s 311 s 330 s
dužina izgaranja 120 s 286 s 246 s
gorivo RP-1/LOX RP-1/LOX RP-1/LOX

Referencije[uredi VE | uredi]

  1. (engl.) Ikar na Astrounatix enciklopediji. Pristupljeno 22. travnja 2012.
  2. 2,0 2,1 2,2 (engl.) Soyuz 11A511U-0 na Astrounatix.com - Pristupljeno 22. travnja 2012.