Svemirske letjelice

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Voyager
Phoenix
Proton
Columbia
Apollo
Sojuz
Hubble
Cassini

Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir. Svemirske letjelice mogu biti samostalne svemirske sonde ili vozila s ljudskom posadom. Ovaj se izraz koristi i za umjetne satelite, koji su izrađeni na sličan način.

Svemirski Teleskop Hubble[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Svemirski teleskop Hubble

Svemirski teleskop Hubble je nastao kao zajednički projekt NASA-e i ESA-e. Nalazi se u orbiti oko Zemlje, odakle snima galaktike i druge objekte. Iako nije najveći teleskop na svijetu, dobiva najbolje slike jer na kvalitetu njegovih snimaka ne utječe Zemljina atmosfera. Slike snima s 5 puta većom oštrinom nego najjači teleskopi na Zemlji.

Program Voyager[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Program Voyager

Dvije identične letjelice Voyager 1 i Voyager 2 su letjelice koje su najviše udaljene od Zemlje. U 25 godina poslije njihovog lansiranja koje je bilo 1977. godine, Voyageri su mnogo dalje od patuljastog planeta Plutona. Oni se sada približavaju području heliopauze – područja na kojem tijela više ne primaju svjetlost i toplinu sa Sunca i tu počinje međuzvjezdano putovanje. Voyager 1 koji je gotovo dvostruko udaljeniji od Zemlje nego što je to Pluton se giba brzinom od više od 17 km u sekundi. Obe letjelice još šalju signale putem Deep Space Network. Primarna misija je bila istraživanje Jupitera i Saturna, a nakon toga Voyager 2 je bio poslan u istraživanje Urana i Neptuna, a Voyager 1 dalje prema Plutonu i kraju Sunčevog sustava.

Mars Reconnaissance Orbiter[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Mars Reconnaissance Orbiter

Mars Reconnaissance Orbiter je letjelica za istraživanje Marsa. Kada dođe do njega postati će njegovim 4. umjetnim satelitom. MRO će istraživati područja za slijetanje budućih rovera i letjelica na Mars: Phoenix i Mars Science Laboratory

GALEX[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: GALEX

GALEX je teleskop koji je smješten u Zemljinoj orbiti. On istražuje galaktike u ultraljubičastom području sve do 10 milijardi godina u prošlost. Istraživanja će pomoći znanstvenicima da shvate evoluciju i nastanak galaktika. Tijekom 29 mjeseci GALEX će napraviti mapu galaktika u cijelom svemiru koji će pomoći u razumijevanju kako su galaktike formirane.

SMART-1[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Smart-1

Letjelica SMART-1 ima zadaću istraživati ionski pogon i tražiti led na Mjesečevom južnom polu. Lansiran je 27. rujna 2003. godine u 23.14 sati, a u orbitu oko Mjeseca je ušao 15. listopada 2004. g. Lansiran je s raketom Ariane-5, s masom pri lansiranju od 367 kg. Misija završava u 8. mjesecu 2006. godine.

SMART-1 je prva letjelica ovakve vrste. Njegova prva primarna misija je istraživanje ionskog pogona. Druga misija je istraživanje novih tehnologija za letjelicu i instrumente.

SOHO[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: SOHO

SOHO je letjelica koja istražuje Sunce i njegov sastav, te njegovo magnetsko polje, solarni vjetar i baklje, te istraživanja dublje prema jezgri, ispod korone.

INTEGRAL[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: INTEGRAL

INTEGRAL je letjelica koja ima zadaću istraživati gama-zrake te crne rupe, neutronske zvijezde, aktivne galaktike, supernove, otkriti kako su nastali kemijski elementi te istražiti misteriozne gama-bljeskove.

INTEGRAL je lansiran 17. listopada 2002. godine u 4.41 sati. Lansiran je uz pomoć rakete Proton, a masa letjelice je bila 4000 kg. Primarna misija traje dvije godine, zatim se misija produžuje još tri godine. INTEGRAL je letjelica koja sa svojim senzorima i instrumentima tvori najbolji opservatorij gama zraka ikada sagrađen.

XMM-Newton[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: XMM-Newton
Letjelica XMM-Newton je lansiran 10. prosinca 1999. g. Misija mu je trajala dvije godine plus dodatne četiri. Lansiran je uz pomoć rakete Ariane 5 s masom od 3.800 kg. Postavljen je u 48 satnu orbitu. Njegova područja istraživanja su X-zrake izašle iz crne rupe, svojstva eksplodirajućih zvijezda, prirodu egzotičnih objekata.

XMM-Newton je posebna letjelica. To je najveći znanstveni satelit sagrađen u ESA-i, te s velikim zrcalima i osjetljivim instrumentima vidi najdublje u X-području. XMM-Newton kontrolira European Space Operations Centre (ESOC) u Darmstadtu, Njemačka, koristeći antene u Australiji, Čileu i Francuskoj Gvajani.

Phoenix Mars Lander[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Phoenix Mars Lander
Phoenix Mars Mission, lansiran u kolovozu 2007., dizajniran je za istraživanje Marsa te za traženje vode i tragova života na Marsu. Phoenix je zamišljen kao visoko operativni rover te kao dosta jeftina misija.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Svemirske letjelice