Taht-e Sulejman

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Koordinate: 36°36′14″N 47°14′06″E / 36.60389°N 47.235°E / 36.60389; 47.235

Taht-e Sulejman

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Taht-e Sulejman
Flag of Iran.svg Iran
Taht-e Sulejman na karti Iran
Taht-e Sulejman
Taht-e Sulejman
Lokacija Taht-e Sulejmana u Iranu
Godina uvrštenja: 2003. (27. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Taht-e Sulejman (perzijski: تخت سلیمان za "Salomonovo prijestolje") je arheološki lokalitet u iranskoj pokrajini Zapadni Azarbajdžan, na pola puta između gradova Urmije i Hamadana, kod današnjeg mjesta Takaba, oko 400 km zapadno od Teherana.

Izvorno je izgrađen kao citadela za vrijeme vladavine Sasanida, koja uključuje ostatke zoroastrijskog vatrenog hrama, a dijelom je obnovljena za muslimanskih vladara Ilhanida. Njegovo izvorno semitsko ime je bilo Adur Višnasp i bio je posvećen arteštarima, ratničkoj klasi Sasanida. Sasanidski vladari prije nego što su mogli sjesti na prijestolje bili su obvezani posjetiti tri ova hrama koja su nazivana i „Velikim vatrama” ili „Kraljevskim vatrama”[1].

Narodna predaja[2] kaže kako je kralj Salomon običavao zatočiti čudovišta u 100 metara dubokoj rasjelini poznatoj kao Zendani Sulejman ("Salomonov zatvor"), a jedan drugi krater u samoj citadeli ispunjen je svježom vodom, te se također kaže kako ga je načinio Salomon.

Arheološka iskapanja su otkrila ahemenidske tragove iz 5. stoljeća pr. Kr., ali i kasnije iz razdoblja partskog naselja na citadeli. Tu je pronađen i novac iz vremena sasanidskih vladara, ali i bizanstkog cara Teodeozija II. (408.-450.). Zbog svega navedenog 2003. godine upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Taht-e Sulejman
  1. Mohsen Zakeri, Sasanid soldiers in early Muslim society: The origins of Ayyaran and Futuwwa, Harrassowitz Verlag, str. 32. ISBN 3-447-03652-4.
  2. Zabilježena u jednom armenskom rukopisu iz 4. stoljeća koji spominje Isusa i Zaratuštru

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]