Azerbajdžan

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Azerbajdžan. Za druga značenja, pogledajte Azerbajdžan (razdvojba).
Republika Azerbajdžan
Azərbaycan Respublikası
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Nacionalna himna Republike Azerbajdžan
Položaj Azerbajdžana
Glavni grad Baku
Službeni jezik azerski
Vlada
 - Predsjednik Ilham Alijev
 - Predsjednik Vlade Artur Rasizade
Neovisnost Od Sovjetskoga Saveza
30. kolovoza 1991.
Površina 111. po veličini
 - ukupno 86.600 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 89. po veličini
 - ukupno (2011) 9.164.600[1]
 - gustoća 106/km2
BDP (PKM) procjena 2011.
 - ukupno 94.318 milijardi $[2] (88.)
 - po stanovniku 10,340 $[2] (106.)
Valuta manat (100 gopika¹)
Pozivni broj +994
Vremenska zona UTC +4
UTC +5 ljeti
Internetski nastavak .az
(1) izvan upotrebe

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan je država u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero. Na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, na jugu s Iranom. Azerbajdžanska eksklava Nahičevan graniči na sjeveru s Armenijom, na jugu s Iranom i na zapadu s Turskom.

Azerski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbajdžanu su šijiti.

Povijest[uredi VE | uredi]

Tragovi ljudskih naselja u području Azerbajdžana potječu iz mlađeg kamenog doba. Tada je stanovništvo vjerovalo u goreći izvor nafte u blizini Abšerona. Početkom prvog milenija na jugu Azerbajdžana osnovana je neovisna država Manejaca, koja je u 7. stoljeću pr. Kr. došla pod vlast Medijskog Carstva, odnosno u 6. stoljeću pr. Kr. Ahemenidskog Perzijskog Carstva. Pobjedom Aleksandra Makedonskog nad Perzijancima osnovana je polusuverena državica Medija Atropatena. U 2. stoljeću osvojili su je Parti. Godine 226. počinje se nazivati Aderbajganom ili Azerbajdžanom.

Dana 28. travnja 1920. nastaje Azerbajdžanska SSR, a 1991. neovisna država Azerbajdžan.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Oko polovine teritorija zauzimaju planine. Masiv Kavkaz (4 480 metara) diže se sjevernom, a Mali Kavkaz (3 722 metara) s Karabaškim visočjem u jugozapadnom dijelu republike. Obala Kaspijskog jezera je slabo razvedena. Klima je kontinetska, ponegdje suptropska. Glavne rijeke su Kura i Aras.

Demografija[uredi VE | uredi]

Jezik[uredi VE | uredi]

Službeni jezik: azerski.
Jezici: azerski (95%), ruski, armenski (Gorski Karabah).

Religija[uredi VE | uredi]

Religija: Islam (96%).

Etničke grupe[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Azerbajdžana

Promet[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Azerbajdžana

Značajnija jezerska luka za međunarodni promet je Baku.

Gradovi[uredi VE | uredi]

Izvori i bilješke[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Azerbajdžan
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Azerbajdžan
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Azerbajdžan u Wječniku, slobodnom rječniku.


P countries.png Nedovršeni članak Azerbajdžan koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.