Azerbajdžan

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Azerbajdžan. Za druga značenja, pogledajte Azerbajdžan (razdvojba).
Republika Azerbajdžan
Azərbaycan Respublikası
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Nacionalna himna Republike Azerbajdžan
Položaj Azerbajdžana
Glavni grad Baku
Službeni jezik azerski
Državni vrh
 - Predsjednik Ilham Alijev
 - Predsjednik Vlade Artur Rasizade
Neovisnost Od Sovjetskoga Saveza
30. kolovoza 1991.
Površina 111. po veličini
 - ukupno 86.600 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 89. po veličini
 - ukupno (2011) 9.164.600[1]
 - gustoća 106/km2
BDP (PKM) procjena 2011.
 - ukupno 94.318 milijardi $[2] (88.)
 - po stanovniku 10,340 $[2] (106.)
Valuta manat (100 gopika¹)
Pozivni broj +994
Vremenska zona UTC +4
UTC +5 ljeti
Internetski nastavak .az
(1) izvan upotrebe

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan je država u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero. Na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, na jugu s Iranom. Azerbajdžanska eksklava Nahičevan graniči na sjeveru s Armenijom, na jugu s Iranom i na zapadu s Turskom.

Azerski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbajdžanu su šijiti.

Povijest[uredi VE | uredi]

Tragovi ljudskih naselja u području Azerbajdžana potječu iz mlađeg kamenog doba. Tada je stanovništvo vjerovalo u goreći izvor nafte u blizini Abšerona. Početkom prvog milenija na jugu Azerbajdžana osnovana je neovisna država Manejaca, koja je u 7. stoljeću pr. Kr. došla pod vlast Medijskog Carstva, odnosno u 6. stoljeću pr. Kr. Ahemenidskog Perzijskog Carstva. Pobjedom Aleksandra Makedonskog nad Perzijancima osnovana je polusuverena državica Medija Atropatena. U 2. stoljeću osvojili su je Parti. Godine 226. počinje se nazivati Aderbajganom ili Azerbajdžanom.

Dana 28. travnja 1920. nastaje Azerbajdžanska SSR, a 1991. neovisna država Azerbajdžan.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Oko polovine teritorija zauzimaju planine. Masiv Kavkaz (4 480 metara) diže se sjevernom, a Mali Kavkaz (3 722 metara) s Karabaškim visočjem u jugozapadnom dijelu republike. Obala Kaspijskog jezera je slabo razvedena. Klima je kontinetska, ponegdje suptropska. Glavne rijeke su Kura i Aras.

Demografija[uredi VE | uredi]

nacionalnost brojnost postotak
Azeri 8 172 800 91,6%
Lezgi 180 300 2,02%
Armenci 120 300 1,35%
Rusi 119 300 1,35%
Tališi 112 000 1,26%
Avari 49 800 0,56%
Turci 38 000 0,43%

Azerbajdžan ima ukupno 9 1650 000 stanovnika. Prema procjeni, u odnosu na prethodnu 2013. godinu, broj stanovnika porastao je za 0,99%. Prema posljednjem popisu iz 2009., najviše ima Azera, 91,6%. Među značajnije nacionalne manjine spadaju Lezgi, kojih ima 2%, potom Armenci i Rusi kojih ima 1,35% i Tališi kojih ima 1,26%. Gotovo svi Armenci žive u faktički neovisnom Gorskom Karabahu, koji je predmet spora između Armenije i Azerbajdžana.

Nacionalni sastav Azerbajdžana znatno je izmijenjen nakon rata u Gorskom Karabahu. Gotovo svo armensko pučanstvo je protjerano, izuzev na području faktički neovisnog Gorskog Karabaha. Istovremeno je protjerano i svo azersko pučanstvo s područja Armenije i Karabaha.

U Azerbajdžanu također živi 0,29% Tatara, 0,28% Tata, 0,24% Ukrajinaca, 0,14% Cahura, 0,11% Gruzina, 0,07% Kurda, 0,04% Udina, 0,1% Židovi i 0,11% ostalih.

Prema vjerskom sastavu, 93,4% pučanstva Azerbajdžana su muslimani. Od toga, 85% njih su šijiti, a 15% suniti. Kršćana ima 4,8%. Među njima najbrojniji su pripadnici Ruske pravoslavne Crkve koji čine 2,5% ukupnog pučanstva, te potom pripadnici Armenske apostolske Crkve, koji gotovo isključivo žive u Gorskom Karabahu i čine 2,3% ukupnog pučanstva Azerbajdžana.

Prema podatcima iz 2011., 53,6% stanovništva čini urbano pučanstvo, dok rata urbanizacije iznosi 1,64% godišnje, prema procjenama 2010. - 2015. Očekivana životna dob žene je 75,26, a muškarca 68,92 godina.

Promet[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Azerbajdžana

Značajnija jezerska luka za međunarodni promet je Baku.

Gradovi[uredi VE | uredi]

Izvori i bilješke[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Azerbajdžan
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Azerbajdžan
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Azerbajdžan u Wječniku, slobodnom rječniku.


P countries.png Nedovršeni članak Azerbajdžan koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.