Talamanca (gorje)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Gorje Talamanca i Rezervat La Amistad/Nacionalni park La Amistad

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Gorje Talamanca i Rezervat La Amistad/Nacionalni park La Amistad
Flag of Costa Rica.svg Kostarika Flag of Panama.svg Panama


Talamanca na karti Panama
Talamanca
Talamanca
Lokacija gorja Talamanca u Panami
Godina uvrštenja: 1983. (7. zasjedanje) Prošireno 1990.
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, viii, ix, x
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Talamanca je najveće gorje Srednje Amerike kojega dijele Kostarika i Panama, a koji se proteže cijelim jugom Kostarike, od San Joséa na jugozapadu do ispod granice s Panamom. Na njemu se nalaze najviši vrhovi obje države, kao što su Cerro Chirripó (3.820 m[1]) i Cerro de la Muerte ("Vrh smrti" visok 3.491 m) u Kostariki.

Najviši srednjoamerički vrh, Cerro Chirripó

Njega uglavnom pokriva zajednički nacionalni park Kostarike i Paname, Rezervat La Amistad/Nacionalni park La Amistad. Kostarikanski dio parka je priznat kao rezervat biosfere 1982. god., te je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1983. godine kao jedino područje u Srednjoj Americi koje su oblikovali ledenjaci i najveće područje prašuma Kostarike i Paname u kojemu se mogu pronaći sve srednjoameričke velike mačke, ali i jedni od najstarijih dokaza ljudskog obitovanja u Srednjoj Americi[2]. Panamski dio je dodan 1990. godine.

Na gorju obitavaju četiri indijanska plemena (Talamanca, Bribri, Burucaca i Cabécar) koja uživaju zaštitu obje države.

Planina Cerro de la Muerte
Slap na rijeci Savegre

Odlike[uredi VE | uredi]

Talamanca gorje se nalazi između gorja Las Vueltas, Cartago i Echandi na granici Kostarike i Paname. Ono je najviše i najdivljije ne-vulkansko gorje u Srednjoj Americi. Nastalo je preklapanjem zemljine kore i uzdizanjem tla koje je odvojilo Tihi Ocean od Kariba. Tijekom dugog razdoblja morskih taloženja u plitkim okolnim morima sredinom miocena, uslijedilo je razdoblje pomorskog vulkanizma, čime se cijelo ovo područje uzdiglo na oko 4.000 m nadmorske visine. Nakon erozija zbog obilnih kiša nastala je hrapava topografija. Tijekom kvartara ledenjaci su uklesali jezera Cirque i strme doline na obroncima planine Chirripo, te je jedino područje u Srednjoj Americi koje pokazuje ​​znakove glacijacije.

Internacionalni park La Amistad pokriva više od 567.845 hektara, uglavnom tropskih šuma nastalih tijekom ledenog doba prije 25.000 godina. Na području svih pet visinskih zona u tropima, nalaze se i ledenjačka jezera, te sub-alpske i paramo šume (srednjoamerički ekosustav alpske tundre), te hrastova šuma. Na planini Kamuk nalazi se najbogatija, a na Chirripou (Kostarika) najraznovrsnija prašuma[3], u kojoj ne postoje dokazi ikakvoga ljudskog djelovanja. Bioraznolikost ovog područja je neusporediva s bilo kojim zaštićenim područjem slične veličine u svijetu, uglavnom zbog djelovanja ledenjaka koji su omogućili interakciju biljnog svijeta Sjeverne i Južne Amerike, te zbog različitih klimatskih i edafoloških (biološke vrste tla) odlika.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Peter Hutchison, Costa Rica handbook: the travel guide, Footprint Handbooks, 2008., str. 421., ISBN 1903471060
  2. UNESCO-va procjena Internacionalnog parka La Amistad (PDF) (engl.) Preuzeto 4. siječnja 2012.
  3. Nacionalni park Chirripó (šp.) (engl.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 9°30′N 83°40′W / 9.5°N 83.667°W / 9.5; -83.667