Panama

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Republika Panama
República de Panamá
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Himno Istmeno
Položaj Paname
Glavni grad Panamá
Službeni jezik španjolski
Državni vrh
 - Predsjednik Ricardo Martinelli
Neovisnost Od Kolumbije
3. studenoga 1903.
Površina 115. po veličini
 - ukupno 78.200 km2
 - % vode 2,9 %
Stanovništvo 131. po veličini
 - ukupno (2004.) 3.000.463
 - gustoća 37/km2
Valuta panamska balboa
(100 centésima)
Pozivni broj 507
Vremenska zona UTC -5
Internetski nastavak .pa

Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvaća dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean, a na sjeveru na Karipsko more.

Strateški položaj Panamske Republike ogleda se u nadzoru važnoga pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala.


Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi tragovi ljudskih populacija na području Paname sežu 12 000 godina u prošlost.

Prije dolaska Europljana na području Paname žive indijanski narodi Chibchan i Chocoan. Prvi Europljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas ploveći 1501. zapadno od Venezuele u potrazi za zlatom. Godinu dana kasnije Kristofor Kolumbo posjećuje ovo područje i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon što je Vasco Núnez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put između dva mora, Panama postaje stjecište putova i trgovine Španjolskog carstva u Novom svijetu. Uspjeh Španjolaca imao je i ovdje tamnu stranu - stradanje i pljačku domorodačkog stanovništva.

Panama je ostala španjolskom kolonijom 300 godina, od 1538. do 1821. kada postaje pokrajinom Kolumbije. U studenome 1903. Sjedinjene Američke Države pomažu panamski ustanak, odcjepljenje i osamostaljenje od Kolumbije. Tijekom 20. stoljeća panamska vlast često prolazi kroz periode političke nestabilnosti i korpucije. 1989. za vrijeme vlasti generala Manuela Noriege vojska SAD-a započinje napad na Panamu, nekoliko dana prije nego što je Panamski kanal trebao prijeći u panamsku nadležnost.

Sjedinjene Države su predale Panamski kanal, infrastrukturu i administraciju Panami tek 31. prosinca 1999.

Vanjska politika[uredi VE | uredi]

U statusu je promatrača u Andskoj grupi zemalja.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Zbog svog ključnog zemljopisnog položaja, ekonomija Paname je orijentirana na pružanje usluga: bankarskih, trgovačkih i turističkih. Nakon dobivanja kontrole nad Panamskim kanalom 1999., otvaraju se mogućnosti za nove projekte.

Teritorijalna podjela[uredi VE | uredi]

Panama se satoji od 9 provincija i 5 regija (comarca)

Comarce

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Panamac na konju, okolica Puerto Armuellesa, Panama. Foto: Zeljko, 2006.

Većinu stanovništva čine mestici, te miješano indijansko, španjolsko i kinesko stanovništvo.

Dominira katolička vjera: oko 80% populacije. Katoličanstvo je i službena vjera u Panami. Od ostalih vjeroispovjesti ima najviše protestanata, nešto muslimana, pripadnika Bahai vjere, židova i hindusa.

Indijanci pripadaju grupama poznatim kao Chibchan, Talamancan, Chocoan podijeljenim u više plemena, nasaeljenih uglavnom u tropskoj šumi, to su: Guaymi (Murire, Move ili Ngäbe, Valiente, Urraca †, Doleguas, Muite, Muoi, Penomeño, Nata) †, Dorasque (Burica, Changuena, Dorasque; Chaliva, Changuena, Chiru †, Duy, Escoria), Cuna (San Blas, Cuna, Chucunaque, Bayano, Cueva, Coiba †, Mandinga, Caimanes), Chocó (Catío, Empera, Noanama), Talamanca (Terraba, Tojar †, Teshbi, Bribri).

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Panama.


P countries.png Nedovršeni članak Panama koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.