Prašuma
Izvor: Wikipedija
u prijevodu 'stara šuma' ,
prašuma, tip vegetacije, koji označava one šume koje su se od svog nastanka razvijala uz malo (sekundarne) ili bez utjecaja čovjeka (primarne), odnosno nastale su djelovanjem prirode. U Europi je stara oko 10,000 godina, što znači da se pojavljuje nakon ledenog doba koje je tu vladalo prije 15000 godina. Prašume po geografsko-klimatskim karakteristikama dijelimo na nekoliko vrsta, osnovne su tropske kišne šume u tropskim područjima (najpoznatija vrsta), i umjerene (skandinavske, europske i prašume umjerenih i hladnih zona), Imenom džungla u širem smislu označava se tropska kišna šuma a njezino ime dolazi iz sanskrtskog jangala (=pustara).
Na području bivše Jugoslavije nalazi se znatan broj starih prašuma nastalih djelovanjem prirode. Bilo ih je 20, i to 3 u području BIH-a, „Janj“, „Lom“ i „Perućica“. U Sloveniji 4, u Hrvatskoj 6 (Čorkova uvala, Muški bunar, Klepina duliba), u Srbiji 5, i po jedna u Crnoj Gori i Makedoniji.
Degradacija šuma Utjecaj civiliziranog čovjeka na prašumu dovodi do njezinih degradacija i konačnih nestanaka, te pojave mladih ili umjetnih šuma, nastalih pošumljavanjem. Na području Hrvatske degradacija šuma javila se u nekoliko oblika:
- šikara, izostanak diferencijacije između sloja drveća i sloja grmlja. Prvi je degradacijski stupanj. U daljnjoj degradaciji dolazi do pojave
- šibljaka, do koje dolazi zbog utjecaja paše i brsta (koze). Konačna faza je
- krš ili kamenjara, posljednji degradacijski stadij.
Sadržaj |
[uredi] Prašume umjerenih krajeva
U pojasu umjerene klime goleme se prašume nalaze u zapadnoj Rusiji i Kanadi.
U našem susjedstvu znatnija prašuma je Perućica kod Vučeva u srpskom dijelu Bosne i Hercegovine, NP Sutjeski.
[uredi] Hrvatske prašume
- Ramino korito 234 ha (1500 ha)
- Čorkova uvala 80 ha
- Muški bunar 43 ha
- Klepina duliba 118 ha
- Devčić tavani, Nadžak bilo
- Prašnik
[uredi] Tropske prašume
U tropskim krajevima i njihovim prašumama, kiše su vrlo obilne. Najveća prašuma na svijetu je tropska Amazonija, velika kao Europa, daje 40% zemaljskog kisika. Tu nalazimo leptire, zmije, leoparda,
[uredi] Čovjek osvaja prašumu
Prašume su bogate drvetom, ponegdje i rudama,pa je to navelo čovjeka da osvaja teško pristupačne krajeve. Tropske prašume daju velike količine kaučuka, bambusa, banana itd, a na iskrčenim se mjestima uzgaja riža,šećerna trska,kakaovac,pamuk i drugo bilje. U Južnoj Americi, Indiji i Africi teku kroz džungle velike rijeke (Amazona, Ganges, Kongo, Niger). Kako nema drugih prometnih putova, rijeke služe prometu. U prašumama, kukci ljudima nanesu velike boli, a ipak postoje manja rijetka naselja prašumskih ljudi. Danas se kroz džungle probijaju moderne asfaltirane ceste, ali se dosta prometa obavlja zrakoplovima i helikopterima, jer je lakše graditi zračne luke, nego probijati ceste i željezničke pruge. Sve opsežnije iskorištavanje šuma ugrožava opstanak kisika i život na Zemlji. Računa se da zbog sječe svake godine nestane 11 000 000 hektara tropskih prašuma. Osobito je ugrožena džungla u Amazoniji (Južna Amerika) koja je značajna za zemaljski život, jer svakodnevno u atmosferu ispušta goleme količine kisika. Zato je ta džungla nazvana "zelena pluća svijeta".
[uredi] 14. rujan Dan prašuma
14. rujan proglašen je danom prašuma.
