Tethys (vulkan)
Tethys je bio trijaski polifazni submarinski vulkan u Rami, BiH. Od njega su danas ostali samo ostatci.[1]
Položaj[uredi | uredi kôd]
Zemljopisni položaj Tethysa je u središtu Rame, u masivu sredogorja Krstaca. Raminu litosferu tvore sve vrste stijena prema postanku: magmatske, metamorfne i sedimentne. Prevladavaju sedimentne stijene. Dio ostataka vulkana vidljiv je između naselja Gornjih i Donjih Višnjana. Krstac je magmatsko tijelo. Magistralnom cestom M16-2 pa lokalnom cestom koja vodi ka Lugu dolazi se do vulkana. S Tethysa se vidi sutjeska rijeke Rame, ramska tektonska potolina, Raduša i miocensko Ramsko jezero, rasjed Pasja - Plemina stijena i dr. Krajem teče slapovita rijeke Crima.[1]
Tethys je u zemljopisnom središtu države Bosne i Hercegovine. Dio je masivna planinskog prostora, drukčijeg izgleda, podrijetla i morfologije od vapnenačkog gorja u Zapadnoj Bosni, na Bjelašnici i južnije u Hercegovini. Središnja je planina Vranica, čije bočne izdanke možemo smatrati i posebnim planinama, ali sve tvore jedinstveni masiv Srednjebosanske rudne planine.[2][3][4]
Opis[uredi | uredi kôd]
Magmatske stijene su većinom u svezi sa submarinskim procesom trijaskog vulkana Tethysa. Srodnog je postanka s jablaničkim granitom "gabrom" u procesu nastanka i oblikovanja subdukcijske zone Tethysa. Osim u masivu Krstaca, ima ih i drugdje po općini, ali izolirano i u puno manjem opsegu. Magmatske stijene sredogorja Krstaca su kisele i neutralne efuzivne magmatske stijene, među njima kvarckeratofiri i keratofiri, javljaju se proslojci tufa, efuzivna neutralna magmatska stijena andezit (porfirit), bazične magmatske stijene - dijabaz i oksidirani efuziv bazalt, pegmatiti i dr. Rječica Crima erodira magmatsku podlogu, pa je moguće pronaći taložni opal i sitne listiće zlata.[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Vulkan je nastao u trijasu. Aktivnost mu je kulminirala u srednjem trijasu, oko 245. – 228. milijuna godina pr. Kr.[1]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d Rportal Miro Pavličević: Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame , 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)
- ↑ (boš.) Leteci Holandjanin Ur. Ferid Čengić Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine - Zlato u centru zemlje, 11. veljače 2011. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu. Tumačenje fra Janka Ljubosa. 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Bljesak.info A.M. I u BiH ima vulkana starih više od 20 milijuna godina, Hazim Hrvatović o vulkanima. 10. rujna 2013. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)