Vranica

Koordinate: 43°57′16″N 17°41′15″E / 43.954510°N 17.687412°E / 43.954510; 17.687412
Izvor: Wikipedija
Vranica
Planina
Položaj
Koordinate43°57′16″N 17°41′15″E / 43.954510°N 17.687412°E / 43.954510; 17.687412
DržavaBiH
Najbliži gradoviGornji Vakuf-Uskoplje, Fojnica
Dio gorjaDinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrhNadkrstac – 2112 m
Ostali vrhoviBijela gromila (2071 m)
Krstac (2070 m)
Ločike (2107 m)[1]
Rosinj
Geologija
Geološka staroststaro gromadno gorje[2]
Planinarstvo
Planinarski domovina Rosinju, Radovini
Vranica na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Vranica
Vranica
Vranica na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Zemljovid

Vranica je najpoznatija rudna planina u BiH, između gradova Gornjeg Vakufa-Uskoplja na zapadu i Fojnice na istoku.

Položaj[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na razvođu između rijeka Vrbasa i Bosne. Najviši vrh Vranice je Nadkrstac na 2112 metara nadmorske visine. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka i površinskim vodama. Na njoj se nalazi Prokoško jezero. Prokoško jezero je udaljeno od doma na Rosinju 6 km. Na Vranici se može vidjeti dosta izvora (Vrbasa, Kozičke rike, Sikirskog potoka), mnoštvo slapova (Ždrimački slap, Kozički slap) i mnogo različitih pećina i jama.

Postanak[uredi | uredi kôd]

U zemljopisnom je središtu države Bosne i Hercegovine. Dio je masivna planinskog prostora, drukčijeg izgleda, podrijetla i morfologije od vapnenačkog gorja u Zapadnoj Bosni, na Bjelašnici i južnije u Hercegovini. Vranica je središnja planina tog prostora. Uz najviši vrh, ima još desetak planinskih vrhova visine preko 1500 metara. Bočne izdanke Vranice možemo smatrati i posebnim planinama, ali sve tvore jedinstveni masiv Srednjebosanske rudne planine. Vranica leži na vulkanskom pojasu. Obližnji davno ugasli vulkan je Tethys.[3][4][5][6] Planine su u uglavom građene od nepropusnih paleozojskih škriljaca. Druge po brojnosti su nakupine magmatskih eruptivnih stijena (rudne žile). Tlo je nepropusno. Velika je količina oborina pa na sve strane s planine teku rijeke i potoci. Izvori su nekad vrlo visoko, pa imaju veliki pad, često i slapoviti tok.[4]

Flora i fauna[uredi | uredi kôd]

Na Vranici se mogu naći endemske biljke: vraničko zvonce (bijelo vraničko zvonce),[7] bosanska zvončika[8] i vranička vrkuta.[9] Također, u Prokoškom jezeru živi endemska životinjica triton.

Promet[uredi | uredi kôd]

Kraj je danas izoliran i zabit, jer nema suvremenih prometnica niti većeg gradskog naselja. U prošlosti tako nije bilo jer su ovuda utrti karavanski putevi koji su povezivali istok i zapad, sjever i jug.[4] Važni prijevoji su Sarajevska i Travnička vrata.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

U prošlosti je rudarstvo bila važna gospodarska grana. Zbog magmatskih stijena, obiluje mineralima, željezom, bakrom, živom, kvarcem, baritom. Željezo se osobito eksploatiralo, a topilo ga se u Fojnici, Kreševu i Dusini. Ima i toplih mineralnih izvora poput onoj fojničkog. Zlato i srebro se kraće vrijeme eksploatiralo u Bakovićima nedaleko od Fojnice.[4]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Na Vranici se nalazi katoličko hodočasničko mjesto Vrankamen, kojem se još od osnutka fojničkog franjevačkog samostana Duha Svetoga hodočasti i gdje prve nedjelje po blagdanu sv. Ilije fratri održavaju tzv. čobansku misu.[10]

Galerija[uredi | uredi kôd]

  • Vikendice uz Prokoško jezero
    Vikendice uz Prokoško jezero
  • Pogled s Nadkrstca na Vranicu pod snijegom
    Pogled s Nadkrstca na Vranicu pod snijegom
  • Vranica zimi
    Vranica zimi
  • Vranica
    Vranica
  • Prokoško jezero na Vranici
    Prokoško jezero na Vranici
  • Vrh Ločika
    Vrh Ločika
  • Dobroška Vranica
    Dobroška Vranica

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Hrvatski planinarski savez I. Rengjeo: Južne hrvatske planine, Hrvatski planinar, br. 8, 1940. str. 232. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)
  2. ↑ Svjetlo riječi  Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. listopada 2018. (Wayback Machine) Busovačka planina – Planina kristala i minerala, 16. rujna 2017. (pristupljeno 21. listopada 2018.)
  3. ↑ Rportal Miro Pavličević: Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame , 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)
  4. ↑ a b c d (boš.) Leteci Holandjanin Ur. Ferid Čengić Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine - Zlato u centru zemlje, 11. veljače 2011. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
  5. ↑ Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu. Tumačenje fra Janka Ljubosa. 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
  6. ↑ Bljesak.info A.M. I u BiH ima vulkana starih više od 20 milijuna godina, Hazim Hrvatović o vulkanima. 10. rujna 2013. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
  7. ↑ Godišnji izvještaj 2008 (PDF). Bosna RE. str. 8. str. Pristupljeno 29. listopada 2012. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  8. ↑ Diverzitet vrsta. mvteo.gov.ba. str. 19. str. Pristupljeno 8. studenoga 2012. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  9. ↑ Crvena lista flore Federacije Bosne i Hercegovine  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), fmoit.gov.ba, preuzeto 17. kolovoza 2015.
  10. ↑ Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu, 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vranica
Nedovršeni članak Vranica koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vranica&oldid=6766862"