Theodor Herzl

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Theodor Herzl
בנימין_זאב_הערצל

Theodor Herzl (hebrejski:בִּנְיָמִין זְאֵב הֵרצְ , jidiš:בנימין זאב הערצל , mađarski:Herzl Tivadar) ( rođen 2. svibnja 1860. - 3. srpnja. 1904.) bio je austrijski Židov, novinar, osnivač modernog političkog cionističkog pokreta.

Životopis[uredi VE | uredi]

Theodor je rođen u Budimpešti, a odrastao je njemačko-židovskom vremenu koje se naziva Haskalah. Njegova obitelj potječe iz Zemuna.[nedostaje izvor]

Herzl je prvi put doživio antisemitizam na Sveučilištu u Beču godine 1882, a kasnije od 1891. kada se nalazi u Parizu kao korespondent za jedne bečke liberalne novine. Do tada je Herzl smatrao židovski problem socijalnim problemom, 1894. je napisao i dramu u kojoj odbacuje asimilaciju i vjersko preobraćenje kao rješenje problema. Nadao se da će njegov rad stvoriti raspru koja će dovesti do zajedničke tolerancije i poštovanja između kršćana i Židova.

Godine 1894. se dgogodila Afera Dreyfus u Parizu o kojoj je Herzl pisao za svoje novine. Kapetan Alfred Dreyfus je bio francusko-židovski časnik francuske vojske koji je nevin osuđen za izdaju. Tada je Herzl doživio najjače antisemitsko raspoloženje kada su mase ljudi uzvikivale "Smrt Židovima!", A slučaj je doveo do ogromne antisemitske propagande u Francuskoj. To ga je uvjerilo da jedino rješenje za Židove je masovno iseljenje u zemlju koju bi oni mogli zvati svojom. Zaključio je da će antisemitizam uvijek postojati, a to asimilacija nikada neće moći riješiti. Novija istraživanja smatraju da je antisemitski demagog Karl Luegers sa svojim uspješnim antisemitskim kampanjama je imao odlučujući utjecaj na Theodora Herzla.

Objavio je 1896. knjigu Der Judenstaat (Židovska država) u kojoj piše da Židovi mogu biti prihvaćeni od svijeta ako postanu nacija i narod, a da je jedini odgovor antisemitizmu stvaranje židovske države. Židovsko pitanje je smatrao međunarodnom političkom temom, a zalagao se da židovska zemlja bude moderna država koja bi bila bazirana na idealima europske reformacije, a ne religije.

Prvi cionistički kongres je održan u kolovozu 1897. u Basel u Švicarskoj, a Theodor Herzl je bio izabran za prvog predsjednika. Cilj je bio ujedinjenje Židova u zajednički rad za stvaranje židovske države u Svetoj Zemlji. Tako je stvorena Svjetska Cionistička Organizacija (WZO), a kongres se održavao svake godine.

Tako je politički cionizam bio rođen. Herzl je koristio ostatak svoga života putujući zemljama i sastajući se s vladarima državama kako bi pridobio njihovu političku i ekonomsku potporu za stvaranje židovske države. Umro je već 1904. u Beču od upale pluća i iznemoglosti. Njegovi ostaci su 1949. preusmjereni na jedno brdo u Jeruzalem u koje je potom dobilo ime planina Herzl.

Iako Herzl nije bio prvi sa snom o židovskoj zemlji, on je bio prvi koji je pokušao ostvariti svoj san, a pitanje židovskog naroda je podigao na međunarodnu razinu.

Cionistički pokret se polako razvio u tri osnovna pravca: 1. Socijalistički cionizam (obrađivanje zemlje, kibuc i), 2. religiozni cionizam (rabini, priprema za dolazak Mesije) i 3. kulturalni cionizam (židovska domovina, spiritualni i kulturni centar židovstvom).

"Life Magazine" je proglasio Theodora Herzla kao jednim od stotinu najutjecajnijih ljudi 20. stoljeća.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Theodor Herzl.