Zemun

Grb Zemuna

Mapa općine Zemun

Zemun (mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 152.950 stanovnika.

O gradu

Pravoslavni svetac zaštitnik općine Zemun je Vaznesenje Gospodnje (hrv. "Uzašašće Gospodinovo") - Spasovdan (koji se slavi 40 dana poslije Uskrsa).

Kao dan općine slavi se 5. studenog, datum kada je srpska vojska ušla u Zemun u Prvom svjetskom ratu.

Predsjednica općine Zemun je Gordana Pop-Lazić.

U općini se nalazi više prigradskih naselja: Zemun Polje, Batajnica, Altina, Mala Pruga, 13. Maj, Nova Galenika.

Povijest

Prvi naziv je bio Taurunum. Najstariji pisani tragovi o današnjem imenu grada datiraju iz XII. stoljeća. Nastao je od slavenske riječi "zemlin" i pretpostavlja se da je ime u vezi sa zemljanim gradom, odnosno sa zemunicama.

Za razdoblja turskih osvajanja po Europi, Zemun su nekoliko puta pljačkale i napadale turske snage.

Nakon višekratnih pokušaja, Zemun je pod tursku vlast pao 8. srpnja 1521., nakon što je Sulejman Veličanstveni napao grad sa zapada, prethodno zauzevši Mitrovicu, Slankamen i Karlovce. Grad je pao nakon žestoke obrane grada koju su držale postrojbe od 500 šajkaša (sastavljene od Hrvata i Srba), predvođene Hrvatom Markom Skoblićem (vidi bitka za Zemun).

Beogradskim mirom 1739. područje dolazi pod Austriju, a Zemun postaje pogranični grad. Budući da se tim mirom austrijska vojska morala povući iz Beograda, beogradski katolici, mahom trgovci iz Bosne i Dubrovnika su se našli u nezahvalnu položaju, poput kršćanskih podanika u muslimanskoj državi koja je upravo izgubila teritorije od kršćanskog neprijatelja. Stoga su predvođeni franjevcima otišli u obližnji Zemun, da bi izbjegli moguću tursku osvetu. 1745. se osniva Srijemska županija, kojoj je Zemun glavni grad, a koja je upravno pripala Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Smirenje stanja na granicama je slijedio priljev novih stanovnika i gospodarski napredak.

8. lipnja 1871. grad dobiva status slobodnog carskog grada. Razvitku pogoduje ukidanje Vojne Krajine i ulazak u sastav Hrvatske 1881. godine. Povezivanjem željeznicom, onda iznimno značajnim pronositeljem razvitka, s oživjelom Mitrovicom, Vinkovcima i Zagrebom, gospodarski prosperitet ulazi i u ove krajeve. Hrvatski jezik 1882. postaje službenim jezikom u gradu . Godine 1895. grad je došao pod izravno podređenje Zemaljskoj vladi u Zagrebu. Tako je ostalo do Prvog svjetskog rata.

5. srpnja 1918. su postrojbe Kraljevine Srbije ušle u grad kojeg su napustile austro-ugarske snage. Od 1941. do 1945. Zemun je bio najistočniji grad Nezavisne Države Hrvatske

Zemun, nekada zaseban grad, u sastavu je beogradskih općina odlukom NOO Zemuna, na godišnjicu "oslobođenja" 22. listopada 1945. god. Onda je donesena odluka o izdvajanju Zemuna iz sastava Vojvodine i pripajanja Beogradu, a istu odluku istog dana donosi NOO Vojvodine.

To nije bio prvi pokušaj pripajanja Beogradu. Još za kraljevine Jugoslavije, 1934. ga se pripojilo Beogradu, ali je to ukinuto padom Jugoslavije i njegovim uključenjem Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941..

Pripajanjem Beogradu, Zemun je postao zapostavljen, od samostalnoga grada se srozao na najobičniju beogradsku četvrt, izgubio je samoupravu, zaostao u svim vidovima razvitka.

Godine 2004. od dijela općine Zemun formirana je Općina Surčin.

Stanovništvo

• 1921.: 18.528 (70% Hrvata)
• 1931.: 28.083
• 1953.: 44.110
• 1961.: 72.956 (blizu 10.000 odnosno 13% Hrvata)
• 1971.: 95.142
• 1981.: 116.826 (11.000 Hrvata i 55.000 Jugoslavena, od kojih veliki broj Hrvata)
• 2002.: 116.486 (manje od 2000 Hrvata, odnosno 1,27%)
• 2004.: 200.000 (5% Hrvata) (2000 Hrvata i oko 3000 za koje se procjenjuje da se izjašnjavaju kao Jugoslaveni)

Hrvati su nekad bili značajnom nacionalnom zajednicom u Zemunu. Svojevremeno je imao četiri hrvatska nogometna kluba (HŠK Građanski, HŠK Zemun, HŠK Dunav i HŠK Hajduk), brojna kulturno-umjetnička društva hrvatskog predznaka, Hrvatsku čitaonicu, organizaciju Hrvatski sokol, a od gospodarskih se isticala Hrvatska štedionica. Brojni su Hrvati ostavili tragove u Zemunu koji se ne daju izbrisati, a dokazom su hrvatske baštine u tom gradu. Ističu se Adam Filipović, Franja Jenč, Franja Katinčić, Stjepan Katinčić, Josip Kraus i ostali. Zgrade koje su u Zemunu sagradili Hrvati su bolnica Sestara milosrdnica, zgrada Električne centrale, Djevojačka osnovna škola, Opća javna bolnica, zgrada Vodne zajednice, Zemunska pošta, zgrada Željezničke škole te brojne druge.

Iseljavanje Hrvata iz Zemuna je krenulo za vrijeme Jugoslavije. Pripajanjem Beogradu, proces se ubrzao. Dolaskom na vlast Slobodana Miloševića, 1986. godine, iseljavanja dobivaju novi zamah, a za srbijanske agresije na Hrvatsku, uvjeti za život su postali nepodnošljivi mjesnim Hrvatima.

U razdoblju od od 26. do 30. listopada 1992. godine, rimokatoličku župu Zemun je napustilo 1200 osoba, mahom Hrvata.

Kao kruna svega Zemun je postao poligonom za srbijanske radikale, nakon njihove pobjede na lokalnim izborima 1996. godine i osvajanja vlasti. Haaški optuženik Vojislav Šešelj u to vrijeme bio je gradonačelnik Zemuna.

Sport

Prije 2. svj. rata:

• nogomet

HŠK Građanski (hrvatski klub) HŠK Zemun (hrvatski klub) HŠK Dunav (hrvatski klub) HŠK Hajduk (hrvatski klub) DSV Victoria (klub Nijemaca) SK Liet (klub Nijemaca)

Šparta ZAŠK Vitez

• FK Zemun
• hazena

Hrvatske ustanove

Nekadašnje i današnje važnije ustanove u Zemunu, koje su ustanovili ili su bile u vlasništvu Hrvata.

• bolnica Sestara milosrdnica
• Katolički dom
• KUD "Tomislav"
• Zemunska hrvatska štedionica (od 1867.)
• Hrvatsko pjevačko društvo Odjek
• Hrvatsko obrtničko i trgovačko pjevačko društvo Rodoljub
• Hrvatski sokol
• Hrvatsko pjevačko društvo Tomislav (nastao iz Odjeka i Rodobljuba)
• knjižnica i čitaonica "Ilija Okrugić" (od 2004.)
• Zajednica Hrvata Zemuna (od 2003.)
• Društvo hrvatske mladeži Zemuna (od 2007.)

Ostale povijesne ustanove

Ustanovljene između 1882. i 1941.

• Chevra Kadischa – sveto društvo (Heiliger Verein)
• Ćurčijska zadruga grada Zemuna
• Deoničarsko društvo za električna, prometna i industrijska preduzeća u Zemunu
• Dobrovoljno vatrogasno društvo
• Društvo Srpski kasino u Zemunu
• Društvo Svetog Save za potpomaganje siromašnih učenika i učenica
• Evangelističko društvo za njegu siročadi Siloah
• Francusko društvo u Zemunu
• Gospodarsko društvo kao zadruga u Zemunu, marvogojstveni odsjek
• Gradjanska čitaonica
• Hrvatska čitaonica
• Hrvatski Sokol
• Hrvatsko obrtničko i trgovačko pjevačko društvo
• Hrvatsko pjevačko društvo »Odjek«
• Industrijsko i trgovačko deoničarsko društvo Drina
• Israelitische Frauenvereines in Semlin
• Lovačko društvo u Zemunu
• Mađarska čitaonica
• Njemačko gombalačko društvo
• Njemačko pjevačko društvo
• Radničko obrazovno društvo
• Slavenska zajednica u Zemunu
• Srpska ratarska gornjo-varoška crkvena pjevačka zadruga
• Srpska zanatlijska pevačka i prosvetna zadruga u Zemunu
• Srpska zemunska trgovačka omladina
• Srpski soko
• Streljačko društvo
• Učiteljsko društvo za grad Zemun
• Udruženje fijakerista
• Udruženje hrvatskih državnih umirovljenika te udova i siročadi
• Udruženje zemunskih zanatlija u Zemunu
• Vatrogasni i gasilački red
• Zadruga svratištara, gostioničara, krčmara i kavanara za kotar
• Zadruga za potpomaganje siromašnih i vrijednih učenika kr. realne gimnazije
• Zemunski akademski sport klub
• Zemunski akademski športski klub
• Zemunski atletski klub
• Zemunski klub Šparta
• Zemunski srednjoškolski klub Vitez

Poznate osobe

Poznate osobe vezane uz Zemun, bilo time što su se rodile, ili živile i radile u Zemunu.

• Rudolfo Franjin Magjer, hrv. pisac
• Dora Pfanova, hrv. književnica
• Josip Kulundžić, hrv. pisac i kaz. redatelj
• Petar Šimunić, hrv. povjesničar
• Vilim Korajac, hrv. novelist i satiričar
• Petar Papp, hrv. slikar i autor prvih crtanih filmova u Hrvatskoj
• Nada Tončić, hrv. sopranistica

Vidi još

• hu:Zimony ostroma (1521)

Izvori

• Matica hrvatska, Vlatko Rukavina, Hrvatska strana Zemuna
• HNV Republike Srbije Mario Bara: Hrvati u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.

Vanjske poveznice

• (srp.) Zemun - službene stranice općine
• (srp.) Grad Beograd
• Hrvatska strana Zemuna Članak u "Hrvatskoj reviji"
• Hrvatska riječ Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu, 29. svibnja 2009.