Zemun

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zemun (općina)
Општина Земун
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 44°51′N 20°24′E / 44.85°N 20.4°E / 44.85; 20.4Koordinate: 44°51′N 20°24′E / 44.85°N 20.4°E / 44.85; 20.4
Država Flag of Serbia.svg Srbija
Okrug Grad Beograd
Sjedište Magistralski put 1
Taurunum 12. stoljeće
Vlast
 - predsjednik općine Branislav Prostran (Srpska napredna stranka)
Površina
 - Ukupna 438 km²
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 168.170
Poštanski broj 11080
Pozivni broj 011
Službena stranica www.zemun.rs
Zemljovid
Mapa općine

Mapa općine
Zemun (općina) na karti Srbija
Zemun (općina)
Zemun (općina)

Zemun (srpski: Земун , mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.[1]


Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

O gradu[uredi VE | uredi]

Pravoslavni svetac zaštitnik općine Zemun je Vaznesenje Gospodnje (hrv. "Uzašašće Gospodinovo") - Spasovdan (koji se slavi 40 dana poslije Uskrsa).

Kao dan općine slavi se 5. studenog, datum kada je srpska vojska ušla u Zemun u Prvom svjetskom ratu.

Predsjednik općine Zemun je Branislav Prostran.[2]

U općini se nalazi više prigradskih naselja: Zemun Polje, Batajnica, Altina, Mala Pruga, 13. Maj, Nova Galenika.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi naziv je bio Taurunum. Najstariji pisani tragovi o današnjem imenu grada datiraju iz XII. stoljeća. Nastao je od slavenske riječi "zemlin" i pretpostavlja se da je ime u vezi sa zemljanim gradom, odnosno sa zemunicama.

Za razdoblja turskih osvajanja po Europi, Zemun su nekoliko puta pljačkale i napadale turske snage.

Nakon višekratnih pokušaja, Zemun je pod tursku vlast pao 8. srpnja 1521., nakon što je Sulejman Veličanstveni napao grad sa zapada, prethodno zauzevši Mitrovicu, Slankamen i Karlovce. Grad je pao nakon žestoke obrane grada koju su držale postrojbe od 500 šajkaša (sastavljene od Hrvata i Srba), predvođene Hrvatom Markom Skoblićem (vidi bitka za Zemun).

Beogradskim mirom 1739. područje dolazi pod Austriju, a Zemun postaje pogranični grad. Budući da se tim mirom austrijska vojska morala povući iz Beograda, beogradski katolici, mahom trgovci iz Bosne i Dubrovnika su se našli u nezahvalnu položaju, poput kršćanskih podanika u muslimanskoj državi koja je upravo izgubila teritorije od kršćanskog neprijatelja. Stoga su predvođeni franjevcima otišli u obližnji Zemun, da bi izbjegli moguću tursku osvetu. 1745. se osniva Srijemska županija, kojoj je Zemun glavni grad, a koja je upravno pripala Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Smirenje stanja na granicama je slijedio priljev novih stanovnika i gospodarski napredak.

Dne 8. lipnja 1871. grad dobiva status slobodnog carskog grada. Razvitku pogoduje ukidanje Vojne Krajine i ulazak u sastav Hrvatske 1881. godine. Povezivanjem željeznicom, onda iznimno značajnim pronositeljem razvitka, s oživjelom Mitrovicom, Vinkovcima i Zagrebom, gospodarski napredak ulazi i u ove krajeve. Hrvatski jezik 1882. postaje službenim jezikom u gradu.[3] Godine 1895. grad je izravno podređen Zemaljskoj vladi u Zagrebu. Tako je ostalo do Prvog svjetskog rata.

Dne 5. srpnja 1918. su postrojbe Kraljevine Srbije ušle u grad kojeg su napustile austro-ugarske snage. Od 1941. do 1945. Zemun je bio najistočniji grad Nezavisne Države Hrvatske.

Zemun, nekada zaseban grad, u sastavu je beogradskih općina odlukom NOO Zemuna, na godišnjicu "oslobođenja" 22. listopada 1945. godine, kad je donesena odluka o izdvajanju Zemuna iz sastava Vojvodine i pripajanju Beogradu, a istu odluku istog dana donosi NOO Vojvodine.

To nije bio prvi pokušaj pripajanja Beogradu. Još za kraljevine Jugoslavije, 1934. ga se pripojilo Beogradu, ali je to ukinuto padom Jugoslavije i njegovim uključenjem Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941..

Godine 2004. od dijela općine Zemun osnovana je Općina Surčin.

Promet[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

  • 1921.: 18.528 (70% Hrvata)[4]
  • 1931.: 28.083
  • 1953.: 44.110
  • 1961.: 72.956 (blizu 10.000 odnosno 13% Hrvata)[5]
  • 1971.: 95.142
  • 1981.: 116.826 (11.000 Hrvata i 55.000 Jugoslavena, od kojih veliki broj Hrvata) [3]
  • 2002.: 116.486 (manje od 2000 Hrvata, odnosno 1,27%)[5]
  • 2004.: 200.000 (5% Hrvata)[4] (2000 Hrvata i oko 3000 za koje se procjenjuje da se izjašnjavaju kao Jugoslaveni)[3]

Hrvati su nekad bili značajnom nacionalnom zajednicom u Zemunu. Svojevremeno je imao četiri hrvatska nogometna kluba (HŠK Građanski, HŠK Zemun, HŠK Dunav i HŠK Hajduk), brojna kulturno-umjetnička društva hrvatskog predznaka, Hrvatsku čitaonicu, organizaciju Hrvatski sokol, a od gospodarskih se isticala Hrvatska štedionica. Brojni su Hrvati ostavili tragove u Zemunu koji se ne daju izbrisati, a dokazom su hrvatske baštine u tom gradu. Ističu se Adam Filipović, Franja Jenč, Franja Katinčić, Stjepan Katinčić, Josip Kraus i ostali. Zgrade koje su u Zemunu sagradili Hrvati su bolnica Sestara milosrdnica, zgrada Električne centrale, Djevojačka osnovna škola, Opća javna bolnica, zgrada Vodne zajednice, Zemunska pošta, zgrada Željezničke škole te brojne druge.[5]

Iseljavanje Hrvata iz Zemuna je krenulo za vrijeme Jugoslavije. Pripajanjem Beogradu, proces se ubrzao. Dolaskom na vlast Slobodana Miloševića, 1986. godine, iseljavanja dobivaju novi zamah, a za srbijanske agresije na Hrvatsku, uvjeti za život su postali nepodnošljivi mjesnim Hrvatima.

U razdoblju od od 26. do 30. listopada 1992. godine, rimokatoličku župu Zemun je napustilo 1200 osoba, mahom Hrvata.[6]

Kao kruna svega Zemun je postao poligonom za srbijanske radikale, nakon njihove pobjede na mjesnim izborima 1996. godine i osvajanja vlasti.[7][8] Haaški optuženik Vojislav Šešelj u to vrijeme bio je gradonačelnik Zemuna.[8][9][10]

Popis stanovništva iz 2011. godine[11]
Narod Broj
Srbi 147.810
Albanci 165
Bošnjaci 170
Bugari 81
Bunjevci 19
Vlasi 26
Goranci 383
Jugoslaveni 995
Mađari 205
Makedonci 557
Muslimani 496
Nijemci 98
Cigani 5559
Rumunji 64
Rusi 107
Rusini 38
Slovaci 170
Slovenci 156
Ukrajinci 85
Hrvati 1411
Crnogorci 748
ostali 1544
neizjašnjeni 4821
regionalna pripadnost 209
Nepoznato 2213

Šport[uredi VE | uredi]

Prije 2. svj. rata:

  • nogomet


Hrvatske ustanove[uredi VE | uredi]

Nekadašnje i današnje važnije ustanove u Zemunu, koje su ustanovili ili su bile u vlasništvu Hrvata.

  • bolnica Sestara milosrdnica
  • Katolički dom
  • KUD "Tomislav"
  • Zemunska hrvatska štedionica (od 1867.)
  • Hrvatsko pjevačko društvo Odjek
  • Hrvatsko obrtničko i trgovačko pjevačko društvo Rodoljub
  • Hrvatski sokol
  • Hrvatsko pjevačko društvo Tomislav (nastao iz Odjeka i Rodobljuba)
  • knjižnica i čitaonica "Ilija Okrugić" (od 2004.)
  • Zajednica Hrvata Zemuna (od 2003.)
  • Društvo hrvatske mladeži Zemuna (od 2007.)

Ostale povijesne ustanove[uredi VE | uredi]

Ustanovljene između 1882. i 1941.

  • Chevra Kadischa – sveto društvo (Heiliger Verein)
  • Ćurčijska zadruga grada Zemuna
  • Deoničarsko društvo za električna, prometna i industrijska preduzeća u Zemunu
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo
  • Društvo Srpski kasino u Zemunu
  • Društvo Svetog Save za potpomaganje siromašnih učenika i učenica
  • Evangelističko društvo za njegu siročadi Siloah
  • Francusko društvo u Zemunu
  • Gospodarsko društvo kao zadruga u Zemunu, marvogojstveni odsjek
  • Gradjanska čitaonica
  • Hrvatska čitaonica
  • Hrvatski Sokol
  • Hrvatsko obrtničko i trgovačko pjevačko društvo
  • Hrvatsko pjevačko društvo »Odjek«
  • Industrijsko i trgovačko deoničarsko društvo Drina
  • Israelitische Frauenvereines in Semlin
  • Lovačko društvo u Zemunu
  • Mađarska čitaonica
  • Njemačko gombalačko društvo
  • Njemačko pjevačko društvo
  • Radničko obrazovno društvo
  • Slavenska zajednica u Zemunu
  • Srpska ratarska gornjo-varoška crkvena pjevačka zadruga
  • Srpska zanatlijska pevačka i prosvetna zadruga u Zemunu
  • Srpska zemunska trgovačka omladina
  • Srpski soko
  • Streljačko društvo
  • Učiteljsko društvo za grad Zemun
  • Udruženje fijakerista
  • Udruženje hrvatskih državnih umirovljenika te udova i siročadi
  • Udruženje zemunskih zanatlija u Zemunu
  • Vatrogasni i gasilački red
  • Zadruga svratištara, gostioničara, krčmara i kavanara za kotar
  • Zadruga za potpomaganje siromašnih i vrijednih učenika kr. realne gimnazije
  • Zemunski akademski sport klub
  • Zemunski akademski športski klub
  • Zemunski atletski klub
  • Zemunski klub Šparta
  • Zemunski srednjoškolski klub Vitez

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Poznate osobe vezane uz Zemun, bilo time što su se rodile, ili živile i radile u Zemunu.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1]
  2. [2]
  3. 3,0 3,1 3,2 Hrvatska riječ Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu, 29. svibnja 2009.
  4. 4,0 4,1 Hrvatska revija Zemun
  5. 5,0 5,1 5,2 Hrvatska riječ Dario Španović: Hrvati u Zemunu: Znamo tko su nam bili preci, slijedimo njihov put, broj 691, 14. rujna 2011.
  6. Glas Koncila Divan je kićeni Srijem
  7. (srp.) Zemun posle radikala: Ogledno dobro novih varvara Preuzeto 8. svibnja 2011.
  8. 8,0 8,1 (srp.) Radikali na vlasti: Oni se nisu promenili Preuzeto 8. svibnja 2011.
  9. (srp.) Kada će se okončati slučaj Barbalić: Bespuća radikalske zbilje Preuzeto 8. svibnja 2011.
  10. (engl.) Serbia Facing Chauvinism Again, Awakening of rats Preuzeto 8. svibnja 2011.
  11. [3]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Zemun.