Tigran Petrosjan

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Tigran Vartanovič Petrosjan (arm. Տիգրան Պետրոսյան, rus. Тигран Вартанович Петросян) (Tbilisi, 17. lipnja 1929. - Moskva, 13. kolovoza 1984.), sovjetski/ruski velemajstor i svjetski šahovski prvak.


Životopis[uredi VE | uredi]

Po nacionalnosti Armenac, Petrosjan je rođen u selu Mulki u regionu Aragatsotn, Armenija, a u djetinjstvu je živio u Tbilisiju, Gruzija. Najveći dio života proveo je u ruskom glavnom gradu Moskvi. Naučio je igrati šah sa 8 godina. Za Petrosjana je značajan korak bilo preseljenje u Moskvu 1949., gdje je počeo igrati i gdje je pobijedio na mnogim turnirima. Pobijedio je na turniru u Moskvi 1951. i od tada počinje njegov stalni razvoj i uspon.

Njegovi rezultati na trogodišnjim turnirima kandidata, na kojima se određivao izazivač svjetskog prvaka, pokazuju stalni uspon: peti u Zürichu 1953., treći u Amsterdamu 1956., treći u Jugoslaviji 1959., prvi u Curaçau 1962. Godine 1963. pobijedio je Mihaila Botvinika 12.5 : 9.5 i postao svjetski prvak u šahu. Njegov strpljivi, defanzivni stil frustrirao je Botvinika, čiji je svaki riskantni potez Petrosjan kažnjavao.

Petrosjan je obranio titulu 1966., kada je pobijedio Borisa Spaskog 12.5 : 11.5, kao prvi svjetski prvak koji je obranio titulu od vremena kad je Aljehin pobijedio Bogoljubova 1934. Godine 1968. dodijeljena mu je titula doktora filozofije na univerzitetu u Erevanu za tezu "Šahovska logika". Godine 1969. Spaski mu se revanširao, pobijedivši ga 12.5 : 10.5 i preuzeo titulu.

Bio je jedini igrač koji je dobio partiju protiv Bobbyja Fischera za vrijeme mečeva kandidata 1971, prekinuvši tako niz od 20 Fischerovih uzastopnih pobjeda (7 na međunarodnom turniru u Palma de Mallorci 1970., 6 protiv Tajmanova, 6 protiv Larsena i prve partije u njihovom međusobnom meču).

Najvažniji kasniji uspjesi su pobjeda na memorijalnom turniru u čast Keresa 1979. u Tallinnu (12/16 bez poraza, ispred Talja, Bronsteina i drugih), podjela prvog mjesta (s Portischem i Hübnerom) u Rio de Janeiru iste godine, i 2. mjesto u Tilburgu 1981., pola boda iza Beljavskog. Tamo je odigrao svoju posljednju slavnu partiju protiv mladog Kasparova[1]

Petrosjan je umro od raka 1984. godine.

Po njemu su nazvana dva velika šahovska otvaranja: Petrosjanova varijanta Kraljeve indijske obrane (1. d4 Sf6 2. c4 g6 3. Sc3 Lg7 4. e4 d6 5. Sf3 O-O 6. Le2 e5 7. d5) i Petrosjanov sistem u Daminoj indijskoj obrani (1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sf3 b6 4. a3). Jedna varijanta Caro-Kann obrane također nosi njegovo ime (zajedno s bivšim svjetskim prvakom Smislovom): Petrosjan-Smislovljeva varijanta (1. e4 c6 2. d4 d5 3. Sc3 dxe4 4. S:e4 Sd7).

Najpoznatiji je po tome što je bio jedan od najboljih igrača–pionira teorije preventivnog šaha, godinama poslije Nimzowitscha. Njegov stil igre često je bio strateški; bio je poznat po predviđanju mogućih napada protivnika i po tome što je svoju igru zasnivao na izbjegavanju grešaka, zadovoljan malim napredovanjem. Njegove se partije široko koriste za obuku u šahovskim školama širom svijeta. Bio je glavni urednik šahovskog časopisa Šahmatnaja Moskva od 1963-66.

Za daljnje čitanje[uredi VE | uredi]

  • World chess champions, Edward G. Winter (urednik), 1981. ISBN 0080249041
  • Twelve Great Chess Players and Their Best Games, Irving Chernev, Dover, kolovoz 1995. ISBN 0486286746

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]