Toba

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Toba. Za druga značenja, pogledajte Toba (razdvojba).
Toba
Toba
Toba

Toba.- Pleme Indijanaca porodice Guaycuruan nastanjeno u području Chaca u Argentini, Boliviji i Paragvaju, jezično i etnički srodni Abipónima i Mocovíma. Zemlja Toba prostirala se u zoni donjeg Pilcomaya i Vermeja. Fizički su skladno građeni i visoki. U prijašnje vrijeme hodali su gotovo goli (osim pred bijelim strancima), i uvijek bosi. Svoja lica i gornje dijelove tijela su tetovirali biljnim bojama. Živjeli su od lova, ribolova i sakupljanja divljih plodova iz Chaca. Slično susjednim plemenima posjedovali su velika stada konja i bili vješti jahači, a što je tipično Sjevernoj Americi, oni i Pilaga uzimali su i skalpove (Eva Lips) svojih neprijatelja. Toba-muškarci vješti su i u izradi kanua (James Mooney) i ribarskih zamki ,dok su se žene specijalizirale u lončarstvu i pletenju mreža. Kuće Toba su jednostavne strukture, od vrbovih grana i prekrivene travom. Od oružja služe se lukom i strijelom, kopljem, drvenom kijačom, a od Španjolaca kasnije nabavljaju i vatreno oružje. Kod Toba je bio običaj (kaže Mooney) da kada majka umre, sa njom pokopaju i bebu, a ovo se vjerojatno odnosi na smrt porodilje. Kod Guaycuru plemena bio je običaj ubijanja djece, sve do onoga za koje se uzme da će biti posljednje, to dijete Guaycuruani su odgajali po običajima atalik, odnosno išlo je na odgoj u druge kuće, a posječivalo ga se rijetko kada.

Tobe imaju samo jednu ženu. Poglavica nemaju, a government se sastoji od staraca.

Godine 1882 Tobe su u Boliviji masakrirali istraživačku ekspediciju sastavljenu od petnaest muškaraca pod vodstvom francuskog geografa Crévaux (Jules Crévaux (1847-1882).

U vremenima rane kolonizacije u 18. stoljeću Toba, Abipón i Mocoví, bili su najozloglašeniji neprijatelji argentinskih i paragvajskih naseljenika, njihovih naselja i misija ,a sudjelovali su i u napadu na Dobrizhofferovu misiju. Godine 1756. dijelovi Toba i Mataca okupili su se na misiji San Ignacio de Ledesma, na rijeci Rio Grande, pritoci Vermeja, gdje ih je u vrijeme izgona jezuita, 1776, bilo oko 600. Nešto kasnije franjevci su restaurirali neke misije u Chacu, ali svršetkom španjolske vladavine, Indijanci su se vratili u divljinu.

Tobe su danas najbrojniji u Argentini, 15.000 do 20.000 (SIL, 1981); 700 u Paragvaju (SIL, 1991) i 100 u Boliviji.

Plemena i plemenske skupine[uredi VE | uredi]

Među Tobama 16 i 17 stoljeća po imenu su poznata plemena ili njihove skupine:

U 19. i 20. stojeću dijele se na:

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]