Kolostrum

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Na lijevoj slici nalazi se kolostrum izlučen četiri dana nakon porođaja, a na desnoj slici nalazi se mlijeko izlučeno osam dana nakon porođaja.

Kolostrum (poznat i kao prvo mlijeko), oblik mlijeka koji stvaraju mliječne žlijezde sisavaca u kasnoj trudnoći. U ženka većine vrsta kolostrum se stvara neposredno prije porođaja. Sadrži veću količinu bjelančevina nego obično mlijeko.[1] Također, sadrži protutijela koja štite novorođenče od bolesti.

Čovječji kolostrum[uredi VE | uredi]

Kolostrum ima blag laksativni učinak, pa pomaže novorođenčetu da ima česte stolice. Tako se iz tijela izbacuje višak žutog pigmenta bilirubina, proizvoda razgradnje eritrocita s fetalnim hemoglobinom, te se tako sprječava žutica. Kolostrum sadrži velik broj imunosnih stanica (npr. limfociti)[2] i antitijela poput IgA, IgG i IgM, koji su neke od glavnih sastavnica imunološkog sustava. Tu su i druge komponente imunološkog sustava, kao što su laktoferin,[3] lizozim,[4] laktoperoksidaza[5] i razne bjelančevine. U kolostrumu su i citokini (kemijske tvari koje omogućuju komunikaciju između stanica),[6] uključujući interleukine,[6] faktor tumorske nekroze,[7] kemokine[8] i druge.

Kolostrum je bogat bjelančevinama, vitaminom A, magnezijem i natrijevim kloridom, ali je od zrelog mlijeka siromašniji ugljikohidratima, mastima, glukozom i kalijem. Također sadrži vitamin E, mliječni šećer laktozu i pigment β-karoten koji mu daje žutu boju. Zbog velike količine bjelančevina jako je gust. Najvažnije bioaktivne sastavnice jesu faktori rasta i antimikrobni faktori. Antitijela u kolostrumu su nositelji pasivne imunosti, dok faktori rasta potiču rast crijeva.

Izlučuje se u vrlo malim količinama, 2-20 mL (od pola do četiri čajne žličice) po podoju, prilagođeno djetetovu kapacitetu probavnog sustava. Prosječna dnevna doza oko 100 mL. Nakon nekoliko dana izgled i količina mlijeka mijenjaju se te se izlučuje prijelazno mlijeko. Prijelazno je mlijeko svjetlije boje, izlučuje se u većim količinama i sadrži više masti nego kolostrum. Pretvorba prijelaznog u zrelo mlijeko traje 7-14 dana. Zrelo je mlijeko bjelje boje i ima oko 88 % vode.[9] Sadrži mnogo korisnih tvari, ali manje nego kolostrum. Energijska vrijednost kolostruma iznosi 67 kcal/dL, dok je energijska vrijednost zrelog mlijeka 72 kcal/dL.[10]

Kolostrum u ostalih životinja[uredi VE | uredi]

Kolostrum je od presudne važnosti za novorođene životinje zato što one ne primaju nikakva antitijela preko posteljice. Kolostrum varira u količini i kvaliteti. U mliječnoj industriji kvaliteta kolostruma mjeri se količinom imunoglobulina G po litri. Novorođeno tele mora dnevno konzumirati 4 litre, s tim da svaki kolostrum mora sadržavati barem 50 IgG/L. Količina imunoglobulina G može se mjeriti različitim uređajima, kao što su kolostrometar, optički refraktometar i digitalni refraktometar. Kod uzgoja većine muznih krava, tele se odvaja od majke odmah nakon rođenja i hrani se kolostrumom iz bočice.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. L. Saint, Margret Smith, P. E. Hartmann (1984). "The yield and nutrient content of colostrum and milk of women from giving birth to 1 month post-partum". British Journal of Nutrition 52.
  2. ncbi.nlm.nih.gov:Lymphocytes bearing the T cell receptor gamma delta in human breast milk (1. studenoga 1990.). pristupljeno 1. prosinca 2012.
  3. Groves, ML (1960). "The isolation of a red protein from milk". Journal of the American Chemical Society 82 (13): 3345–3360.
  4. Paulík S, Slanina L, Polácek M (siječanj 1985.). "[Lysozyme in the colostrum and blood of calves and dairy cows]". Vet Med (Praha) 30 (1): 21–8.
  5. Reiter B (1978). "The lactoperoxidase-thiocyanate-hydrogen peroxide antibacterium system". Ciba Found. Symp. (65): 285–94.
  6. 6,0 6,1 Hagiwara K, Kataoka S, Yamanaka H, Kirisawa R, Iwai H (listopad 2000.). "Detection of cytokines in bovine colostrum". Vet. Immunol. Immunopathol. 76 (3–4): 183–90.
  7. Rudloff HE, Schmalstieg FC, Mushtaha AA, Palkowetz KH, Liu SK, Goldman AS (siječanj 1992.). "Tumor necrosis factor-alpha in human milk". Pediatr. Res. 31 (1): 29–33.
  8. Maheshwari A, Christensen RD, Calhoun DA (studeni 2003.). "ELR+ CXC chemokines in human milk". Cytokine 24 (3): 91–102.
  9. http://www.lowmilksupply.org/overview.shtml
  10. https://www.inkling.com/read/essential-obstetrics-and-gynaecology-symonds-arulkumaran-5th/chapter-13/the-importance-of-breastfeeding

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]