Veliko Trojstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Veliko Trojstvo
Veliko Trojstvo (grb).gif
Veliko Trojstvo na karti Hrvatska
Veliko Trojstvo
Veliko Trojstvo
Veliko Trojstvo na karti Hrvatske
Koordinate: 45°56′N 16°56′E / 45.93°N 16.93°E / 45.93; 16.93
Županija Bjelovarsko-bilogorska
Načelnik općine Ivan Kovačić
Naselja u sastavu općine 11 naselja, vidi Općinska naselja

poštanski broj = 43226

Stanovništvo (2001.) 3.092

Veliko Trojstvo je općina u Hrvatskoj.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Ćurlovac, Dominkovica, Grginac, Kegljevac, Maglenča, Martinac, Paulovac, Malo Trojstvo, Višnjevac, Vrbica i Veliko Trojstvo

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Veliko Trojstvo i njezino centralno naselje Veliko Trojstvo nalazi se sjeveroistočno od Bjelovara. Okruženo je bogatstvom šuma, polja, vinograda i voćnjaka. Pitomi krajolik, susretljivost ljudi i dobra prometna povezanost pružit će Vam ugodan doček. Dočekati će vas ugodni krajolik, opojni miris livada i polja, a prometnice, šumski puteljci i staze odvest će vas istočno i sjeverno u poznata izletišta – planinarski dom Kamenitovac u Maglenči i Seosko gospodarstvo Dobrovita u Višnjevcu. Općina Veliko Trojstvo prirodno geografski pripada prostoru Panonske megaregije, makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Obuhvaća prostor jedne karakteristične geografske cjeline – Bilogore, sa hrptom Bilogore (sjeverno i sjeveroistočno), pobrđima Bilogore (sjeverno i istočno) i dolinama Bjelovacke i Dobrovite (jugozapadno). Obzirom na položaj i prometne veze područje Općine je pod izrazito jakim gravitacijskim utjecajem Bjelovara, većeg regionalnog središta i glavnog razvojnog žarišta sjeverozapadnog dijela Bjelovarsko-bilogorske županije.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Crkva Presvetog Trojstva u Velikom Trojstvu

Nakon stjecanja samostalnosti Republike Hrvatske, već 1993. godine dolazi do razvoja lokalne uprave i samouprave, te se nakon trideset godina ponovo formira Općina Veliko Trojstvo sa sjedištem u Velikom Trojstvu. Općina obuhvaća sljedeća naselja : Ćurlovac, Dominkovica, Grginac, Kegljevac, Maglenča, Martinac, Paulovac, Malo Trojstvo, Višnjevac, Vrbica i Veliko Trojstvo.

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Veliko Trojstvo je imala 3.092 stanovnika.

Veliko Trojstvo (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 1.291
  • 1991. - 1.295 (Hrvati - 1.248, Srbi - 9, Jugoslaveni - 4, ostali - 34)
  • 1981. - 1.413 (Hrvati - 1.335, Srbi - 41, Jugoslaveni - 21, ostali - 16)
  • 1971. - 1.576 (Hrvati - 1.538, Srbi - 17, Jugoslaveni - 5, ostali - 16)

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
  • Službene stranice Općine Veliko Trojstvo [1]

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi povijesni zapisi prikazuju da se Trojstvo spominje 1272. godine. U daljnjim povijesnim zapisima 1316. godine, spominje se postojanje samostana i opatije Sveto Trojstvo oko kojih je postojalo naselje. Iz popisa župa zagrebačke nadbiskupije iz 1334. godine, na bjelovarskom području spominje se župa u mjestu, a 1704. godine podaci govore o nazivu Belloblaczka Vulgo Troisztvo, iz čega se jasno može zaključiti da se naziv odnosi na Veliko Trojstvo. Nakon pustošenja Turaka i Mongola u 13. i 14. stoljeću, dolazi do izgradnje zemljanih utvrda (gradišta), o čemu svjedoče novija istraživanja između rukavca Bjelovacke i današnje šume „Lug“, oko 400 metara od željezničke stanice Grginac. Ostatci su pronađeni i na ivici šume Voščenik, zapadno od puta Dominkovica - Vrbica. Značajna su nalazišta keramike na području današnje Općine i to: na križanju puta Maglenča – Stari brijeg, dvorište Milana Grbačića u Grgincu, zapadno od Borovog brijega i između potoka Bjelovacke i Dobrovite. Na području Općine na više mjesta zapažene su mogile, odnosno uzvisine neobičnog oblika koje narod smatra grobovima u kojima su zakopani mongolski poglavice.

Razvoj Velikog Trojstva i okolnih naselja, temeljen je na povijesnim okolnostima i stalnom napretku. Izgradnjom željezničke pruge Bjelovar – Kloštar 1900. godine i početkom rada tvornice crjepova i cigle u Paulovcu, te otvorenjem rudnika ugljena u Mišulinovcu, stvaraju se bolji uvjeti za razvoj ovih naselja.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Veliko Trojstvo koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.