Bjelovarsko-bilogorska županija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ovo je članak o suvremenoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Za njezine prethodnice vidi:

  1. Bjelovarska županija
  2. Bjelovarsko-križevačka županija
Bjelovarsko-bilogorska
Zastava Bjelovarsko-bilogorske Grb Bjelovarsko-bilogorske
Zastava Grb
Karta
Bjelovarsko-bilogorska
Opći podaci
Sjedište županije Bjelovar
Površina 2.640 km2
Broj stanovnika (2011.) 119.764 stanovnika [1]
Gustoća stanovništva 45,37 stan./km2
Broj gradova 5
Broj općina 18
Broj naselja 323
Župan Damir Bajs
Dan županije 8. lipnja

Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske. U gospodarskom smislu najjača poljoprivredna županija u Hrvatskoj.

Administrativna podjela i stanovništvo[uredi VE | uredi]

Županija je podijeljena na 5 gradova i 18 općina.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine županija je imala 133.084 žitelja (3 % stanovništva Hrvatske) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 50 stanovnika/km².

Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 82,6 %, Srbi 7,1 %, Česi 5,3 %, Mađari 0,9 %, te ostali.

Današnje županijsko ozemlje je 1991. obuhvaćalo općine, koje su brojale 144.042 žitelja, a etnički sastav je bio: Hrvati 67,9 %, Srbi 16,1 %, Česi 5,8 % i drugi.

U ovoj županiji živi najviše pripadnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj te je stoga u njoj (Daruvar, Grubišno Polje) središte zbivanja za navedenu narodnosnu zajednicu.

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

Trenutačni župan je Miroslav Čačija, a zamjenici župana su Krešo Jelavić i Alen Baščevan.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Rijeka Česma kod Narte.

Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu skupine županija središnjega područja Hrvatske. Na sjeveru graniči s Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s Virovitičko-podravskom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom i na zapadu sa Zagrebačkom županijom., na jugoistoku sa Podravsko-slavonskom županijom. Obuhvaća prostor četiri karakteristične zemljopisne cjeline: Bilogoru (sjeverno i sjeveroistočno), rubne masive Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačku goru (jugozapadno), i dolinu rijeke Česme i Ilove (zapadno, središnje i južno).

Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima površinu od 2.652 km², što je 3,03% od ukupne površine Hrvatske i na njenom području obitava 131.343 žitelja prema popisu iz 2001. godine, što iznosi oko 3% stanovništva Hrvatske. Središte županije je grad Bjelovar s 41.083 stanovnika ili 31,3% od ukupnog broja. Bjelovar je političko, kulturno i gospodarsko središte županije i u njemu se nalaze mnogobrojne institucije koje svojim aktivnim djelovanjem daju primjeren značaj gradu. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje, koji svojim posebnostima i specifičnostima u gospodarskom i društvenom životu daju cjelovitu sliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije. U sastavu županije nalazi se i 18 općina u kojima se čine značajni napori da se oživi i ojača gospodarski potencijal i obogati društveni život.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članci o temama: Bjelovarska županija i Bjelovarsko-križevačka županija

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično koriste. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja kao i bogat i raznovrstan šumski fond temelji su razvoja gospodarstva na ovom području. Pitomi krajevi i srdačni ljudi pružaju odlične uvjete za ugostiteljsko-turističku ponudu usmjerenu na zdravstveno-rekreativni turizam, lovni s nizom odličnih i kvalitetnih lovišta, ribolovni turizam, seoski i niz drugih vidova odmora, rekreacije i zabave. Temeljno je gospodarsko određenje Bjelovarsko-bilogorske županije nekada, a i sada, proizvodnja hrane i stočarstvo, što rezultira značajnom proizvodnjom mlijeka i mesa. Na toj se bogatoj i kvalitetnoj sirovinskoj osnovi razvila značajna prehrambena industrija. Na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, bitnom preduvjetu razvoja poljodjelstva, naročito stočarstva, razvila se proizvodnja ratarskih kultura namijenjenih stočarstvu i proizvodnji žitarica i industrijskoga bilja. Do sada nedovoljno korištenim resursima u voćarstvu i vinogradarstvu počinje se pridavati veći značaj. U stočarskoj proizvodnji najvažnije je govedarstvo, pretežno simentalske pasmine, a takvo udomaćeno mesno-mliječno govedo rasadište je rasplodnog materijala u govedarstvu Hrvatske i snažna sirovinska osnova razvijene mljekarske i mesoprerađivačke industrije županije. Značajna je i svinjogojska proizvodnja na bazi krmača i suprasnih nazimica kao sirovinska osnovica za mesoprerađivačku industriju. Znatni su i kapaciteti u proizvodnji konzumnih jaja i brojlera, a u porastu je i uzgoj ovaca i koza, dok je konjogojstvo svedeno na minimalan broj grla. U županiji postoje značajne površine kvalitetnih ribnjaka slatkovodne ribe, a posebno je razvijena proizvodnja šarana. Najsnažniji dio prehrambene industrije je proizvodnja i prerada mlijeka. Tako mljekare svojom godišnjom proizvodnjom prerade više od 50% ukupne predade mlijeka u Hrvatskoj. Uz proizvodnju pasteriziranog mlijeka proizvode se i razni mliječni proizvodi od kojih se naročito ističu neke poznate robne marke sireva. Osim mljekarske industrije značajni su kapaciteti mlinske i konditorske industrije, zatim prerade mesa i ribe, prerade krumpira, te proizvodnja tjestenine. Proizvodnja kvalitetnog piva temelji se na poznatoj češkoj tradiciji, a ljubitelji dobre kapljice mogu uživati u kvalitetnim vinima kojih je svakim danom sve više. Također je važna gospodarska grana županije, zasnovana na bogatom i raznovrsnom fondu kvalitetnih šuma s visokom zastupljenošću hrasta i bukve, drvoprerađivačka industrija sa znatnim kapacitetima u proizvodnji piljene građe i ploča, proizvodnji šperploča, furnira, iverice, masivnog i pločastog namještaja, parketa, drvne galanterije i drugih proizvoda. S dugogodišnjom tradicijom tekstilna je industrija, s nizom poznatih proizvođača gotovih tekstilnih proizvoda, svojom kvalitetom i praćenjem modnih trendova visoko pozicionirani subjekt u gospodarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije i Hrvatske. Industrija prerade metala raspolaže značajnim proizvodnim mogućnostima. Instalirani su ljevaonički kapaciteti nodularnog i sivog ljeva, dorada i obrada proizvoda od žice, a strojogradnja je specijalizirana za proizvodnju strojeva za ciglarstvo i pivarstvo, uključujući proizvodnju automobilskih prikolica i traktora. Geoprometni položaj županije povoljno utječe na razvoj cestovnoga prometa, pa tako dolazi do stalnog povećanja broja prometnih tvrtki, koje svojim suvremenim vozilima prevoze robu i putnike gotovo u svim pravcima.

Kultura[uredi VE | uredi]

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije prepuno je bogate povijesti i tradicije koja seže i u vrijeme prije rimskog doba. U muzejima i crkvama čuvaju se dragocjenosti kao dokazi postojanja, trajanja i čuvanja života na ovom području. Na svakom koraku isprepliću se prošlost i sadašnjost. Tu je nezaobilazna "Terezijana" kao uspomena na caricu Mariju Tereziju koja je carskim dekretom osnovala grad Bjelovar, Međunarodni stočarski i gospodarski sajam, najveći takve vrste u Hrvatskoj, "Vinodar", izložba vina, "Dožinky", žetvene svečanosti Čeha, Smotra pučkoga teatra, festival "Djeca, radost, pjesma", međunarodni supermaraton Zagreb-Čazma, motokros u Podgariću, konjički turnir u Bereku i brojne sportske priredbe, te Sirač poznat po manifestaciji "Dani šljiva i rakija u Siraču" na kojoj se predstavljaju svi proizvodi od šljiva,te kulturno-umjetničkim programom,popraćenim odličnom glazbom i nastupima domaćih poznatih zvijezda sa estrade. Bjelovar je kolijevka rukometa u Hrvatskoj.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Novoj Rači

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bjelovarsko-bilogorska županija

Izvor[uredi VE | uredi]

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.