Vlad III. Tepeš

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vlad Țepeș Dracula

Vlad III. Cepeš (rum.: Vlad Țepeș), poznat i kao Vlad Nabijač te Vlad Dracula (o.1431. - 1476.), vlaški knez i borac protiv Turaka.

U povijesti je, osim po svom angažmanu u borbama protiv osmanske ekspanzije, poznat i kao inspiracija za glavni lik u romanu Brama Stokera Drakula iz 1897. godine.

Podrijetlo nadimaka[uredi VE | uredi]

Nadimak Cepeš (rum. Țepeș) ili Nabijač dobio je zbog navike da se obračunava sa protivnicima na način da ih nabije na kolac.[1]

Drugim nadimakom, Drakula, nazvan je prema svom ocu. Godine 1431. ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški primio je Tepešovog oca u viteški Red Zmaja zbog vojnih zasluga. Tako je dobio nadimak Zmaj (rum. Drakul). Poslije očeve smrti, Vlad Cepeš naslijedio je i njegov nadimak, ali kao Drakula, u značenju Zmajev sin.

Životopis[uredi VE | uredi]

Mladost[uredi VE | uredi]

Rođen je 1431. u tvrđavi Sigišuara (rum. Sighișoara, njem. Schäsburg) blizu Trgovišta Târgovișta u Transilvaniji, današnjoj Rumunjskoj.

Otac mu je bio vlaški knez Vlad II. Dracul, a majka moldavska princeza Cneajna. Imao je starijeg brata Mirceu i mlađeg polubrata Radua.

Njegov otac je 1436. zbacio sa prijestolja Alexandrua Aldeu i preuzeo vlast. Sklopio je savez sa Turcima protiv cara Žigmunda.

Godine 1438. sudjelovao je sa Turcima u napadu na Transilvaniju. U tom pohodu pratili su ga sinovi Dracula i Mircea.

Postao je taocem u sklopu političke nagodbe te je sklonost okrutnosti razvio upravo dok je promatrao osmanske metode mučenja. Kako je često spašavao kršćane od turskog zarobljeništva, Turci su posumnjali u njegovu odanost. Zbog toga je 1444. godine zarobljen zajedno sa svojim sinovima, Vladom i Raduom, prilikom gostovanja kod sultana Murata II.

Nakon kratkotrajnog zatočeništva, Vlad II. Dracul zakleo se na vjernost sultanu i ostavio mu svoje sinove za taoce kao dokaz odanosti. Mladi Vlad je upravo u zarobljeništvu razvio sklonost okrutnosti, promatrajući osmanske metode mučenja.[2]

Talac Osmanskog Carstva[uredi VE | uredi]

Dracula i njegov polubrat Radu poslani su u Egrigiz u Maloj Aziji gdje su stavljeni u kućni pritvor. U međuvremenu, njihov otac se vratio na vlaško prijestolje i obnovio svoju zakletvu Redu Zmaja.

Iako oklijevajući, pridružio se borbi protiv Turaka, a zakletve date Turcima razrješio ga je papa. Međutim, pohod na Varnu 1444., iako je došao do Crnog mora, završio je kao potpuni neuspjeh.

Dracul i Mircea (Mirča) su optuživali vođu pohoda, ugarskog vojvodu Janka Hunjadyja za poraz. Godine 1447. pobunjeni vlaški plemići ubili su kneza Dracula i Mirceu, najvjerojatnije po Hunjadyjevoj zapovijedi.

Prva vladavina i izgon[uredi VE | uredi]

Godinu dana nakon očevog ubojstva, Dracula je pušten iz zatočeništva te je na čelu turskih vojnika osvojio vlašku prijestolnicu. Zasjeo je na prijestolje kao turski vazal protjeravši s vlasti promađarsku dinastiju Danešti (rum. Dănești). Njegova prva vladavina potrajala je svega dva mjeseca.

Hunjady je izvršio invaziju na Vlašku i protjerao Draculu koji je pobjegao u Moldaviju (rum. Moldova). Ondje je ostao pod zaštitom svog ujaka Bogdana II. do listopada 1451. godine.

Druga i treća vladavina[uredi VE | uredi]

Kada je Bogdan bio ubijen, Dracula je otišao u Ugarsku i sklopio savez s ugarskim regentom Jankom Hunjadyjem uperen protiv turskog sultana Mehmeda II. Osvajača.

Uz pomoć ugarskih trupa, Vlad Dracula je 1456. godine napao Vlašku i ponovno preuzeo vlast u zemlji. Ovoga puta zavladao je čvrstom rukom, obračunavajući se okrutno sa svim neprijateljima, bilo da se radilo o nelojalnim podanicima ili o Turcima.[3]

Godine 1462. Turci su pokrenuli novu invaziju na Vlašku, osvojili je, a Drakula je bio prisiljen pobjeći u Ugarsku na dvor regenta Hunyadyja. Međutim, Hunyady ga je zatočio i u zatočeništvu provodi dvanaest godina.

Iz zatočeništva je oslobođen 1474. godine, a dvije godine poslije opet se domogao vlasti u Vlaškoj. No, ovoga puta neprijatelja je bilo previše i oni ga ubijaju.

Priče o Draculi[uredi VE | uredi]

Dracula i turski izaslanici

Većina navedenih priča zapisana je u njemačkim i ruskim rukopisima iz 15. stoljeća.

Dracula i turski izaslanici[uredi VE | uredi]

Jednom prilikom Draculi su došli izaslanici turskog sultana da zatraže godišnji danak, jer je sultan Draculu smatrao svojim vazalom. Izaslanici su klekli pred Draculom, ali nisu skinuli fesove s glava. On ih upita: "Zašto me vrijeđate? Zašto ne skidate fesove?" Oni su odgovorili: "Gospodaru, mi skidamo fesove samo pred našim sultanom." Dracula je odvratio: "Vidim da ste vjerni vašem sultanu i želim vas još više učvrstiti u vašoj odanosti njemu." Tada je naredio svojim vojnicima da izaslanicima metalnim čavlima pribiju fesove za glave.[4]

Zlatni pehar[uredi VE | uredi]

Usred Drakuline prijestolnice Trgovišta nalazio se zdenac sa vodom. Kraj zdenca je stajao zlatni pehar kako bi svaki prolaznik mogao peharom zagrabiti vode i napiti se. Dok god je Dracula bio knez Vlaške, nitko se nije usuđivao ukrasti taj pehar.[5]

Mudri izaslanik[uredi VE | uredi]

Jednom je Draculi došao izaslanik ugarsko-hrvatskog kralja Matijaša Korvina. Za vrijeme ručka u dvorištu dvorca bio je postavljen vrlo visok kolac. Dracula upita izaslanika: "Znaš li zašto ovdje stoji taj kolac?" Izaslanik odgovori: "Gospodaru, sigurno je neki velikodostojnik učinio kakav zločin i ti mu ovime želiš priuštiti uzvišeniju smrt od ostalih." Dracula odgovori: "U pravu si. Ti si izaslanik jednog velikog kralja i taj kolac je postavljen za tebe." Izaslanik odgovori: "Gospodaru, ukoliko smatraš da sam počinio zločin koji zahtjeva takvu kaznu, kazni me. Ti si najmudriji sudac i ukoliko sam zgriješio, za moju smrt nećeš biti odgovoran ti, nego ja." Dracula mu reče: "Da nisi tako odgovorio, već bi bio na kolcu. Ti si uistinu kadar biti izaslanik velikih vladara. Pođi u miru i reci svome kralju da mi šalje samo mudre izaslanike, jer ukoliko nešto krivo kažu, za njihovu smrt će biti oni krivi, a ne ja." I bogato ga nagradi.[6]

Sluga koji nije podnosio smrad[uredi VE | uredi]

Dracula je običavao jesti okružen leševima nabijenima na kolce. Uživao je u tome. Jednom za vrijeme takvog objeda sluga mu je posluživao hranu. Kako nije mogao podnijeti smrad leševa sluga je začepio nos. Dracula ga je upitao: "Zašto si začepio nos? Zar ne možeš podnijeti miris?" Sluga odgovori: "Ne gospodaru, ne mogu podnijeti miris." Dracula mu reče: "Tada ćemo te premjestiti dovoljno visoko da ga ne možeš osjetiti." I Dracula naredi vojnicima da naprave kolac trostruko dulji od uobičajenih, postave ga u dvorištu i nabiju slugu na njega. I tako bi.

Trgovčevo poštenje[uredi VE | uredi]

Jedan je trgovac prolazio kolima kroz Trgovište. Morao je prenoćiti u gradu ali nije znao gdje ostaviti kola s robom. Otišao je Draculi i nakon što mu je predao poklon rekao: "Gospodaru, noć me zatekla u tvom gradu. Savjetuj me gdje da ostavim kola sa svojom imovinom kako ne bi bila ukradena." Dracula mu je odgovorio: "Ostavi kola preko noći nasred gradskog trga. Ja ti jamčim za njih." Trgovcu to nije bilo po volji ali je poslušao. Ujutro je u kolima nedostajalo 160 zlatnika. Trgovac je Draculi prijavio pljačku, a ovaj je građanima Trgovišta zaprijetio da ako ne izruče lopova, čitav grad će biti spaljen. U međuvremenu je Dracula naredio svojim ljudima da iz njegove riznice uzmu 161 zlatnik i neprimjetno ih stave u trgovčeva kola. Trgovac je pronašao novce, ali kada ih je prebrojao vidio je da ima jedan zlatnik više. Otišao je Draculi i rekao mu: "Gospodaru, pronašao sam svoje novce, ali tu je jedan zlatnik više." Upravo u tom trenutku vojnici su lopova nabijali na kolac i Dracula je rekao trgovcu: "Da mi nisi rekao za taj zlatnik više, nabio bih te na kolac zajedno s lopovom. Ovako si dokazao svoje poštenje. Idi u miru."[7]

Poderana seljakova košulja[uredi VE | uredi]

Jednom je Dracula prolazeći Vlaškom ugledao seljaka sa poderanom košuljom. Upitao ga je: "Zar nemaš drugu košulju?" Seljak je odgovorio: "Nemam gospodaru." Dracula ga ponovno upita: "Zar nisi posadio lan, zar nemaš lana za platno?" Seljak odgovori: "Imam mnogo lana gospodaru." I pokaže mu spremište puno lana. Dracula ga upita: "Imaš li ženu?" "Imam." - odgovori seljak. "Dovedi ju!" -naredi Dracula. Seljak dovede ženu, a Dracula joj reće: "Zašto si lijena prema svom mužu? Njegovo je da radi u polju i da te hrani. Tvoje je da mu popravljaš odjeću. Da on nije posadio lan, on bi bio kriv što mu je košulja poderana. Ti mu ne popravljaš odjeću i ovako si ti kriva." Dracula naredi svojim ljudima da ženu nabiju na kolac. Dok su to radili reće seljaku: "Pronađi si drugu ženu i neka bude marljivija nego ova ili će i ona završiti na kolcu."[8]

Vreća sa novcima[uredi VE | uredi]

Jedan vlaški trgovac je izgubio vreću sa novcima. Svuda je bio razglasio da će onome tko ju pronađe dati kao nagradu stotinu zlatnika. Jedan seljak je pronašao vreću i donio mu. Rekao je: "Trgovče, ako je ovo tvoja vreća evo ti je." Trgovac je prebrojio novce i vidio da su svi na broju, ali od škrtosti nije želio isplatiti seljaku obećanu nagradu. Rekao je seljaku: "Ja sam prebrojao novce i vidio da si ti već uzeo svoju nagradu od stotinu zlatnika. To je bilo tvoje pravo i neka si." Seljak odgovori: "Ja nikakve novce iz vreće nisam uzimao. Donio sam ti ju zatvorenu kako sam ju i pronašao." Trgovac mu reče: "Kada sam izgubio vreću u njoj je bilo sedam stotina zlatnika. Sada je samo šest stotina." Seljak mu ponovi: "Ja nikakve novce nisam uzimao." Odu oni kod Dracule da on presudi. Trgovac mu ispriča svoju priču, a seljak reče: "Gospodaru. Meni nije stalo do novaca. Meni smeta što on ne vjeruje u moje poštenje". Dracula je prozreo trgovčevu igru i rekao mu: "Sve je jasno. Ti si trgovče izgubio vreću sa sedam stotina zlatnika, a seljak je pronašao vreću sa šest stotina. Prema tome trgovče, to nije tvoja vreća i ti čekaj dok ti se ne javi netko tko je pronašao tvoju vreću". A seljaku reče: "Ti uzmi ovu vreću s novcima, nosi ju kući i čekaj dok se ne javi netko tko je izgubio vreću sa šest stotina zlatnika".[9]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Vampir grof Drakula
  • Po Vladu Tepešu Draculi stvoren je lik najpoznatijeg vampira svih vremena, grofa Dracule.
  • Procjenjuje se da je dao pobiti oko 30.000 stanovnika Vlaške i Transilvanije.
  • Vlad je prema legendi poginuo u zasjedi. Priča se da su ga ubili njegovi vojnici, zamjenivši ga za turskog vojskovođu. Glava mu odrezana i poslana turskome sultanu Mehmedu II. Osvajaču, velikom Vladovom neprijatelju. Tijelo mu je, navodno, osakaćeno i zakopano ispod oltara u crkvi samostana na otoku Snagov. Kada su 1930. godine arheolozi otvorili njegovu grobnicu bila je prazna.
  • Neki filmovi i stripovi Vlada III. Tepeša i grofa Draculu stapaju u istu osobu prikazujući da je Vlad III. Tepeš nakon smrti postao vampir poznat pod imenom Dracula.
  • U talijanskom stripu Dampyr, glavni savjetnik Vlada II. Dracula i Vlada III. Tepeša bio je arhivampir Draka, zbog čega su njih dvojica poslije povezani sa legendom o vampirima.
  • U stripovima koje izdaje DC Comics čovjek koji je u povijesti ostao upamćen kao Vlad III. Tepeš zapravo je bio besmrtni zločinac Vandal Savage.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Faust, Viktoria, str. 135.
  2. Faust, Viktoria, str. 135.-136.
  3. Faust, Viktoria, str. 137.
  4. Anegdote Vlada Tepeša
  5. Anegdote Vlada Tepeša
  6. Anegdote Vlada Tepeša
  7. Anegdote Vlada Tepeša
  8. Anegdote Vlada Tepeša
  9. Anegdote Vlada Tepeša

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Vlad III. Tepeš