Fužine
|
|
|
|---|---|
|
|
|
|
|
|
| Županija | Primorsko-goranska |
| Načelnik općine | Marinko Kauzlarić |
| Naselja u sastavu općine | Belo Selo, Benkovac Fužinski, Fužine, Lič, Slavica, Vrata |
| Površina | 86 km2 |
| Stanovništvo (2001.) | 1.855 |
| Poštanski broj | 51322 Fužine |
Fužine su općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji.
Sadržaj |
Zemljopis
Općinska naselja
Po stanju iz 2006, općina Fužine uključuje 6 naselja: Belo Selo, Benkovac Fužinski, Fužine, Lič, Slavica i Vrata[1]
Stanovništvo
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Fužine imala je 1.855 stanovnika, raspoređenih u 9 naselja[2]:
- Banovina - 151
- Belo Selo - 68
- Benkovac Fužinski - 44
- Fužine - 814
- Lič - 379
- Pirovište - 44
- Potkobiljak - 10
- Slavica - 36
- Vrata
Povijest
Fužine su relativno mlado naselje nastalo u 17. stoljeću kada su Zrinski ondje počeli kopati željeznu rudu. Zbog neisplativosti je posao ubrzo napušten, no Fužinama je iz toga vremena ostalo ime. "Fužinarstvo" je pojam za iskop i preradu (željezne) rude, a korijen riječi vjerojatno dolazi od talijanskog izraza "fucina" ili njemačkog "fusioniren". Naselje se potom razvilo na Karolinskoj cesti (1726. - 1737.) koja povezuje unutrašnjost i more, kasnije na željezničkoj pruzi Zagreb- Rijeka (1873.) te danas na auto cesti Rijeka - Zagreb (1995.) s čvorištem u Vratima.
Gospodarstvo
Fužine su poznato turističko naselje i središte drvne industrije, a tradicija turizma seže iz 1874. godine.
Poznate osobe
- Franjo Rački
- Krešo Golik
- Antun Golik, tajnik Bratovštine sv. Jeronima za pomoć hrvatskim izbjeglicama
- Viktor Bubanj, načelnik Generalštaba JNA
Znamenitosti i događanja
Od turističkih atrakcija, u Fužinama su ukupno tri akumulacijska jezera: Bajer - izgrađeno pedesetih godina, Lepenica (1988.) te manje jezero Potkoš. Najznačajniji spomenik prirode je špilja Vrelo, otkrivena pedesetih godina 20. stoljeća kad se vadio kamen za potrebe izgradnje brane i ceste.
Redovita godišnja događanja:
Obrazovanje
- OŠ Ivanka Trohar
Kultura
Fužine imaju dugu tradiciju školstva (1875. godine) i glazbe od 1848. godine (danas puhački orkestar Hrvatskog Crvenog križa).