William Gilbert

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
William Gilbert. Slika iz De Magnete (1600.), nepoznatog umjetnika

William Gilbert, William Gilberd, (Colchester, 24. svibnja 1544. - London, 30. studenog 1603.) bio je engleski dvorski liječnik Elizabete I. i Jakova I. i filozof prirodnjak, poznat po svojim radovima u oblastima magnetizma i elektriciteta.

Poslije završetka studija Gilbert je prakticirao kao liječnik u Londonu a kasnije postaje dvorski liječnik Elizabete I. Gilbert se interesirao između ostalog i za fizičke studije i njega se smatra osnivačem znanosti o magnetizmu i elektricitetu. Otkrio je elektromagnetsku indukciju a u svom poznatom djelu De Magnete, Magneticisque Corporibus, et de Magno Magnete Tellure (1600.) udario je temelje znanosti o magnetizmu Zemlje. U istom djelu Gilbert je obradio i električke fenomene objavljujući teoriju o prirodi elektriciteta. Čak i sam naziv elektricitet potječe od Gilberta.

Gilbert je izveo svoje eksperimente na modelu Zemlje zvanom terrella. Uz pomoć eksperimenata dolazi do zaključka o postojanju Zemljinog magnetizma, i da je magnetizam zaslužan zato što kompas pokazuje prema sjeveru. Prije njega se vjerovalo da je zvijezda Sjevernjača uzrokovala smijer pokazivanja kompasa. U knjizi je opisao i statički elektricitet, koristeći jantar; jantar se na grčkom zove elektron i Gilbert se zbog toga odlučio nazvati tu silu ”električnom silom”. Umro je 1603., u dobi od 59 godina vjerojatno od posljedica kuge.

Naslovna stranica William Gilbertog najznačajnijeg djela De Magnete, Magneticisque Corporibus, et de Magno Magnete Tellure (1600.)