Fizika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Fizika
E = m c^2\,
Ekvivalencija mase i energije
Povijest fizike


Fizika (grčki physis, fysis: priroda) je znanost koja proučava prirodu u sveobuhvatnom smislu.

Fizičari proučavaju ponašanje i interakcije materije i energije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se najčešće izražavaju kao matematičke relacije. Osnovne pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakonima fizike. Međutim, i oni su samo provizorni kao i sve druge znanstvene teorije.

Fizika je vrlo usko povezana s drugim prirodnim znanostima, osobito kemijom, znanošću koja se bavi interakcijom i svojstvima atoma i molekula, i tehničkim znanostima strojarstvom i elektrotehnikom. Teorijska kemija se u mnogome zasniva na fizici, pogotovo na kvantnoj mehanici, termodinamici i elektromagnetizmu, a tehničke znanosti su zapravo primjena teoretskih znanja iz matematike, fizike i raznih drugih znanosti.

Fizičari istražuju i postavljaju temeljna načela o građi, općim svojstvima i kretanju materije, stvaranju i prijenosu energije te međudjelovanju materije i energije. Neki fizičari ova temeljna načela primjenjuju u teorijskim područjima, kao što su pitanja o prirodi vremena ili podrijetlu svemira, dok se drugi bave praktičnim problemima, npr. razvojem novih materijala, unapređenjem elektroničkih i optičkih instrumenata ili medicinske opreme.

Fizičari kreiraju i provode eksperimente rabeći lasere, ciklotrone, elektronske mikroskope, teleskope, velike spektrometre i druge uređaje. Sustavnim opažanjem, mjerenjima i analizama pokušavaju utvrditi zakonitosti koje opisuju prirodne sile, kao što su gravitacija, elektromagnetizam i nuklearna međudjelovanja. Pronalaze i mogućnosti primjene fizikalnih zakona i teorije u rješavanju problema na području nuklearne energije, elektronike, optike, telekomunikacija, tehnologije svemirskih letjelica, usavršanja medicinskih instrumenata i sl.

Sadržaj

Glavna polja i osnove fizike [uredi]

Ključne teorije [uredi]

Područje Glavne teme Pojmovi
Klasična mehanika Newtonovi zakoni gibanja Zakon očuvanja energije
Masa
Energija
Moment
Sila
Elektromagnetizam Magnetizam
Elektricitet
Električna struja
Valovi i optika Titranje
Optika
Val
Harmonički oscilator
Vezane oscilacije
Prigušene oscilacije
Mehanički valovi
Interferencija valova
Stojni valovi
Valovi zvuka
Interferencija valova zvuka
Stojni zvučni valovi
Udari
Dopplerov efekt
Udarni valovi
LC-oscilacije
Izmjenična struja
Prisline oscilacije u LC i RLC krugovima
Elektromagnetski valovi
Geometrijska optika
Zrcala
Leće
Fizikalna optika
Difrakcija
Termodinamika
Statistička mehanika
Temperatura
Entropija
Kvantna mehanika Kvantna teorija polja
Standardni model
Simetrija Spin
Teorija relativnosti Opća relativnost
Posebna relativnost
Brzina svjetlosti
Teorija kaosa Atraktori

Osnove [uredi]

Materija -- Antimaterija -- Čestica -- Bozon -- Fermion
Vrijeme -- Prostor -- Dimenzija -- Dužina -- Brzina
Val -- Valna funkcija -- Harmonijski oscilator -- Elektromagnetno zračenje

Osnovne sile [uredi]

Osnovne sile: Gravitacija -- Elektromagnetska sila -- Slaba sila -- Jaka sila

Teorija čestica [uredi]

Teorija čestica -- Atom -- Proton -- Neutron -- Elektron -- Kvark -- Foton -- Gluon -- W bozon -- Z bozon -- Graviton -- Neutrino -- Radijacija -- Fermioni

Područja fizike [uredi]

Astrofizika -- Atomska, molekularna i Optička fizika -- Dinamika fluida -- Fizika polimera -- Optika -- Teorija materijala -- Nuklearna fizika -- Fizika plazme

Metode [uredi]

Znanstvena metoda -- Kvantitativna fizikalna metoda-- Mjerenje -- Mjerni instrumenti -- Dimenzijska analiza -- Vjerojatnost i statistika

Tabele [uredi]

Fizikalne konstante -- SI osnovne jedinice -- SI izvedene jedinice -- SI prefiksi -- Pretvaranje jedinica

Srodne znanosti [uredi]

Astronomija -- Biofizika -- Elektronika -- Elektrotehnika -- Inženjering -- Znanost o materijalima -- Matematička fizika -- Medicinska fizika


Spekulativne teorije [uredi]

Procesna fizika

Vidi još [uredi]

Vanjske poveznice [uredi]