Zlatovrana

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zlatovrana
Coracias garrulus am.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Coraciiformes
Porodica: Coraciidae
Rod: Coracias
Vrsta: C. garrulus
Dvojno ime
Coracias garrulus
(Linnaeus, 1758.)
Raspon
Područja rasprostranjenosti zlatovrana  žuto: Područja gniježđenja   plavo: Zimovališta

Područja rasprostranjenosti zlatovrana
žuto: Područja gniježđenja
plavo: Zimovališta

Zlatovrana (lat. Coracias garrulus), prema Rucneru[1] zlatovrana modrulja, jedna je od poznatih vrsta modrivrana iz porodice zlatovrana koja živi u Europi i u Aziji u Keniji, Turskoj, Moroku i u Srednjoj Aziji te je rijetka i ugrožena vrsta.

Pojavljuje se u dvije podvrste, europska zlatovrana (C. g. garrulus) i istočna zlatovrana (C. g. semenowi).

Opis[uredi VE | uredi]

Zlatovrana je velika od 29-32 cm s rasponom krila od 52-58 cm te je teška otprilike 30 g. Ima plavi trbuh i glavu. Krila mogu biti tamnoplave, smeđe i crne boje. Tijelo je dugo s glavom na kojoj se nalaze velike oči i snažni, dugi kljun. Noge su sitne i tanke s malim kandžama. Glasanje joj je vrlo slično onom u vrane.

Stanište[uredi VE | uredi]

Zlatovrana se gnijezdi prije svega uz rubove vrlo prozračnih šuma koje graniče s površinama bogatim kukcima, kao što su livade, pašnjaci ili ekstenzivno korištene oranice. Ponekad koriste i velike parkovne površine. Prednost daju gnjezdištima u blizini vode. Kao dupljašice, upućene su na postojeće duplje ili moraju naći obronke od pješčenjaka, gline ili lapora da bi u njima mogle iskopati duplju. Ako nalazi dovoljno hrane, ne izbjegava blizinu ljudi i njihovih naselja.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Živi u Europi, Aziji i u nekim dijelovima Afrike. Ptica je selica te kad zahladi, odlazi u Afriku gdje zimuje.

Prehrambene navike[uredi VE | uredi]

Zlatovrana s plijenom (stonoga)

Zlatovrana uglavnom lovi veće kukce i druge člankonošce. Za vrijeme selidbe jede i biljnu hranu. Pored toga, no količinski beznačajno, uobičajenu hranu dopunjuje i malim sisavcima, vodozemcima i gmazovima.

Zlatovrana uobičajeno sjedi na nekom pogodnom mjestu (stup, grana) i čeka odgovarajući plijen. Spazivši ga, strmoglavljuje se na njega i hvata ga na tlu. Zatim se vraća na polazno mjesto gdje plijenom često udara o podlogu a ponekad ga i baca u zrakprije nego ga proguta. Rijetko lovi u letu, a jednako tako, rijetko slijedi lovinu u bijegu.

Ponašanje i razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Zlatovrana modrulja dnevna je ptica s dva izražena vrhunca aktivnosti, rano ujutro i kasno popodne. Između tih razdoblja, osim u vrijeme parenja i podizanja mladunaca, mirno sjedi na mjestu s kojeg inače kreće u lov i neupadljiva je.

Coracias garrulus

Kako je dupljašica, upućena je na napuštene duplje nekih djetlića ili prirodne duplje u stablima. No, ako ih nema, iskopat će 50-60 cm duboku duplju u odgovarajućoj podlozi. Parenje započinje oko proljeća ili ljeta te ženka u duplju drveta snese do šest jaja i pretežno ona ih grije. Nakon oko 18 dana mladunci se vale goli i slijepi. Hrane ih oba roditelja, a nakon oko 30 dana (mladunci su čučavci) sposobni su za samostalni let.

Selidba[uredi VE | uredi]

Sve populacije obaju podvrsta su selice, a većina se seli na velike udaljenosti. Zimuju u različitim staništima uglavnom na području jugoistočne i južne Afrike, ali izbjegavaju prave pustinje, polupustinje bez stabala kao i zatvorena tropska šumska područja. Zapadnoeuropske kao i populacije s područja Magreba prezimljuju u području južnog ruba Sahela. Na ista područja sele i sve azijske populacije. Selidba odraslih jedinki iz srednje Europe počinje sredinom kolovoza, a dovršena je sredinom rujna. Povratak počinje sredinom travnja, a većina srednjeeuropskih zlatovrana vraća se na gnijezdišta u prvoj dekadi svibnja.

Izvori[uredi VE | uredi]

Drugi projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Zlatovrana
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Zlatovrani