Ćiro Truhelka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ćiro Truhelka
Ciro-truhelka.jpg
Rođenje 2. veljače 1865.
Osijek
Smrt 18. rujna 1942.
Zagreb
Polje arheolog
povjesničar
povjesničar umjetnosti
Institucija Zemaljski muzej u Sarajevu

Ćiro Truhelka (Osijek, 2. veljače 1865. - Zagreb, 18. rujna 1942.), bio je hrvatski arheolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti. Pisao je o prapovijesnim, rimskim i srednjevjekovnim nalazima, o turskim ispravama, stećcima, rimskom i srednjevjekovnom novcu, bosančici, a bavio se i albanologijom.

Životopis[uredi VE | uredi]

Ćiro Truhelka rodio se u Osijeku 1865. godine. Pohađao je gimnaziju u Osijeku i Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1882. godine.[1] Na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je povijest umjetnosti i povijest (a ne arheologiju kako se to često prepisuje kroz literaturu). Još kao student volonterski je surađivao s Isidorom Kršnjavim u Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu i izradio njezin prvi katalog (1885.). Kasnije je postao kustos (1886.), a zatim i ravnatelj Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu (1903.).[2] Od 1926. do 1931. godine bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju.[2] Bio je predsjednikom Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu koje je osnovano u ožujku 1939. godine i u javnosti zastupalo je koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine.[3]

Uređivao je časopis Glasnik Zemaljskog muzeja.

Tijekom službovanja u Sarajevu vodio je arheološka istraživanja na Glasincu (ilirski grobovi), u Donjoj dolini (prapovijesno naselje) te mnogim drugim lokalitetima.

Njegova sestra, Jagoda Truhelka bila je poznata spisateljica.

Djela[uredi VE | uredi]

Nepotpun popis:

  • Bosančica: prinos bosanskoj paleografiji, Sarajevo, 1889.
  • Prehistoričke gradine na Glasincu, Sarajevo, 1891.
  • Pobliže odregjivanje prehistoričkih nahogjaja u Bosni i Hercegovini iz željeznog doba, Sarajevo, 1893?
  • Starobosanski pismeni spomenici: sa 14 slika u tekstu i 2 tabele, Sarajevo, 1894.
  • Iz starih rukopisa, Sarajevo, 1894.
  • Starobosanski natpisi: sa 30 slika i 1 tablom u tekstu, Sarajevo, 1895.
  • Slavonski banovci: prinos hrvatskoj numismatici, Sarajevo, 1897.
  • Osvrt na sredovječne kulturne spomenike Bosne, Sarajevo, 1900.
  • Državno i sudbeno ustrojstvo Bosne u doba prije Turaka, Sarajevo, 1901.
  • Kraljevski grad Jajce: povijest i znamenitosti, Sarajevo, 1904.
  • Naši gradovi: opis najljepših sredovječnih gradova Bosne i Hercegovine: [uz 96 slika], Sarajevo, 1904. (Pretisak, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Glavna podružnica, Zagreb, 2009.)
  • Arnautske priče: niz primjeraka arnautske narodne poezije iz izvornog govora pribrane i priregjene, Sarajevo, 1905.
  • Crtice iz srednjeg vijeka, 1908.
  • Dubrovačke vijesti o godini 1463., 1910.
  • Tursko-slavjenski spomenici dubrovačke arhive, Sarajevo, 1911.
  • Gazi Husrefbeg, njegov život i njegovo doba: sa 56 slika u tekstu i jednom tablom, 1912.
  • Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u doba prehistoričko, Sarajevo, 1914.
  • Historička podloga agrarnog pitanja u Bosni, Sarajevo, 1915. (Posebni otisak iz Glasnika Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini)
  • Das Testament des Gost Radin, 1916.
  • Stari turski agrarni zakonik za Bosnu, 1917.
  • Konavoski rat 1430.-1433.: historička studija po spomenicima dubrovačke arkive, Sarajevo, 1917.
  • Nekoliko misli o rješenju bosanskog agrarnog pitanja, Sarajevo, 1918.
  • Djevojački grob: legenda iz bosanske prošlosti, St. Kugli, Zagreb, 1923? (Pretisak iz 1923. Franjevački samostan-Mala nakladna kuća Sveti Jure, Rama-Šćit-Baška Voda, 1995.; Franjevački samostan, Rama-Šćit, 2003.; 3. dop. izd. Franjevački samostan Rama-Šćit, Rama, 2007.; Djevojački grob: legenda, Ognjište, Zagreb, 2011.)
  • Arheološke beleške iz Južne Srbije, Skoplje, 1927-1929.
  • Starokršćanska arheologija, Zagreb, 1931. (Pretisak, Fortuna, Strmec Samoborski, 2008.)
  • O porijeklu bosanskih muslimana, Sarajevo, 1934.
  • Studije o podrijetlu: etnološka razmatranja iz Bosne i Hercegovine, Zagreb, 1941. (Pretisak, Hrvatsko društvo folklorista, Zagreb, 1992.)
  • Uspomene jednog pionira, Zagreb, 1942. (Ponovlj. nakl. Azur Journal, Zagreb, 1992.; Vrijeme, Zenica, 2012.)
  • Deutsch - albanisches Worterbuch: (Manuskript, 1899) = Fjalor gjermanisht - shqip: (Doreshkrim, 1899.), Zajednica Albanaca u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 1995.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., ISBN 978-953-95772-0-7
  2. 2,0 2,1 Hrvatska enciklopedija: Truhelka, Ćiro, pristupljeno 16. prosinca 2014.
  3. Zlatko Hasanbegović, Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007, str. 175.:
    "Muftić je u ožujku 1939., s većim brojem zagrebačkih muslimana, sudjelovao u osnutku Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu čiji je predsjednik bio povjesničar Ćiro Truhelka. Izabran je i za potpredsjednika društva koje je u javnosti zastupalo je koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine, i to u vrijeme pregovora oko određivanja konačnih granica Banovine Hrvatske."

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]