Zemaljski muzej u Sarajevu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zemaljski muzej u Sarajevu
{{{opis slike}}}
Osnovan 1. veljače 1888.
Lokacija Zmaja od Bosne 3, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tip Prirodoslovnoi muzej
Ravnatelj Dr. sc. Mirsad Sijarić
Službena stranica zemaljskimuzej.ba

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine. Vrijeme za posjete je od utorka do petka, od 10:00 do 19:00 sati, a vikendom od 10:00 do 14:00 sati.

Stećci u atriju muzeja

Povijest[uredi VE | uredi]

Antička kolekcija u arheološkom krilu muzeja
Zatvorena vrata muzeja 2012. god.

U početku je muzej bio smješten u neuvjetnim prostorijama, da bi regulacijskim planom iz 1909. godine načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u središnjem dijelu grada Sarajeva, na današnjem Trgu Bosne i Hercegovine. Arhitekt Karlo Paržik je uradio projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, sa unutrašnjim atrijom gdje je smješten botanički vrt. Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu. Zanimljivo je da je to jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Europi koja je namjenski građena za tu svrhu.

Muzej je teško oštećen tijekom posljednjih ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, a tadašnji ravnatelj, Dr. Rizo Sijarić, je poginuo prilikom granatiranja muzeja u prosincu 1993.[1]. Nakon nekoliko godina obnove, muzej je otvoren uz nastavak obnove kolekcije. Dana 4. listopada 2012., nakon 124 godina djelovanja muzej je zatvorio svoja vrata zbog razmirica oko financiranja[2]. Muzej je ponovno otvorio svoja vrata tek 15. rujna 2015. godine.

Ravnatelji Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine[uredi VE | uredi]

Iluminacija iz Sarajavske hagade s pričom o Izlasku iz Egipta. Gore: Mojsije i Gorući grm. Dolje: Aronov štap guta magičarske.

Kolekcija[uredi VE | uredi]

Zemaljski muzej u Sarajevu je tijekom svoga stogodišnjeg postojanja uspio sakupiti dobar dio kulturnog nacionalnog nasljeđa zemlje i svih njenih naroda. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima (arheološko, etnološko i odjeljenje prirodnih znanosti) u nekoliko različitih zbirki (folklorna, numizmatička, prirodoslovna, prapovijesna, antička i druge).

Knjižnica zemaljskog muzeja je otvorena osnutkom muzeja 1888. godine kao prva znanstvena knjižnica u državi. U njoj se nalazi više od 250.000 znanstvenih publikacija, uključujući 162.000 knjiga. Najznačajnija knjiga u muzeju je Sarajevska hagada, židovski rukopisni iluminirani kodeks, koji potječe iz oko 1350. godine iz srednjovjekovne Španjolske i smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste. Cijela zbirka je u sustavu razmjene s 341 institucijom.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Dr Walasek, Helen (28. 4. 2015). Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage, str. 67.-, Ashgate Publishing, Ltd.. ISBN 978-1-4094-3704-8
  2. fena.ba
  3. Rizo Sijarić, "Organizaciona struktura, upravljanje i kadrovi Zemaljskog muzeja", Spomenica stogodišnjice Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888-1988, Sarajevo, 1988., str. 422.-425.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]