Vidi kôd stranice Čakavsko narječje

{{čakavsko narječje}}
'''Čakavsko narječje'''<ref>{{Citiranje weba|title=Čakavsko narječje|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13143|url-status=live|access-date=2023-02-07|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> ili '''čakavski jezik<ref>{{Citiranje weba|title=ckm {{!}} ISO 639-3|url=https://iso639-3.sil.org/code/ckm|access-date=2023-02-07|website=iso639-3.sil.org}}</ref>''' (čakavština, čakavica, čekavski;<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=55802 Hrčak] Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, sv.34 br.1 travanj 2009., recenzija - Martina Bašić: Čekavski rječnik (Ivan Mahulja: Rječnik omišaljskoga govora, Riječki nakladni zavod – Općina Omišalj, Rijeka – Omišalj, 2006.)</ref> [[iso639-3:ckm|ISO:ckm]]) jedno je od triju narječja [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]], uz [[Kajkavsko narječje|kajkavsko]] i [[Štokavsko narječje|štokavsko]]. Najranije [[Standardni jezik|standardizacije]] [[Hrvatski standardni jezik|hrvatskog jezika]] koristile su čakavski kao osnovu.<ref>Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-0-40010-1}}, str. 15</ref>

Naziv potječe od odnosno-upitne [[zamjenice]] '''ča''', srodne [[štokavsko narječje|štokavskoj]] zamjenici ''što'', [[Bjeloruski jezik|bjeloruskim]] zamjenicama ''што'' (što), ''чо'' (čo), ''шо'' (šo); [[Ruski jezik|ruskim]] zamjenicama ''что'' (što), ''чё'' (čo), ''чо'' (čo), ''шо'' (šo), [[Rusinski jezik|rusinskoj]] zamjenici ''што'' (što), [[Ukrajinski jezik|ukrajinskim]] zamjenicama  ''що'' (ščo)<ref>[http://sum.in.ua/s/shho Що.] Словник української мови.</ref>, ''шо'' (šo), ''чо'' (čo), [[Bugarski jezik|bugarskoj]] zamjenici ''що'' (što), [[Makedonski jezik|makedonskoj]] zamjenici ''што'' (što), [[Gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpskoj]] zamjenici ''što'', [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskoj]] zamjenici ''čĭto''.<ref name="Vasmer">[[Max Vasmer]]: [http://starling.rinet.ru/cgi-bin/response.cgi?basename=\data\ie\vasmer&text_word=%D1%87%D1%82%D0%BE&method_word=beginning&ww_word=on что], u: Этимологический словарь русского языка (Etimološki rječnik ruskoga jezika), Moskva, 1964-1973.</ref><ref name="HJPČ">[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f1tiWRU%3D&keyword=%C4%8Da ča], Hrvatski jezični portal, pristupljeno 8. studenoga 2022.</ref><ref name="HJPŠ">[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1duXhA%3D&keyword=%C5%A1to što], Hrvatski jezični portal, pristupljeno 8. studenoga 2022.</ref>

Podrijetlom iz [[praindoeuropski jezik|praindoeuropskog]] ''*k<sup>ʷ</sup>id'', naknadno [[praslavenski jezik|praslavenske]] zamjenice ''*čь''. Srodne etimologije su [[latinski jezik|latinski]] ''quid'' i [[grčki jezik|grčki]] ''tí''.<ref name="HJPČ" />

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Croatia Dialects Cakavian.svg|mini|250px|Rasprostranjenost čakavskog narječja hrvatskog jezika krajem 20. stoljeća|lijevo]]
Čakavski narječjem govori se u [[Istra|Istri]], na hrvatskim otocima i uskom obalnom području [[Hrvatsko primorje|Primorja]] i [[Dalmacija|Dalmacije]].<ref name="Lisac" />

* Govornici svih hrvatskih otoka služe se čakavskim narječjem, od [[Lastovo|Lastova]] i [[Korčula|Korčule]] na jugu do [[Krk|Krka]] na sjeveru. Izuzetak su pojedini štokavski govori na Korčuli ([[Račišće]]), [[Hvar|Hvaru]] ([[Sućuraj|Sućura]]<nowiki/>j), [[Brač|Braču]] ([[Sumartin]]), [[Šolta|Šolti]] ([[Maslinica]])<ref name="Lisac" /> i [[Elafitski otoci|Elafitskim otocima]].<ref>Silvana Vrani, Sanja Zubčić, Hrvatska narječja, dijalekti i govori u 20. st. u: Povijest hrvatskoga jezika, 5. knjiga: 20. stoljeće - prvi dio, Bičanić, Ante (gl. ur.), Pranjković, Ivo (ur.), Samardžija, Marko (ur.),Zagreb: Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA, 2018. str. 525 - 579</ref>
* Hrvatski dio [[Istra|Istre]] je čakavski, s izuzetkom štokavske oaze [[Peroj|Peroja]].<ref name="Lisac" />
* [[Dalmacija|Dalmatinska]] obala od [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlake]] i [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrada]] do [[Cetina|Cetine]] je većim dijelom čakavska, uz izuzetak štokavskih govora [[Nin|Nina]], [[Zaton (Šibenik)|Zatona]], [[Sveti Petar na Moru|Svetog Petra na moru]], [[Pirovac|Pirovca]], [[Šibenik|Šibenika]] s okolicom i [[Seget|Segeta]].<ref name="Lisac" /> 
* U [[Lika|Lici]] se čakavskim služe govornici u [[Otočac|Otočcu]] i okolici, nekoliko mjesta u okolici [[Gospić|Gospića]].<ref name="Lisac" />
* [[Ogulin|Ogulinsko]]-[[Duga Resa|dugoreško]] područje je uglavnom čakavsko, nekoliko mjesta u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] ([[Brestova Draga]], [[Vrbovsko]]), nekoliko mjesta na [[Žumberačka gora|Žumberku]] ([[Kalje]], [[Žumberak (naselje)|Žumberak]], [[Jurkovo Selo]]).<ref name="Lisac" />

U dijaspori, čakavskim se narječjem služe govornici u [[Austrija|Austriji]] ([[Gradišće]], [[Stinjaki]], [[Poljanci]], [[Hati]], [[Dolinji]])<ref name=”HUD” /><ref name="Lisac" />, [[Mađarska|Mađarskoj]] (u mađarskome dijelu Gradišća<ref name="”HUD”" /><ref name="Lisac" />, u [[Hajmaš]]u),<ref>Ankica Čilaš Šimpraga: Najistočniji čakavski govor - Hajmaš (Nagyhajmás) u: [[Mijo Lončarić]]: Kajkaviana & Alia: ogledi o kajkavskom i drugim hrvatskim govorima, suautori: (ur.: Josip Lisac) {{ISBN|953-155-086-7}}</ref>, [[Bikala|Bikali]] i [[Magoč]]u.<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=286393 Hrvatska znanstvena bibliografija] Sanja Vulić: Govor Hrvata u Mađarskoj koji su podrijetlom iz ogulinskoga kraja</ref><ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=233660 Hrvatska znanstvena bibliografija] Sanja Vulić-Vranković: Govor Hajmaša u Mađarskoj</ref><ref>[http://www.modrus.hr/dokumenti/list_modrus1.pdf Modruš br.1/2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111123164922/http://www.modrus.hr/dokumenti/list_modrus1.pdf |date=23. studenoga 2011. }} Sanja Vulić: Modruški govor u okviru govora s čakavskom osnovicom u kontinentalnoj Hrvatskoj</ref>, [[Slovačka|Slovačkoj]] ([[Hrvatski Grob]], Devinsko [[Devinsko Novo Selo|Novo Selo]], [[Jandrof]], [[Čunovo]])<ref name="Lisac" />, u Sloveniji ([[Starod]], granično područje iznad [[Opatija|Opatije]], kod [[Kostanjevica (Šentrupert, Slovenija)|Kostanjevice]], kod [[Tribuče]] u [[Bela krajina|Beloj Krajini]])<ref name="Lisac" />, u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u u [[Hoboken|Hobokenu]] ([[New Jersey]], potomci govornika s [[Susak|otoka Suska]])<ref name=”HUD” />, [[San Pedro (Los Angeles)|San Pedro]] ([[Kalifornija]], [[Vis|viški]] i [[Komiža|komiški]] govori).<ref name=”HUD”>[https://jezik.hr/hrvatski-u-dijaspori.html Hrvatski jezik u dijaspori], Jezik.hr, pristupljeno 11. studenoga 2022.</ref>

=== Povijesna rasprostranjenost ===
[[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution 2.png|mini|320x320px|Predmigracijska raspostranjenost čakavskog, štokavskog i kajkavskog narječja (do 16.st.).<ref>Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1 - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2003.</ref> Prostor čakavskog narječja obojan je plavom bojom.]]
Prije [[Migracije Hrvata pred Turcima|velikih seoba u 16. i 17. st.]] čakavsko narječje graničilo je s [[Kajkavsko narječje|kajkavskim narječjem]] i [[Slovenski jezik|slovenskim jezikom]] na sjeveru, sa [[Štokavsko narječje|štokavskim narječjem]] na istoku.<ref name="Lisac" /> 

Granica čakavskog narječja i slovenskog jezika je očuvana do danas.<ref name="Lisac" /> [[Istra]] je bila područje s više [[Romanski jezici|romanskih govornika]]<ref name="Lisac" /> ([[Talijanski jezik|talijanski]], [[Istrorumunjski jezik|istrorumunjski]], [[Istriotski jezik|istriotski]]), ali su svi Hrvati bili čakavci.<ref name="Lisac" />

Prema sjeveroistoku, granica s kajkavskim narječjem išla je kroz [[Gorski kotar|Gorski kotar]], prilično južnije od [[Kupa|Kupe]] do Kupe ili neznatno južnije od Kupe na istoku; od ušća Kupe u [[Sava|Savu]] kod Siska do ušća [[Una|Une]] u Savu kod [[Jasenovac|Jasenovca]], do predjela južno od Save.<ref name="Lisac" />

Čakavsko-štokavska granica je slabije naglašena, uz niz prijelaznih govora.<ref name="Lisac" /> Granični prostor čakavštine i štokavštine je istočno od Une, južno prema [[Dinara|Dinari]], uz izbijanje na more istočno od [[Cetina|Cetine]].<ref name="Lisac" /> Zapadni [[Pelješac]], [[Korčula]] i [[Lastovo]] su čakavski, a istočni Pelješac, [[Mljet]] i otoci kod [[Dubrovnik|Dubrovnika]] štokavski.<ref name="Lisac" />

Ove su povijesne granice izmjenjene raseljavanjem stanovništva za [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|turskog prodiranja polovicom 16. st]].<ref name="Lisac" /><ref name="Lukežić" /> Govornici štokavskog narječja povlače se pred [[Osmansko Carstvo|Turcima]] prema sjeverozapadu pri čemu dolazi do novih jezičnih inovacija u kontaktu govornika različitih dijalekata.<ref name="Lukežić" />

Pri ovim migracijama nastaje [[jugozapadni istarski dijalekt]] čakavskog narječja, čakaviziran štokavski dijalekt iseljenika s [[Makarska|makarskog primorja]], sa [[Štakavizam|štakavskim]] [[Supstrat (jezikoslovlje)|supstratom]].<ref name="Lukežić" />

== Razvoj ==
{{Dopuniti odjeljak}}
Čakavski se razvio iz iste osnove iz koje su se razvili [[kajkavsko narječje]], [[zapadnoštokavsko narječje]] i [[slovenski jezik|slovenski dijalekti]],<ref name="Matasovic">[[Ranko Matasović]]: ''[http://www.ffzg.hr/~rmatasov/hrporgram2.pdf Poredbenopovijesna gramatika hrvatskog jezika]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}'' {{pdf}}</ref> opisane u [[zapadni južni slavenski jezici]]. <br>
Riječ je o najzapadnijem hrvatskom narječju koje je dosta srodno s većinom [[Štokavsko narječje|zapadnoštokavskim dijalekata]] pogotovo pojedinim starošćakavskim dijalektima [[Slavonski dijalekt|slavonski miješani dijalekt (pogotovo ikavski poddijalekt)]], [[Istočnobosanski dijalekt|istočnobosanski jekavski dijalekt]], a dijeli i niz isoglosa sa [[Zapadni dijalekt|zapadnim dijalektom]], te [[Novoštokavski jekavski dijalekt|južnim dijalektom]], posebno [[Dubrovački dijalekt|dubrovačkim poddijalektom]], koji su mu nekoć bili puno sličniji. Sjeverni dijalekti su posjeduju vezu s kajkavskim narječjem, kao i utjecaj na pojedina narječja [[slovenski jezik|slovenskog jezika]] (primorsko je dobar primjer).
U kontaktima s drugim su se razvili i mnogi prijelazi poput [[Donjosutlanski dijalekt|donjesutlanskog]] (kajkavizirani čakavski ikavski), [[Prigorski dijalekt|prigorskog]] (prijelazni čakavsko-kajkavski), [[Goranski dijalekt|goranski]], [[Lastovski dijalekt|lastovskog]] (jekavski čakavski, za koji postoji teza da je jekaviziran pod dubrovačkim utjecajem), [[jugozapadni istarski dijalekt]] (čakavizirani štakavski)

[[Datoteka:Chakavian.png|mini|250px|Rasprostranjenost čakavskog i povezanih narječja]]
Narječje se ukupno malo promijenilo od polaznog stanja, zbog čega se smatra arhaičnim. Na primjer, u velikom broju govora su očuvani stari naglasci<ref name="Kastav">Primjeri po radu: [[Irena Drpić]], "Fonološke značajke današnjeg govora Kastva", Rasprave instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 32 (2006), dostupno na [http://hrcak.srce.hr/file/14221 internetu] {{pdf}}</ref>:

* kratki silazni ''ȁ'' ("akut") npr. ''ȍko'', ''nevȅsta'', ''ōtȁc'';
* dugi silazni ''â'' ("cirkumfleks") npr. ''ûši'', ''gōstiôna'', ''žlēbâc'';
* metatonijski kratki uzlazni akut ''ã'' ("[[neoakut]]") npr. ''žẽnska'', ''pozãbjēn'', ''papãr''.

(Neki od ovih simbola će se ispravno prikazati samo ako imate podešen preglednik (browser) i instalirane ispravne [[font]]ove.)

Kao što se vidi, svaki naglasak može biti na bilo kojem mjestu u riječi, a samoglasnik prije i poslije može biti dug. U mnogim dijalektima čakavskog je ovo stanje donekle promijenjeno; po naglasnome sustavu razlikuju se sljedeće skupine čakavskih govora: 
# s "klasičnim" čakavskim sustavom s tri naglaska
# s dvonaglasnim sustavom  (dva duga naglaska su svedena na jedan)
# s četveronaglasnim sustavom nalik štokavskom
# s četveronaglasnim štokavskim sustavom
# u kojima se prepliću naglasne značajke 1. i 2. skupine.

=== Suglasnici ===

Stari glas ''t’'' je očuvan, i dalje se u većini čakavskih dijalekata izgovara vrlo mekano; ''d’'' je prešao u ''j'': ''meja'' prema štok. ''međa''. To se odnosi i na skupine ''št’'' i ''žd’'' (čak. ''gušćer'', ''možjani'')

=== Samoglasnici ===

Stari ''ə'' (i u skupovima ''əl'', ''ər'') često nije nestajao u tzv. "slabom položaju", nego je od njega nastajalo ''a'', a negdje i ''e'': ''manon'' prema štok. ''mnom''; slično kao u kajkavskom (''menom'').

Nazalno ''ę'' je postalo ''e'', ali u nekim situacijama (ispred ''j'', ''ž'', ''č'') je prešlo u ''a''. Od glasa ''ě'' ("[[jat]]") nastalo je ''i'', ''e'', ili ''je'' u različitim dijalektima čakavskog.

=== Adrijatizmi ===
{{glavni|Adrijatizam}}

Mnogi govori uz obalu dijele zajedničke promjene, koje se zajednički zovu ''[[adrijatizam|adrijatizmi]]'', kao što su:<ref name="struna">[http://struna.ihjj.hr/en/naziv/adrijatizam/55190/ Adrijatizam], u:  Terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja - Struna, pristupljeno 6. studenoga 2022.</ref>

* prijelaz ''–m'' u ''-n'' na kraju relacijskog [[Morfem|morfema]]
* promjena ''ļ'' u ''j''; Primjeri: ''jubav, poje'' (ljubav, polje)
* [[cakavizam]]
* skraćivanje dugoga samoglasnog glasa ''ṛ''; Primjer ''bȑk''
* [[Proteza (jezikoslovlje)|protetsko]] ''j-''; Primjer: ''justa'' (usta)
* pojednostavnjivanje suglasničke skupine ''čk'' u ''šk''; Primjer: ''maška'' (mačka)
* zamjena primarnoga slijeda ''ra'' s ''re''; Primjeri: ''ukredu'', ''ukresti'' (ukradu, ukrasti)

== Osobine ==
{{Dopuniti odjeljak}}
[[Božidar Finka]] i [[Milan Moguš]] su po sljedećih osam kriterija<ref>Božidar Finka i Milan Moguš, ''Čakavsko narječje'', 1977.</ref> odlučivali o pripadnosti govora čakavštini:
# zamjenice ''ča'' i ''zač'';
# stara akcentuacija (sustav tri naglaska, čuvanje praslavenskog mjesta naglaska);
# refleks tzv. [[jat]]a (''ě'') (ikavski, ikavsko-ekavski);
# čakavsko ''t’'';
# prijelaz starohrv. ''ę'' &gt; ''a'' iza ''j'', ''č'' i ''ž'';
# prijelaz starohrv. ''d’'' &gt; ''j'';
# kondicional ''bin-biš-bimo, bite'';
# izostanak [[afrikata]] ''dž''.

*Ponekad je za neki govor teško reći pripada li čakavskom narječju, štokavskom narječju ili kajkavskom narječju, zbog isprepletenosti osobina većine hrvatskih dijalekata, tako je na primjer južnočakavski dijalekt bliskiji sa zapadnoštokavskim dijalektom (bosansko-dalmatinskim) negoli su ova dva dijalekta s drugim čakavskim odnosno drugim štokavskim dijalektima. S druge strane srednjočakavski dijalekt ima veliki dio kajkavskih svojstava, osobito na prostranstvu od Ozlja do Ogulina, tako da je teško reći radi li se o kajkavskim ili čakavskim govorima, dok čakavski govori Like i Gacke imaju više štokavskih svojstava{{nedostaje izvor}}.

=== Glasovi ===

{{glavni|Fonologija čakavskog narječja}}
Glavnina dijalekata čakavskog ima sljedeći sustav suglasnika (pisan standardnim pisanjem čakavskog, u zapisu [[Međunarodna fonetska abeceda|MFA]] se npr. koristi ''x'' umjesto ''h''; gdje znakovi stoje u paru, lijevi predstavlja bezvučni a desni zvučni suglasnik):

{| class="wikitable" style="text-align: center"
|- style="vertical-align: center;"
| [[Mjesto tvorbe]] ►
! colspan=2 | <small>[[Labijalni suglasnik|labijalni]]</small>
! colspan=2 | <small>[[Koronalni suglasnik|koronalni]]</small>
! colspan=2 | <small>[[Dorsalni suglasnik|dorsalni]]</small>

|- style="vertical-align: center;"
| ▼ [[Način tvorbe]]
! style="width: 4em;" | <small>[[Bilabijalni suglasnik|bilabijalni]]</small>
! style="width: 4em;" | <small>[[Labiodentalni suglasnik|labiodent.]]</small>
! style="width: 4em;" | <small>[[Alveolarni suglasnik|alveolarni]]</small>
! style="width: 4em;" | <small>[[Postalveolarni suglasnik|postalv.]]</small>
! style="width: 4em;" | <small>[[Palatalni suglasnik|palatalni]]</small>
! style="width: 4em;" | <small>[[Velar suglasnik|velarni]]</small>

|-
! style="text-align:left" | <small>[[nazal]]i
| &nbsp; &nbsp; &nbsp;''[[Bilabijalni nazal|m]]''
| &nbsp;
| colspan="2" |&nbsp; &nbsp; &nbsp;''[[Alveolarni nazal|n]] ''
| &nbsp; &nbsp; &nbsp;''[[Palatalni nazal|nj]] ''
| &nbsp;

|-
! style="text-align:left" | <small>[[ploziv]]i</small>
| ''[[Bezvučni bilabijalni ploziv|p]] &nbsp; [[Zvučni bilabijalni ploziv|b]]''
|  
| colspan="2" |''[[Bezvučni alveolarni ploziv|t]] &nbsp; [[Zvučni alveolarni ploziv|d]]''
| ''[[Bezvučni palatalni ploziv|ć]]'' <!--- samo čakavski! --->*&nbsp;&nbsp;
| ''[[Bezvučni velarni ploziv|k]] &nbsp; [[Zvučni velarni ploziv|g]]''

|-
! style="text-align:left" | <small>[[frikativ]]i</small>
| &nbsp;
| ''[[Bezvučni labiodentalni frikativ|f]]<!-- ovo postoji u kajk. &nbsp; [[Zvučni labiodentalni frikativ|v]]-->''  &nbsp; &nbsp;&nbsp;
| ''[[Bezvučni alveolarni frikativ|s]] &nbsp; [[Zvučni alveolarni frikativ|z]]''
| ''[[Bezvučni postalveolarni frikativ|š]] &nbsp; [[Zvučni postalveolarni frikativ|ž]]''
| &nbsp;
| ''[[Bezvučni velarni frikativ|h]]'' &nbsp; &nbsp;&nbsp;

|- 
! style="text-align:left" | <small>[[afrikata|afrikate]]</small>
| colspan="2" style="background:#ccc" | &nbsp;
| ''[[Bezvučna alveolarna afrikata|c]]'' &nbsp; &nbsp;&nbsp;
| ''[[Bezvučna postalveolarna afrikata|č]]'' *&nbsp; &nbsp; <!--- štok. dž --->
| &nbsp; <!-- štokavski ć đ --->
| &nbsp;

|- 
! style="text-align:left" | <small>[[aproksimant]]i</small>
| 
| &nbsp; &nbsp; &nbsp;''[[Labiodentalni aproksimant|v]]'' <!-- štok, čak. -->
| colspan="2" | &nbsp;
| &nbsp;&nbsp;&nbsp;''[[Palatalni aproksimant|j]]''
| &nbsp; <!-- štokavski lj --->

|-
! style="text-align:left" | <small>[[vibrant]]i</small>
| &nbsp;
| 
| colspan="2" | &nbsp; &nbsp;''[[Alveolarni vibrant|r]]''
|  
|
|-
! style="text-align:left" | <small>[[Lateralni suglasnik|lateralni aproks.]]</small>
| colspan="2" style="background:#ccc" |
| colspan="2" | &nbsp;&nbsp;&nbsp;''[[Alveolarni lateralni aproksimant|l]]''
| &nbsp;
| &nbsp;
|}

* Glas ''ć'' se izgovara dosta umekšano, upravo kao ''ť'' (palatalizirano ''t'', negdje slično ''tj''), a ''č'' je izgovorom je između ''č'' i ''ć'' u štokavskom.
<!--- OVAJ DIO TREBA IZBACITI NA POSEBNU STRANICU. DODATI SAMO KRATKO O SUGLASNICIMA 
Samoglasnici

(u izradi)

Postojanje slogotvornog r (izgovoren kao ar, er) - sarce, parsti, žerat.

Postojanje dvoglasa uo (u štokavskom samo o) - ruod, nuono, divjuok.

Izgovor samoglasnika, gdje je u štokavskom  "a", kao "o", "u" ili u neki poluglas (u čokavskim i cokavskim narječjima) - posol (posao), jo (ja).

....

Glasovni skup ''šć'' (prema štokavskom ''št'') - šćipunica, rašćika, u cakavizmu dijelom kao sc.

Glasovni skup ''žj'' (prema štokavskom ''žd'') - možjani.

/''l''/ na kraju sloga (u štokavskom je u nom. -o) - posol, bil (u nekim južnijim narječjima je iza "i" jedva čujan, kao bi<sup>l</sup>).

Glas ''j'', gdje u štokavskom dolazi ''lj'' -'' divjok'', ''jubav'', ''judi''.
--->
=== Gramatika ===
{{glavni|Morfologija čakavskog narječja}}

Karakterističan je oblik glagola biti koji se pojavljuje u tvorbi kondicionala: ''bin''-''biš''-''bi''-''bimo''-''bite''-''bi''. Pojavljuje se nastavak u 3.osobi množine -du (pensuodu, plijedu, išćedu).

U promjeni po [[padež]]ima očuvani su tzv. stari nastavci u množini (npr. dat. ''ženan'', lok. ''va kućah'', ins. ''z ženami'') koji se razlikuju po dijalektima. Imperfekt je uglavnom nestao, a često i aorist.

=== Rječnik ===
{{glavni|Leksik čakavskog narječja}}

U čakavskom se narječju pojavljuje velik broj arhaičnih riječi, naročito na sjeveru (''leh'' "samo"); prisutan je i velik broj romanizama (npr. ''škur'' "taman"). Neke karakteristične riječi su ''ča'' "što", ''aš'' "jer", ''zač'', "zašto" itd.

== Dijalekti ==
{{Dijalekti čakavskoga narječja}}
[[Datoteka: Chackavian_dialects.png |minijatura|250px|lijevo|Čakavski dijalekti u RH i BiH, prema podjeli D. Brozovića]]

[[Datoteka:Map Istrian Dialects Cakavian Brozovic.svg|thumb|250px|
Čakavski dijalekti u Istri, prema podjeli D. Brozovića
{{legenda|#FFFFBB|sjevernočakavski}}
{{legenda|#FFCC88|buzetski ili gornjomiranski}}
{{legenda|#88EE77|srednjočakavski}}
{{legenda|#00CCFF|južnočakavski}}
{{legenda|#EECCFF|jugozapadni istarski}}]]

S obzirom na činjenicu da se znatan broj čakavskih govora odlikuje starinom i drugim značajkama, čakavsko narječje je privlačilo i hrvatske i strane dijalektologe tako da su mnogi govori dobro proučeni i iscrpno opisani: Grobnik, Hvar, Brač, Bakar, [[Trsat]] i drugi. Izrađeni su rječnici pojedinih čakavskih govora [[Trogir]], [[Sali]], [[Labin]], [[Duga Resa]], [[Karlovac]] i drugi). Čakavsko jezično blago donose mnogi stariji hrvatski leksikografi:  [[Faust Vrančić]] (''Dikcionar'', Mletci, [[1595.]]), [[Bartol Kašić]]  (u rukopisnom hrvatsko-[[Talijanski jezik|talijanskom]] rječniku; objavljen [[1990.]]), [[Ivan Belostenec]] (''Gazofilacij'';  postumno: [[Zagreb]], 1740), [[Ivan Tanzlinger Zanotti]] (rukopisni ''Dizionario'', [[1679.]] i druge), [[Josip Jurin]] (rukopisni ''[[Calepinus trium linguarum]]'', 2. pol. [[18. stoljeće|18. stoljeća]]).

[[Datoteka: Chackavian_subdialects.png |minijatura|250px|desno|Čakavski poddijalekti u RH i BiH, prema podjeli J. Lisca (jugozapadni istarski je podijeljen po starijoj podjeli)]]

Kombinacijom naglasnih i fonoloških kriterija, [[Dalibor Brozović]] je podijelio čakavsko narječje<ref name="Brozovic1988a">[[Dalibor Brozović]]: ''Čakavsko narječje'', u separatu ''Jezik srpskohrvatski / hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski'', JLZ Miroslav Krleža, Zagreb, 1988.</ref> na šest dijalekata:

{| class="wikitable"
! naziv
! odraz [[jat]]a
! rasprostranjenost
|-
| [[#buzetski|buzetski ili gornjomiranski]]
| zatvoreno ''e'' (''ẹ'')
| sjeverna Istra oko Buzeta
|-
| [[#jugozapadni istarski|jugozapadni istarski]]
| ikavski
| zapadna Istra
|-
| [[#sjevernočakavski|sjevernočakavski]]
| ekavski, ekavsko-ikavski
| sjeveroistočna Istra, [[Kastav]]ština, okolica Rijeke, [[Cres]]
|-
| [[#srednjočakavski|srednjočakavski]]
| ikavsko-ekavski
| [[Dugi otok]], [[Kornati]], [[Lošinj]], [[Krk]], [[Pag]], [[Ogulin]], [[Brinje]], [[Otočac]], [[Duga Resa]], područje od [[Mune|Muna]] u sjevernoj Istri do [[Obrov (Hrpelje - Kozina, Slovenija)|Obrova]] u [[Slovenija|Sloveniji]],<ref>Silvana Vranić: [http://www.centerslo.net/files/file/simpozij/sim26/Vranic.pdf Prilog istraživanju govora Obrova]</ref> dio središnje Istre
|-
| [[#južnočakavski|južnočakavski]]
| ikavski
| [[Korčula]], [[Pelješac]], [[Brač]], [[Hvar]], [[Vis]], [[Šolta]], sjeverozapadna Istra
|-
| [[#lastovski|lastovski]]
| jekavski
| [[Lastovo]]
|}

[[Willem Vermeer]] je podijelio čakavski na osnovi naglasaka na tri skupine<ref name="Vermeer1982">Villem Vermeer: ''On the principal sources for the study of Čakavian dialects with neocircumflex in adjectives and e-presents''</ref>:

#sjeverozapadni čakavski (odgovara sjevernočakavskom, buzetskom i dijelu srednjočakavskog)
#središnji čakavski (obuhvaća najveći dio Brozovićevog srednjočakavskog)
#jugoistočni čakavski (odgovara južnočakavskom, jugozapadnom istarskom i lastovskom)

Neki znanstvenici smatraju da je jugozapadni istarski miješani čakavsko-štokavski dijalekt ili da pripada štokavskom.

===Buzetski===
{{glavni|Buzetski dijalekt}}
Ovaj dijalekt se prostire u sjevernom dijelu [[Istra|Istre]]. Osnovne odlike koje ga razdvajaju od ostatka čakavskih dijelekata su u razvoju suglasnika<ref name="Brozovic1988a"/>:

* ''ě'' &gt; ''ẹ'' (zatvoreno ''e''); 
* ''e'', ''ę'' &gt; otv. ''e''; (kao u [[kajkavsko narječje|kajkavskom]]);
* ''u'' &gt; ''ü'';
* slogotvorno ''l'' &gt; ''u'';
* ''ǫ'' &gt; ''a''.

Dijalekt predstavlja prijelaz prema [[slovenski]]m i [[kajkavsko narječje|kajkavskim]] dijalektima. Neki ga smatraju dijelom kajkavskog, a u prošlosti ga je npr. [[Fran Ramovš]] smatrao rubnim slovenskim dijalektom.

===Jugozapadni istarski===
{{glavni|Jugozapadni istarski dijalekt}}
Prostire se u zapadnom dijelu Istre južno od [[Mirna|Mirne]], dijalekt je nasao od naseljenika s istoka [[Dalmacija|dalmatinske Zagore istočno od Cetine]] i [[Hercegovina|juga zapadne Hercegovine]], koji su govorili južnočakavskim ili prijelaznim štokavsko-čakavskim govorom.<ref name="Brozovic1988a" /> Lisac pretpostavlja da su njegovi govornici u prošlosti pripadali cetinsko-biokovskom bijalektu i južnom poddijalektu zapadno humskog dijalekta (okolica Ljubuškog).

===Sjevernočakavski===
{{glavni|Sjevernočakavski dijalekt}}
Govori se u istočnoj Istri, okolici [[Žminj]]a i [[Pazin]]a, u [[Hrvatsko primorje|Primorju]] do Grobnik (Grobnišćina) i [[Bakar (grad)|Bakra]], na [[Cres]]u i sjevernom [[Lošinj]]u.
Osnovna odlika ovog dijalekta je prijelaz jata ''ě'' &gt; ''e''.

===Srednjočakavski===
{{glavni|Srednjočakavski dijalekt}}
U ovom dijalektu [[jat]] je postao u ''e'' ili ''i'', po sljedećim pravilima (tzv. [[Pravilo Jakubinski-Meyer|pravilo Meyera i Jakubinskoga]])<ref name="Brozovic1988a" />:

* ispred dentalnih suglasnika (''t'', ''d'', ''s'', ''z'', ''l'', ''r'', ''n'') ako iza njih slijede stražnji samoglasnici (''a'', ''o'', ''u'') ili ako su na kraju riječi, prelazi u ''e'' (''l'''e'''to'', ''kol'''e'''no'', ''m'''e'''ra'')
* u svim drugim slučajevima, prelazi u ''i'' (''d'''i'''ca'', ''vr'''i'''me'', ''r'''i'''ka'', ''br'''i'''g'').

===Južnočakavski===
{{glavni|Južnočakavski dijalekt}}
Osnovna odlika ovog dijalekta je prijelaz jata ''ě'' &gt; ''i''; s tim se naslanja na susjedne štokavske dijalekte.

===Lastovski===
{{glavni|Lastovski dijalekt}}
Ovaj dijalekt je prijelaz prema štokavskim (i)jekavskim dijalektima.

== Književnost ==
[[Datoteka:Croatian_dialects_RH_and_BiH.png|thumb|250px|Hrvatski dijalekti u RH i BiH]]
Početci hrvatske pismenosti vezani su za čakavštinu kojom su napisana mnoga djela rane (srednjovjekovne) hrvatske pismenosti i [[Hrvatska književnost|književnosti]]: natpisi i ploče (Valunska ploča, [[Bašćanska ploča]], Plominski natpis), pravna djela (Istarski razvod), lekcionari (Zadarski lekcionar, Bernardinov lekcionar), zbornici (Kolunićev zbornik, dijelom [[Petrinićev zbornik]]). Od [[15. stoljeće|15. stoljeća]] na '''čakavskom književnom jeziku''' stvarali su mnogi hrvatski književnici ([[Marko Marulić]], [[Petar Hektorović]], [[Hanibal Lucić]],  [[Mikša Pelegrinović]], [[Petar Zoranić]], [[Juraj Baraković]], [[Brne Karnarutić]] i drugi). Osim u Gradišću, književnost na čakavskom, dijelom i pod utjecajem štokavštine, do polovice 18. stoljeća uglavnom zamire. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] razvila se bogata čakavska dijalektalna književnost, napose pjesništvo  ([[Vladimir Nazor]], [[Drago Gervais]], [[Mate Balota]], [[Jure Franičević-Pločar]], [[Marin Franičević]], [[Zvane Črnja]], [[Šime Vučetić]], [[Drago Ivanišević]], [[Milorad Stojević]], [[Tin Kolumbić]] i drugi).

== Vidi još ==
=== U Wikipediji ===
* [[hrvatski jezik]]
* [[kajkavsko narječje]]
* [[zapadnoštokavsko narječje]]
* [[štokavsko narječje]]
* [[južnoslavenski jezici]]
* [[slavenski jezici]]
* [[indoeuropski jezici]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
* Lončarić, Mijo. Fonološke osobitosti hrvatskih narječja // Hrvatski jezik I, Udžbenik za I. razred gimnazije / Bičanić, Ante (ur.).
Zagreb : Profil International d.o.o., 2003. Str. 109-118.
Lončarić, Mijo i dr.Hrvatski jezik. Opole : Uniwersytet Opolski, Instytut Filologii Polskiej, 1998.Puni text rada: 43435.Hrvatski_jezik.jpg (tekst priložen 17. Sij. 2019. u 04:51 sati)
* V.Barac Grum i dr.: Hrvatski jezični atlas : Fonološki opisi. Sv. 1 : Čakavsko narječje : Fonološki opisi govora obuhvaćenih Hrvatskim jezičnim atlasom. // Hrvatski jezični atlas. (2007) (prihvaćeno za objavljivanje; opisi kvarnerskih punktova objavljeni su u HDZ 19 /2015/).

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.istarski-rjecnik.com/ Dictionary of Istrian dialects]
* Grobnički govor 20. stoljeća - gramatika i rječnik - http://www.grobnik-katedra.hr

Primjeri čakavskog narječja:
* [http://svilicic.weebly.com/381ena-glava-moje-matere.html Žena Glava moje matere - Sviličić, web stranica] (čakavica s otoka Visa)
* [[Tin Kolumbić]]: [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=94768 Moj harvoski], [[Jezik (časopis)|Jezik]]: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv.55 br.2 travanj 2008. (čakavica s otoka Hvara)
* Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine/nakladništvo - http://www.grobnik-katedra.hr
* Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine/Festival Grobnička skala - http://www.grobnik-katedra.hr

{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commons2       = 
|commonshr2     = 
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|commonscat2    = 
|commonscathr2  = 
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = Kategorija:Čakavština
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Hrvatska dijalektologija}}
[[Kategorija:Čakavsko narječje]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]
[[Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]]