Štefan Zagrebec

Izvor: Wikipedija
Štefan Zagrebec

Rođenje o. 1669.
Zagreb, Hrvatska
Smrt 15. veljače 1742.
Zagreb, Hrvatska
Period pisanja 1715.1734.
Književni period barok
Važnija djela
  • :::Hrana Duhovna, Zadnia volya
Portal o životopisima

Štefan Zagrebec (znaći Stjepan Zagrepčanin, lat.: P. Stephanus Zagrabiensis), rođen kao Matija Marković (Matthias Markovich) (Zagreb, o. 1669. – Zagreb, 15. veljače 1742.) hrvatski je književnik, kapucinski redovnik i propovjednik, autor kajkavske barokne književnosti.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Fratar Nikola Stanko Novak je zabilježio nekoliko o njegovim životopisnim podacima, također i njegovo pravo ime, koje je dobio na krštenju. Stupio je u red 1688. godine. Nakon novicijata u talijanskoj Gorici je 1. travnja 1689. položio redovničke zavjete. Služio je u kapucinskoj provinciji u Štajerskoj, kojoj su pripadala i zagrebački kapucini.

1692. godine je primio svećenički red. Proveo je upravo u Zagrebu nek propovjednik i gvardijan u godinama 1719., 1721., 1725. i 1727. Obnašao je i gvardijansku službu u Varaždinu u godinima 1718. i 1728.-1730.

Djelo[uredi | uredi kôd]

Bio je općepoznat propovjednik i autor vjerskih knjiga na kajkavskom jeziku. Njegovo je najveće djelo zbirka propovjedi Hrana duhovna (Pabulum spirituale), koja sadrži nedjeljne, svetačke, blagdanske i korizmene propovjedi. Zbirke su bile objavljene od 1715. do 1734. u pet knjigama. Napisao je i kajkavski molitvenik Zadnia volya (1723.)

U svojim djelima je kajkavski jezik malo prožet čakavskim jezičnim obilježjima.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Štefan Zagrebec