Šušanj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Šušanj. Za druga značenja, pogledajte Šušanj (razdvojba).
Šušanj
Šušanj na karti BiH
Šušanj
Šušanj
Šušanj na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Zeničko-dobojska županija
Općina/Grad Zenica
Zemljopisne koordinate 44°14′53″N 17°48′16″E / 44.2481943°N 17.8043063°E / 44.2481943; 17.8043063Koordinate: 44°14′53″N 17°48′16″E / 44.2481943°N 17.8043063°E / 44.2481943; 17.8043063

Šušanj (Sušanj) je bivše naseljeno mjesto u gradu Zenici, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Pripada travničkoj župi Brajkovićima. Smješteno je na staroj cesti između Zenice i Travnika, uz prijevoj Ovnak.[1] Na popisima 1971. i 1981. godine je bilo samostalno naseljeno mjesto nakon čega je pripojeno naseljenom mjestu Pojske.[2] Stradalo u velikobošnjačkoj agresiji. Prije velike eskalacije sukoba u ovom dijelu Srednje Bosne, Šušanj je stradao od velikobošnjačkog ratnog zločina. 5. travnja 1993. bošnjačke snage pobile su više šušanjskih civila.[3] Sukobi između Armije BiH i HVO-a na području Zenice eskalirali su 17. i 18. travnja 1993. Postrojbe Armije napale su cjelokupni prostor općine Zenica koji nastanjuju Hrvati: Podbriježe, Stranjane, Janjac, Brod, Konjeviće, Šušanj, Crkvice, Perin Han, Raspotočje, Gornju Zenicu, Drivuše, Grm i Zalje. Brojčano u nepovoljnom odnosu za obranu od 1:8, hrvatsko pučanstvo pošlo je u zbjeg.[4] Kroz mjesto je prolazila bojišnica (crta razdvajanja ) HVO i tzv. ARBiH. Poslije rata u mjestu se ostvario povratak Hrvata. Mjesto je dalo jedan od najpoznatijih poduzetnika iz središnje Bosne Jozu Kafadara, suvlasnika tvrtke Ovnak (trgovina, zastupanje inozemnih robnih marki, farma krava i ovaca, benzinska crpka) i kozmetičkog lanca CM. U Ovnaku su se zaposlili mnogi Hrvati i Bošnjaci. Na užas travničkog i zeničkog kraja, nepoznati atentator izrešetao je Kafadara u mjestu Šušanj-Radonica dok je jahao konja. Kafadar se s obitelji nakon rata iz Viteza, kamo su izbjegli, vratili u Šušanj i mnogo doprinijeli povratku. Na farmi Ovnaku koju su osnovali zaposlili su veći broj Hrvata i Bošnjaka te time poticali povratak. Na glasu je bio kao dobročinitelj i spreman pomoći svima bez obzira na nacionalnost.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Jutarnji list Snježana Pavić: KO JE UBIO DOBROČINITELJA ‘Kome je stao na žulj? Pa stotine je ljudi zaposlio’, 29. svibnja 2014. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)
  2. Promjene u sastavu i nazivima naselja za razdoblje 1948. - 1990., pod2.stat.gov.rs, 20. ožujka 2019.
  3. Narod.hr Bošnjački ratni zločini nad Hrvatima – zašto pravosuđe BiH o njima šuti? , 23. ožujka 2017. (pristupljeno 1. ožujka 2018.)
  4. Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): Bošnjačko-hrvatski sukob: Zenica, hic.hr, preuzeto 20. ožujka 2019.