Prijeđi na sadržaj

Željeznička pruga Novska – Tovarnik – DG

Izvor: Wikipedija

Novska – Tovarnik – DG
Željeznička pruga M104
Datoteka
Datoteka
Stajalište u Banovcima
Opće informacije
Kategorija Glavna željeznička pruga
Dio sistema Paneuropski koridor X
Država Hrvatska
Upravitelj Hrvatske željeznice
Tehnički podatci
Broj kolosijeka 2
Dužina pruge 185,4 km
Voltaža 25kV 50Hz AC
Maksimalna brzina 160 km/h
Širina pruge 1435 mm
Novska – Tovarnik – DG
prema Dugom Selu
prema Sisku
Novska
Rajić
Okučani
Dragalić
Šumetica
Nova Gradiška
Zapolje
Staro Petrovo Selo
Vrbova
Nova Kapela-Batrina
prema Našicama
Orljava
Lužani-Malino
Oriovac
Brodski Stupnik
Kuti
Stari Slatnik
Sibinj
Slobodnica
Autocesta A3
prema Bosanskom Brodu
Slavonski Brod
Glogovica
Luka Slavonski Brod
Donja Vrba
Zadubravlje
Autocesta A3
Garčin
Staro Topolje
Andrijevci
Autocesta A5
Perkovci
prema Slavonskom Šamcu
Strizivojna-Vrpolje
prema Osijeku
Stari Mikanovci
Vođinci
Ivankovo
Vinkovci (teretni)
prema Županji
Vinkovci
prema Osijeku
prema Vukovaru
prema Brčkom
Mirkovci
Novi Jankovci
Jankovci
Srijemske Laze
Slakovci
Orolik
Đeletovci stajalište
Đeletovci
Vinkovački Banovci
Šidski Banovci
Ilača
prema Vukovaru
Ilača (stari kolodvor)
Tovarnik
Hrvatsko-srbijanska granica
Šid
prema Bijeljini
prema Beogradu

Željeznička pruga Novska – Tovarnik je 185,4 km duga pruga u Hrvatskoj koja povezuje Novsku sa srbijanskom željezničkom mrežom. Pruga prati tok rijeke Save i dio je paneuropskog koridora X.

Infrastruktura

[uredi | uredi kôd]

Pruga u cijelosti elektrificirana i dvokolosiječna. Bila je prva u cijelosti elektrificirana pruga u Hrvatskoj. Elektrificirana je naponom 25kV/50Hz na cijeloj svojoj duljini. Dijelovi su strukturalno izgrađeni za brzine do 200km/h. 200km/h se smatra donjom granicom pruge za promet velikim brzinama. Iz sigurnosno-tehničkih razloga maksimalna dopuštena brzina je 160 km/h. Signalni sustav i razmak predsignala i signala ne dopušta veće brzine.

Pruga je u promet električnom vučom puštena 31. svibnja 1970.

Svi željezničko-cestovni prijelazi su osigurani minimalno Andrijinim križem, polubranicima ili punom rampom. Željeznički nasipi niveliraju prugu. Zbog toga su nagibi vrlo blagi. Na mnogim mjestima su križanja denivelirana i sagrađeni su vijadukti, kako bi se izbjeglo direktno križanje, gdje god je to bilo fizički moguće.

Hrvatski brzinski rekord za tračnička vozila

[uredi | uredi kôd]

Ova željeznička pruga drži Hrvatski brzinski rekord za tračnička vozila (električna vuča).

Hrvatski brzinski rekord iznosi nešto malo iznad 181 km/h.

Rekord je postavio prototip električne lokomotive oznake 442 001 (danas još uvijek u komercijalnoj uporabi na tom pravcu (kao i druge lokomotive te hrvatske najmodernije serije električnih lokomotiva), kasnije renumeriran na 1 142).

Rekord je postavljen na potezu između gradova Novska i Nova Gradiška.