Novska

Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak.

Novska
Grb grada Novske
Država	Hrvatska
Županija	Sisačko-moslavačka
Površina
- ukupna	317 km2
Nadmorska visina	122 mnm
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	13.518 stan.
Broj stanovnika Novska, Sisačko-moslavačka [uredi] Naselje 2001. 2011. 2021. Popis naselja Bair 6 5 Borovac 273 176 Brestača 913 809 Brezovac 9 2 Bročice 964 787 Jazavica 398 327 Kozarice 433 320 Kričke 23 10 Lovska 9 10 Nova Subocka 713 570 Novi Grabovac 14 5 Novska 7028 5922 Paklenica 279 210 Plesmo 87 58 Popovac 10 6 Rajić 875 752 Rajčići 4 2 Rađenovci 2 2 Roždanik 262 229 Sigetac 122 92 Stara Subocka 502 386 Stari Grabovac 393 311 Voćarica 199 146 Ukupno [uredi] 14313 13518 11137 Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Gradonačelnik	Marija Kušmiš (HDZ)
Gradska naselja	23 naselja
Dan grada	18. listopada
Zaštitnik	Sveti Luka
Poštanski broj	44330
Pozivni broj	+385 (0)44
Autooznaka	KT
Službena stranica	www.novska.hr
Zemljovid
Novska Novska na zemljovidu Hrvatske
Novska Novska na zemljovidu Sisačko-moslavačka županije

Novska je grad u Hrvatskoj. Nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji te je najzapadniji grad Slavonije.

Naselja u sastavu Grada Novske

U sastava Grada Novske dvadeset i tri su gradska naselja:

• Bair
• Borovac
• Brestača
• Brezovac Subocki
• Bročice
• Jazavica
• Kozarice
• Kričke
• Lovska
• Nova Subocka
• Novska
• Novi Grabovac
• Paklenica
• Plesmo
• Popovac Subocki
• Rađenovci
• Rajčići
• Rajić
• Roždanik
• Sigetac Novski
• Stara Subocka
• Stari Grabovac
• Voćarica

Zemljopis

Smještena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 95 km jugoistočno od Zagreba, na autocesti Zagreb-Lipovac.

• Regija: Slavonija
• Položaj: sj.z.š. 45°20'48 (45.3467); i.z.d. 16°58'32 (16.9756)
• Nadmorska visina: 126 m

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 2011. godine u naselju Novska živi 7.028 stanovnika dok na gradskom području živi 13.518 stanovnika.

Grad Novska: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	7213	8035	8322	10469	12002	13609	13419	14856	13713	14245	14743	15512	16686	17231	14313	13518	11137
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastao iz stare općine Novska. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Novska: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1037	1132	1054	1352	1728	1951	1886	2797	2972	3504	3844	5118	6877	8053	7270	7028	5922
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

• Gradonačelnica: Marija Kušmiš
• Dogradonačelnik: Siniša Kesić

Povijest

Početci povijesti graditeljstva i života u izgrađenim nastambama povezuju se s današnjim Starim Selom, sjeveroistočnim dijelom grada. U Popisu župa zagrebačke nadbiskupije 1334. godine spominje se i župa Item sancti Demetrii de Belina - što se povezuje s "Bjelavina". To je najstariji naziv za Novsku.

Crkva sv. Demetrija bila je sagrađena na mjestu gdje je danas Crkva sv. Luke Evanđeliste, spominje se i u kanonskoj vizitaciji 1489. godine - uz spominjanje njezina župnika Andrije. Zadnji put spominje se pri ponovnoj kanonskoj vizitaciji 1501. godine.

Područje Novske bilo je posjed grofice Katarine Svetačke, sve do provale Turaka (počevši od 1530.), a tada je Kristofor II. Svetački 1540. godine postao turski vazal. Vidjevši da ne može zadržati svoje posjede, predao je sultanu svoje četiri utvrde, a medu njima i Novsku, tadašnji Wyvar (Ujvar ili Novigrad) koji su Svetački podigli 1532. godine kao obranu od Turaka - da je ona postojala svjedoči i Luka Ilić Oriovčanin u "Starožitnostima": "...Taj utvrđeni grad nalazio se na Orlovom polju..." - južno od današnje Radničke ulice (još i danas stari Novljani spominju "Orešič-grad". Novljanski kraj bio je 450 godina imanje Svetačkih (spominje se prvi puta 1231. godine). Pri turskom pohodu i padu najpoznatije utvrde u ovom kraju - Kraljeve Velike - 1544. godine, Novska potpada sasvim pod tursku vlast. U to vrijeme porušena je i Crkva sv. Demetrija.

Fra Luka Ibrišimović oslobađa cijelu Slavoniju pa tako i Novsku 1685. godine. Može se reći da tada za Novsku i njenu okolicu završava srednjovjekovno turobno i teško razdoblje i započinje suvremeni razvoj.

Za povijest Slavonije, jednako tako i Novsku i njoj gravitirajučih naselja, dragocjena su svjedočanstva i nezaobilazni izvori neprocjenjive vrijednosti komorski popisi stanovništva u Slavoniji 1698. godine koji se čuvaju u Bečkom arhivu. Po tom popisu, u kotaru Kraljeva Velika bilo je naseljeno trinaest sela i zaseoka: Kraljeva Velika, Lipovljani, Kričke, Gornji i Donji Rajić, Roždanik, Jazavica, Vočarica, Novska, Stara Subocka, Borovac, Bodegraj i Lađevac. U to vrijeme (1698.) novljansko područje dobiva prvu administrativnu podjelu - potpada i pod kotar Kraljeva Velika. Povećanjem broja naselja rastao je i broj žitelja. U Zapisniku kanonske vizitacije jazavičke župe, održane 1746. godine za Novsku piše da ima 50 kuća, 300 sposobnih za ispovijed (odraslih) i 36 djece - ukupno 336 novljanskih župljana.

Godine 1755. sagrađena je i kapela u Brestači te posvećena sv. Katarini (najstarija crkva u novljanskom području, izgrađena od drveta).

Župa sv. Luke Evanđeliste osnovana je 1789. godine. Novljansku povijest, na temelju sačuvanih župnih arhiva, 1872. godine napisao je tadašnji novljanski župnik Luka Ilić Oriovčanin, književnik, etnograf, povjesničar i numizmatičar.

Urbanom ustrojstvu Novske dan je obris u 18. stoljeću, prije svega naseljavanjem Krajiške ceste, koju je dala sagraditi carica Marija Terezija, zatim građenjima stambenih objekata s obje strane potoka Novljančice. Trokut čine tri glavne (najstarije ulice). U 19. i 20. stoljeću nadogradnja je mijenjala i upotpunjavala urbanu jezgru i naselja.

Izgradnjom željeznicke pruge od Sunje u pravcu Novske i Nove Gradiške godine 1888., kao i pruge Novska - Dugo Selo 1897. godine, Novska postaje značajno željezničko čvorište.

Novsku je 31. svibnja 1892. godine zahvatio tornado.

U Kraljevini Jugoslaviji, podijeljenoj na devet banovina, kotar Novska je 1931. godine zauzimao površinu od 618 km² s 29 164 stanovnika.

Crkva sv. Luke i župni stan iz 1773. godine (srušen je 1902. godine i sagrađen novi iste godine) barokizirane su građevine 18. stoljeća. Secesijske građevine u 19. stoljeću: Stari hotel, nekadašnja ljekarna te ostali nepostojeći objekti arhitektonski su dali Novskoj gradsko značenje. Ta tradicija zadržala se desetak godina poslije Drugoga svjetskog rata.

Jedna od građevina koja je odoljela zubu vremena i urbanističkim planovima jest zgrada HPT-a i zgrada "šumarije".

Neusklađenost urbanističkih planova i slaba ekonomska kretanja te nestručnost kadrova potpomognutih nedovoljnim osjećajem pripadnosti gradu, opustošili su Novsku.

Sedamdesetih godina 19. stoljeća sav se kulturni i društveni život odvijao oko "Čitaoničkog društva u Novskoj", čiji je idejni začetnik i utemeljitelj bio Luka Ilić Oriovčanin, te oko zagrebačkih podružnica drugih sličnih udruga. Taj se kontinuitet sačuvao i u prvim desetljećima 20. stoljeća djelovanjem "Hrvatskog sokola", "Šubića", "Graničara", Dobrovoljnog vatrogasnog društva... Dobar se dio kulturnih aktivnosti odvijao i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a poslije njega s drukčijim predznakom. I u tom vremenu sačuvana je hrvatska nacionalna svijest, vjera, kultura i pučki običaji.

U Domovinskom ratu Novska je bila grad pod neposrednom ugrozom. Prijetila je opasnost da će je zauzeti velikosrpske snage, s obzirom na relativnu blizinu pobunjeničkih područja i krajeva BiH naseljenih Srbima, koji su mahom stali uz velikosrpski pohod na Hrvatsku. Obrana Novske uspješno je izvedena. Nakon oslobađanja Bujavice i akcije kojom je umalo oslobođen Jasenovac, uslijedila je bijesna akcija frustriranih pobunjenih Srba i JNA. U osvetničkim su pohodima nekoliko su dana snažno ali neuspješno napadali Novsku. Hrvatske su snage uspješno odbile velikosrpskog agresora, a vremenom su postupno preuzele inicijativu te su uslijedile nove oslobodilačke operacije širokih razmjera, Orkan 91, Otkos-10 i Papuk 91.

Gospodarstvo

Početkom 2019.-te godine grad Novska postaje hrvatsko središte za industriju videoigara. Sve je počelo kada se Novska prvi put uključila u svjetsko natjecanje izrađivača videoigara "Global Game Jam" u konkurenciji 860 gradova.

Novska i Sisačko-moslavačka županija tako, od početka 2018.-te godine želi postati hrvatsko središte industrije računalnih i mobilnih videoigara, istaknuli su na predstavljanju poduzetničkog inkubatora PISMO - Novska, prvoga hrvatskog inkubatora "gaming" industrije.

Ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić danas je u Novskoj obišao Poduzetnički inkubator gaming industrije i dodijelio 13 potpora za samozapošljavanje. Uz ministra Pavića na dodjeli je sudjelovao i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.

U svom obraćanju ministar je pohvalio ideju i predanost županije i grada da Novska odnosno Sisačko-moslavačka županije bude središte industrije igara u Hrvatskoj koja na svjetskoj razini vrijedi stotine milijuna dolara.

»Potporu smo s 25 tisuća kuna povisili na 70 tisuća kuna ove godine, a ukupno smo u zapošljavanje uložili 4,5 milijardi kuna. Ove godine na raspolaganju su dodatne dvije milijarde kuna«

(mr. sc. Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava)

Poznate osobe

Luka Ilić Oriovčanin, Vienac, 6. srpnja 1878.

• Luka Ilić Oriovčanin (1817. – 1878.), hrvatski katolički svećenik, pjesnik i etnolog
• Ante Jagar (1867. – 1899.), hrvatski katolički svećenik, marijanski pjesnik i vjersko-pedagoški pisac
• Ljubica Malović (1848. – 1905.), hrvatska pedagoginja i učiteljica
• Gjuro Szabo (1875. – 1943.), hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog
• Jeftimije Šašić (1917. – 1998.), sudionik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske i narodni heroj Jugoslavije
• Vladimir Tadej (1925. – 2017.), hrvatski producent dizajner, scenarist i filmski redatelj. Režirao je filmove Družba Pere Kvržice i Tajna starog tavana
• Marija Vidović Abesinka (1924. – 1942.), narodna heroina antifašističke borbe

Spomenici i znamenitosti

• Na novljanskom trgu se nalazi poznata fontana "Ogrc"
• Spomen-obilježje poginulim braniteljima na zapadnoslavonskom ratištu 1991. – 1995., Trokut-Novska

Obrazovanje

• Osnovna škola Novska
• Katolička osnovna škola Novska
• Osnovna škola Rajić
• Srednja škola Novska
• Pučko otvoreno učilište Novska
• Glazbena škola Novska (osnovna i srednja škola)

Kultura

Pučko otvoreno učilište Novska je jedna od glavnih ustanova za kulturu u Novskoj u svom sastavu ima Galeriju slika, Kino dvoranu u kojoj se održavaju i kazališne predstave te ostala kulturna događanja u gradu, 2005. god. u sklopu učilišta osnovano je i Novljansko kazalište mladih koje je do sada priredilo predstavu "Cirkus u cirkusu". Tijekom godine, Grad Novska organizira brojne manifestacije kao što su: "Maske do daske", "Ljeto u Novskoj", "Lukovo-dan grada".

Od 31. srpnja 1991. godine počinje s radom Radio postaja Novska. 24 sata dnevno emitira programe različitog sadržaja i izbor popularne, "hit" domaće i strane glazbene produkcije.

Šport

U gradu djeluju mnoge športske udruge.

Klubovi:

• Košarkaški klub Novska
• Kuglački klub Novska
• Muški rukometni klub Novska
• Ženski rukometni klub Novska
• Odbojkaški klub invalida Novska
• Letački klub Atlas
• Taekwondo klub "Ogrc"
• Nogometni klub "Libertas"
• Nogometni klub "Nacional", Stari Grabovac

Bibliografija

• Željko Dolgoš, Gradske priče, Radio postaja Novska, Novska, 2008. (301 str.), ISBN 9789535534709
• Josip Martinović, Stotinu godina vatrogastva u Novskoj : 1887-1987., Odbor za obilježavanje 100 godina vatrogastva : Dobrovoljno vatrogasno društvo, Novska, 1987. (76 str.)
• Službeni vjesnik ISSN 1334-4609

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta

• Grad Novska, službeno mrežno mjesto
• Turistička zajednica Grada Novske, službeno mrežno mjesto