Novska

Koordinate: 45°20′N 16°58′E / 45.34°N 16.97°E / 45.34; 16.97
Izvor: Wikipedija
Novska
Novska (grb).gif
Grb grada Novske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava sisacko moslavacke zupanije.gif Sisačko-moslavačka
Površina
 - ukupna 317 km2
Nadmorska visina 122 mnm
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 13.518 stan.
Broj stanovnika
Novska, Sisačko-moslavačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Bair 6 5
Borovac 273 176
Brestača 913 809
Brezovac 9 2
Bročice 964 787
Jazavica 398 327
Kozarice 433 320
Kričke 23 10
Lovska 9 10
Nova Subocka 713 570
Novi Grabovac 14 5
Novska 7028 5922
Paklenica 279 210
Plesmo 87 58
Popovac 10 6
Rajić 875 752
Rajčići 4 2
Rađenovci 2 2
Roždanik 262 229
Sigetac 122 92
Stara Subocka 502 386
Stari Grabovac 393 311
Voćarica 199 146

Ukupno
[uredi]
14313 13518 11137
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Gradonačelnik Marija Kušmiš (HDZ)
Gradska naselja 23 naselja
Dan grada 18. listopada
Zaštitnik Sveti Luka
Poštanski broj 44330
Pozivni broj +385 (0)44
Autooznaka KT
Službena stranica www.novska.hr
Zemljovid
Novska na karti Hrvatska
Novska
Novska
Novska na zemljovidu Hrvatske
Novska na karti Sisačko-moslavačka županija
Novska
Novska
Novska na zemljovidu Sisačko-moslavačka županije

Novska je grad u Hrvatskoj. Nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji te je najzapadniji grad Slavonije.

Naselja u sastavu Grada Novske[uredi | uredi kôd]

U sastava Grada Novske dvadeset i tri su gradska naselja:

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Smještena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 95 km jugoistočno od Zagreba, na autocesti Zagreb-Lipovac.

  • Regija: Slavonija
  • Položaj: sj.z.š. 45°20'48 (45.3467); i.z.d. 16°58'32 (16.9756)
  • Nadmorska visina: 126 m

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po popisu stanovništva iz 2011. godine u naselju Novska živi 7.028 stanovnika dok na gradskom području živi 13.518 stanovnika.[1]

Grad Novska: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
7213
8035
8322
10469
12002
13609
13419
14856
13713
14245
14743
15512
16686
17231
14313
13518
11137
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Novska. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Novska: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1037
1132
1054
1352
1728
1951
1886
2797
2972
3504
3844
5118
6877
8053
7270
7028
5922
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Uprava[uredi | uredi kôd]

  • Gradonačelnica: Marija Kušmiš
  • Dogradonačelnik: Siniša Kesić

Povijest[uredi | uredi kôd]

Početci povijesti graditeljstva i života u izgrađenim nastambama povezuju se s današnjim Starim Selom, sjeveroistočnim dijelom grada. U Popisu župa zagrebačke nadbiskupije 1334. godine spominje se i župa Item sancti Demetrii de Belina - što se povezuje s "Bjelavina". To je najstariji naziv za Novsku.

Crkva sv. Demetrija bila je sagrađena na mjestu gdje je danas Crkva sv. Luke Evanđeliste, spominje se i u kanonskoj vizitaciji 1489. godine - uz spominjanje njezina župnika Andrije. Zadnji put spominje se pri ponovnoj kanonskoj vizitaciji 1501. godine.

Područje Novske bilo je posjed grofice Katarine Svetačke, sve do provale Turaka (počevši od 1530.), a tada je Kristofor II. Svetački 1540. godine postao turski vazal. Vidjevši da ne može zadržati svoje posjede, predao je sultanu svoje četiri utvrde, a medu njima i Novsku, tadašnji Wyvar (Ujvar ili Novigrad) koji su Svetački podigli 1532. godine kao obranu od Turaka - da je ona postojala svjedoči i Luka Ilić Oriovčanin u "Starožitnostima": "...Taj utvrđeni grad nalazio se na Orlovom polju..." - južno od današnje Radničke ulice (još i danas stari Novljani spominju "Orešič-grad". Novljanski kraj bio je 450 godina imanje Svetačkih (spominje se prvi puta 1231. godine). Pri turskom pohodu i padu najpoznatije utvrde u ovom kraju - Kraljeve Velike - 1544. godine, Novska potpada sasvim pod tursku vlast. U to vrijeme porušena je i Crkva sv. Demetrija.

Fra Luka Ibrišimović oslobađa cijelu Slavoniju pa tako i Novsku 1685. godine. Može se reći da tada za Novsku i njenu okolicu završava srednjovjekovno turobno i teško razdoblje i započinje suvremeni razvoj.

Za povijest Slavonije, jednako tako i Novsku i njoj gravitirajučih naselja, dragocjena su svjedočanstva i nezaobilazni izvori neprocjenjive vrijednosti komorski popisi stanovništva u Slavoniji 1698. godine koji se čuvaju u Bečkom arhivu. Po tom popisu, u kotaru Kraljeva Velika bilo je naseljeno trinaest sela i zaseoka: Kraljeva Velika, Lipovljani, Kričke, Gornji i Donji Rajić, Roždanik, Jazavica, Vočarica, Novska, Stara Subocka, Borovac, Bodegraj i Lađevac. U to vrijeme (1698.) novljansko područje dobiva prvu administrativnu podjelu - potpada i pod kotar Kraljeva Velika. Povećanjem broja naselja rastao je i broj žitelja. U Zapisniku kanonske vizitacije jazavičke župe, održane 1746. godine za Novsku piše da ima 50 kuća, 300 sposobnih za ispovijed (odraslih) i 36 djece - ukupno 336 novljanskih župljana.

Godine 1755. sagrađena je i kapela u Brestači te posvećena sv. Katarini (najstarija crkva u novljanskom području, izgrađena od drveta).

Župa sv. Luke Evanđeliste osnovana je 1789. godine. Novljansku povijest, na temelju sačuvanih župnih arhiva, 1872. godine napisao je tadašnji novljanski župnik Luka Ilić Oriovčanin, književnik, etnograf, povjesničar i numizmatičar.

Urbanom ustrojstvu Novske dan je obris u 18. stoljeću, prije svega naseljavanjem Krajiške ceste, koju je dala sagraditi carica Marija Terezija, zatim građenjima stambenih objekata s obje strane potoka Novljančice. Trokut čine tri glavne (najstarije ulice). U 19. i 20. stoljeću nadogradnja je mijenjala i upotpunjavala urbanu jezgru i naselja.

Izgradnjom željeznicke pruge od Sunje u pravcu Novske i Nove Gradiške godine 1888., kao i pruge Novska - Dugo Selo 1897. godine, Novska postaje značajno željezničko čvorište.

Novsku je 31. svibnja 1892. godine zahvatio tornado.

U Kraljevini Jugoslaviji, podijeljenoj na devet banovina, kotar Novska je 1931. godine zauzimao površinu od 618 km2 s 29 164 stanovnika.

Crkva sv. Luke i župni stan iz 1773. godine (srušen je 1902. godine i sagrađen novi iste godine) barokizirane su građevine 18. stoljeća. Secesijske građevine u 19. stoljeću: Stari hotel, nekadašnja ljekarna te ostali nepostojeći objekti arhitektonski su dali Novskoj gradsko značenje. Ta tradicija zadržala se desetak godina poslije Drugoga svjetskog rata.

Jedna od građevina koja je odoljela zubu vremena i urbanističkim planovima jest zgrada HPT-a i zgrada "šumarije".

Neusklađenost urbanističkih planova i slaba ekonomska kretanja te nestručnost kadrova potpomognutih nedovoljnim osjećajem pripadnosti gradu, opustošili su Novsku.

Sedamdesetih godina 19. stoljeća sav se kulturni i društveni život odvijao oko "Čitaoničkog društva u Novskoj", čiji je idejni začetnik i utemeljitelj bio Luka Ilić Oriovčanin, te oko zagrebačkih podružnica drugih sličnih udruga. Taj se kontinuitet sačuvao i u prvim desetljećima 20. stoljeća djelovanjem "Hrvatskog sokola", "Šubića", "Graničara", Dobrovoljnog vatrogasnog društva... Dobar se dio kulturnih aktivnosti odvijao i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a poslije njega s drukčijim predznakom. I u tom vremenu sačuvana je hrvatska nacionalna svijest, vjera, kultura i pučki običaji.

U Domovinskom ratu Novska je bila grad pod neposrednom ugrozom. Prijetila je opasnost da će je zauzeti velikosrpske snage, s obzirom na relativnu blizinu pobunjeničkih područja i krajeva BiH naseljenih Srbima, koji su mahom stali uz velikosrpski pohod na Hrvatsku. Obrana Novske uspješno je izvedena. Nakon oslobađanja Bujavice i akcije kojom je umalo oslobođen Jasenovac, uslijedila je bijesna akcija frustriranih pobunjenih Srba i JNA. U osvetničkim su pohodima nekoliko su dana snažno ali neuspješno napadali Novsku. Hrvatske su snage uspješno odbile velikosrpskog agresora, a vremenom su postupno preuzele inicijativu te su uslijedile nove oslobodilačke operacije širokih razmjera, Orkan 91, Otkos-10 i Papuk 91.[2][3]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Početkom 2019.-te godine grad Novska postaje hrvatsko središte za industriju videoigara. Sve je počelo kada se Novska prvi put uključila u svjetsko natjecanje izrađivača videoigara "Global Game Jam" u konkurenciji 860 gradova.[4][5]

Novska i Sisačko-moslavačka županija tako, od početka 2018.-te godine želi postati hrvatsko središte industrije računalnih i mobilnih videoigara, istaknuli su na predstavljanju poduzetničkog inkubatora PISMO - Novska, prvoga hrvatskog inkubatora "gaming" industrije.[6][7]

Ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić danas je u Novskoj obišao Poduzetnički inkubator gaming industrije i dodijelio 13 potpora za samozapošljavanje. Uz ministra Pavića na dodjeli je sudjelovao i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.[8]

U svom obraćanju ministar je pohvalio ideju i predanost županije i grada da Novska odnosno Sisačko-moslavačka županije bude središte industrije igara u Hrvatskoj koja na svjetskoj razini vrijedi stotine milijuna dolara.[8][9]

Wikicitati »Potporu smo s 25 tisuća kuna povisili na 70 tisuća kuna ove godine, a ukupno smo u zapošljavanje uložili 4,5 milijardi kuna. Ove godine na raspolaganju su dodatne dvije milijarde kuna«
(mr. sc. Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava)

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Luka Ilić Oriovčanin, Vienac, 6. srpnja 1878.
  • Luka Ilić Oriovčanin (1817. – 1878.), hrvatski katolički svećenik, pjesnik i etnolog
  • Ante Jagar (1867. – 1899.), hrvatski katolički svećenik, marijanski pjesnik i vjersko-pedagoški pisac
  • Ljubica Malović (1848. – 1905.), hrvatska pedagoginja i učiteljica
  • Gjuro Szabo (1875. – 1943.), hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog
  • Jeftimije Šašić (1917. – 1998.), sudionik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske i narodni heroj Jugoslavije
  • Vladimir Tadej (1925. – 2017.), hrvatski producent dizajner, scenarist i filmski redatelj. Režirao je filmove Družba Pere Kvržice i Tajna starog tavana
  • Marija Vidović Abesinka (1924. – 1942.), narodna heroina antifašističke borbe

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Na novljanskom trgu se nalazi poznata fontana "Ogrc"
  • Spomen-obilježje poginulim braniteljima na zapadnoslavonskom ratištu 1991. – 1995., Trokut-Novska[10]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola Novska
  • Katolička osnovna škola Novska
  • Osnovna škola Rajić
  • Srednja škola Novska
  • Pučko otvoreno učilište Novska
  • Glazbena škola Novska (osnovna i srednja škola)

Kultura[uredi | uredi kôd]

Pučko otvoreno učilište Novska je jedna od glavnih ustanova za kulturu u Novskoj u svom sastavu ima Galeriju slika, Kino dvoranu u kojoj se održavaju i kazališne predstave te ostala kulturna događanja u gradu, 2005. god. u sklopu učilišta osnovano je i Novljansko kazalište mladih koje je do sada priredilo predstavu "Cirkus u cirkusu". Tijekom godine, Grad Novska organizira brojne manifestacije kao što su: "Maske do daske", "Ljeto u Novskoj", "Lukovo-dan grada".

Šport[uredi | uredi kôd]

U gradu djeluju mnoge športske udruge.

Klubovi:

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

  • Željko Dolgoš, Gradske priče, Radio postaja Novska, Novska, 2008. (301 str.), ISBN 9789535534709
  • Josip Martinović, Stotinu godina vatrogastva u Novskoj : 1887-1987., Odbor za obilježavanje 100 godina vatrogastva : Dobrovoljno vatrogasno društvo, Novska, 1987. (76 str.)
  • Službeni vjesnik ISSN 1334-4609[15]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011. www.dzs.hr
  2. Oslobođeno selo Bujavica, Braniteljski portal, 14. listopada 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.
  3. Oslobođeno selo BujavicaInačica izvorne stranice arhivirana 17. listopada 2016., Dani ponosa, HRT. Pristupljeno 15. listopada 2016.
  4. Piškor, Mate. 23. siječnja 2019. Novska u društvu gamera, 67 naših developera ide na svjetsko natjecanje izrade video igara. Novac.hr. Pristupljeno 18. lipnja 2019.
  5. Global Game Jam u Novskoj. 27. siječnja 2019. Pristupljeno 18. lipnja 2019. |first= nedostaje |last= (pomoć)
  6. Ulažu 25 milijuna kn: Novska želi biti centar za razvoj igara. 24sata, HINA. 26. siječnja 2018. Pristupljeno 18. lipnja 2019.
  7. Prerad, Danijel. 18. travnja 2018. Novska će postati svjetski centar industrije videoigrica. Večernji list. Pristupljeno 18. lipnja 2019.
  8. a b Ministar Pavić u Novskoj dodijelio 13 ugovora o samozapošljavanju u gaming industriji. 29. ožujka 2019. Pristupljeno 18. lipnja 2019.
  9. Ministar Pavić u Novskoj dodijelio ugovore o samozapošljavanju u gaming industriji. Tportal.hr. 29. ožujka 2019. Pristupljeno 18. lipnja 2019.
  10. Komemoracija hrvatskim braniteljima na lokaciji „Trokut“ – Novska, www.smz.hr, objavljeno 29. listopada 2016., arhivirano 14. srpnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.
  11. Muški rukometni klub Novska, facebook.com
  12. Ženski rukometni klub Novska, www.facebook.com
  13. OKI Novska, www.facebook.com
  14. OKI “Novska” – sjedeća odbojka, sport koji doprinosi psihofizičkom zdravlju invalidne osobe, www.novska.in, objavljeno 11. siječnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.
  15. Službeni vjesnik službeno je glasilo gradova Čazme, Gline, Novske i Petrinje, te općina Donjih Kukuruzara, Dvora, Gvozda, Hrvatske Dubice, Jasenovca, Lekenika, Lipovljana, Martinske Vesi, Sunje i Topuskog.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Mrežna mjesta