Željko Karaula (povjesničar)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Željko Karaula.
Željko Karaula
Promocija karaula2.jpg
Fotografija Karaule s predstavljanja knjige Povijest Grubišnog Polja 2019. godine.
Rođenje 26. lipnja 1973.
Bjelovar
Polje Povijest
Institucija Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru
Alma mater FFZG, Hrvatski studiji
Akademski mentor Ivica Miškulin
Portal o životopisima

Željko Karaula (Bjelovar, 26. lipnja 1973.) hrvatski je povjesničar i autor. Istražuje noviju hrvatsku i jugoslavensku povijest, a osobito se detaljno bavi rasvjetljavanjem brojnih pitanja vezanih uz povijest rodnoga grada i okolnih krajeva.[1] Istaknuti je aktivist u njegovanju hrvatsko-crnogorskih znanstveno-kulturnih vrijednosti. Autor je monografije "Mačekova vojska", "Hrvatska nacionalna omladina - HANAO", monografije o poznatom hrvatskom ekonomistu "Rudolf Bićanić - Prilozi za biografiju", urednik i pisac predgovora "Dnevničkih zapisa Alojzija Stepinca 1934.-1945 - iz arhiva UDBA-e" i drugih znanstvenih knjiga. Završio studij povijesti i filozofije te doktorirao povijesne znanosti. Glavni je urednik je časopisa Matice hrvatske Daruvar Zbornik Janković, član užeg uredništva časopisa Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, član redakcije časopisa "Gledišta" sa Cetinja (Crna Gora) te član uređivačkog odbora časopisa "Vrela" ogranka Matice hrvatske Daruvar.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Odrastanje i školovanje[uredi | uredi kôd]

Željko Karaula rođen je 1973. godine u Bjelovaru. Sin je Željka Karaule, poznatog hrvatskog građevinskog inženjera (hidrotehnički smjer)[2] Za postignute rezultate i zasluge u razvoju vodnoga gospodarstva u SFRJ odlikovan 1987. Ordenom rada sa srebrnim vijencem, a 1996. ga je predsjednik Republike Hrvatske odlikovao Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića za njegove zasluge oko rješavanja vodoopskrbe grada Zadra u vrijeme srpske okupacije zadarskog zaleđa i razvoja vodnog gospodarstva u Hrvatskoj. Krajem 1980-ih godina bio je na mjestu saveznog sekretara za vodoprivredu u Beogradu.[3] Njegova baka, učiteljica Olga Karaula (rođ. Horvat) zajedno s Josipom Brozom Titom u Velikom Trojstvu kraj Bjelovara (Tito je boravio i radio ovdje kao strojar od 1921. do 1925. godine) osnovala Diletantsko društvo te bila nazočna njegovom uhićenju te nezgodi s okom u Polakovom mlinu, od kada Josip Broz nosi naočale.[4] Majka mu je Tanja Karaula (rođ. Kranjčević), profesorica hrvatskog jezika i književnosti, koja je u drugoj polovici 1960.-ih godina bila dijelom bjelovarskog književnog kruga oko hrvatskog pjesnika Željka Sabola.[5] S očeve strane obitelj je porijeklom iz okolice Livna (Bosna i Hercegovina), a s majčine iz bilogorsko-moslavačkog kraja (Garešnica).

U Bjelovaru završava Ekonomsku i birotehničku školu. Nakon godine dana na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, upisuje i završava Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje stječe naslov profesora povijesti i filozofije. Nakon diplome radi jedno vrijeme kao profesor povijesti u OŠ „Veliko Trojstvo“ kraj Bjelovara.[6] Još kao srednjoškolac, a posebno u studentsko vrijeme intenzivno se bavio šahom, sudjelovao na turnirima i natjecanjima kao član ŠK Bjelovar (prije 1991. ŠK "Petar Drapšin").[7] Na početku svoje spisateljske djelatnosti 1997. godine izašla mu je zbirka pjesama Vodena krila.[8] Godine 2006. postaje direktor poduzeća za marketing, usluge i ugostiteljstvo ALCA d.o.o. Bjelovar.

Poslijediplomski studij povijesti upisuje 2008. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu da bi doktorsku disertaciju Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji pod mentorstvom Ivice Miškulina obranio 2015. godine.[6]

Znanstveno-istraživački rad[uredi | uredi kôd]

Godine 2016. stječe znanstveno zvanje znanstvenog suradnika,[9] a dvije godine kasnije dobiva nagradu za znanost "Pečat Grada Bjelovara."[10] Iste godine (2018.) od Crnogorskog fakulteta za književnost i jezik na Cetinju dobiva nagradu za znanstveni doprinos njegovanju hrvatsko-crnogorskih znanstvenih veza. Godine 2021. njegova knjiga Političke prilike i Domovinski rat u Daruvaru 1990-1995. koju je izdao daruvarski ogranak MH dobila je Srebrnu povelju Matice hrvatske.[11] Aktivan je suradnik Zavoda HAZU Bjelovar gdje je nositelj projekta Zavoda „Povijest gradova Bjelovarsko-bilogorske županije“. Znanstveno se usavršavao u Institutu za istoriju (Sarajevo) i Institutu „Ivo Pilar“ u Zagrebu. Kao doktorand Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dobitnik je stipendije vlade Crne Gore za znanstvena istraživanja 2011. godine. Iduće 2012. godine dobiva stipedinju Grada Bjelovara za znanstveno istraživanje povijesti toga grada u arhivima Republike Austrije (Beč i Graz). Istovremeno dobiva potporu i za istraživanja u Njemačkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji. Znanstveno je istraživao na projektima Zavoda HAZU Bjelovar i Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti (DANU) te Zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj u arhivima Beča, Budimpešte, Maribora, Beograda, Podgorice, Cetinja, Praga i dr. Suradnik je i DANU iz Podgorice. Godine 2018. dobiva dvotjednu stipendiju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost iz Cetinja na istraživanju u tamošnjim arhivima. Glavni je urednik časopisa ogranka Matice hrvatske iz Daruvara Zbornik Janković od 2016. godine,[12] potpredsjednik toga ogranka[13] i član uredništva Radovi Zavoda HAZU Bjelovar.[14]
Član je Družbe Braća hrvatskog zmaja (pročelnik Zmajskog stola Bjelovar).[15] Također je član Društva za hrvatsku povjesnicu i ICARUS Hrvatska te Društva hrvatskih književnika (podravsko-prigorski ogranak).[16]

Posjeduje knjižnicu koja sadrži oko 10.000 knjiga i periodike povijesnog sadržaja. Sudionik je brojnih međunarodnih (Poznan, Budimpešta, Budva, Pariz, Sarajevo, Pečuh, Beč itd.) i domaćih znanstvenih skupova. Objavio je 14 znanstvenih monografija i 13 uredničkih knjiga te održao niz pozvanih javnih predavanja. Bibliografija mu obuhvaća preko 350 znanstvenih članaka i prikaza.[17][18]

Kontroverze[uredi | uredi kôd]

Njegova knjiga Mačekova vojska - hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji (2015.) izazvala je određena sporenja u hrvatskim povjesničarskim krugovima jer je dovela u pitanje do tada proklamiranu pacifističku politiku HSS-a te iznijela na vidjelo i militarističku dimenziju hrvatskog seljačkog pokreta. Neki su naglasili da je Zaštita imala značajniju ulogu u pomoći ustaškom pokretu da preuzme vlast nakon jugoslavenskog sloma u travnju 1941. u čemu se željelo pokazati da je infiltracija ustaških elemenata u njene redove prije rata bila značajnija.[19]

Početkom 2020. izbio je medijski spor između Željka Karaule i Katoličke crkve u Hrvatskoj jer je Karaula priredio prijepis dnevničkih zapisa nadbiskupa Alojzija Stepinca 1934. – 1945. koje je napravila UDBA 50-ih godina 20 stoljeća, a koji su se čuvali u Hrvatskom državnom arhivu i postali dostupni javnosti krajem 2017. godine. Knjigu je izdala nakladnička kuća "Despot infinitus" iz Zagreba.[20] Katolička crkva je smatrala da je Dnevnik Alojzija Stepinca vlasništvo Zagrebačke nadbiskupije na što su Karaula i nakladnik naglasili da oni objavljuju arhivsku građu iz "Dosjea Stepinac" koja se čuva u HDA. To je javno dostupna građa za istraživanje i za objavu toga materijala nije potrebno tražiti nikakvo dopuštenje Zagrebačke nadbiskupije.[21]. Knjiga je 2021. godine ušla u uži izbor Jagiellonskog Sveučilištu (Universitas Jagellonica Cracoviensis) za najbolju knjigu te godine koju su stranci napisali o povijesti jugoistočne Europe.[22].

Djela[uredi | uredi kôd]

Izbor iz bibliografije

Znanstvene monografije[uredi | uredi kôd]

  • 1. Studije iz povijesti Bjelovara (1848. – 1991.), Čvor, Bjelovar, 2011. ISBN 978-953-310-012-8[23]
  • 2. HANAO - Hrvatska nacionalna omladina, Naklada Breza: Zagreb, 2011. ISBN 978-953-7036-62-1[24]
  • 3. Moderna povijest Bjelovara 1871-2010. Od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara, ALCA d.o.o.- Naklada Breza: Bjelovar, 2012.ISBN 978-953-7928-00-1[25]
  • 4. Hrvoje, Petrić, Željko, Holjevac, Željko, Karaula, Povijest grada Bjelovara, HAZU Bjelovar-HAZU Zagreb: Zagreb-Bjelovar, 2013. (autorovo 247. – 463.) ISBN 978-953-154-183-1[26]
  • 5. Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji, Despot infinitus d.o.o.: Zagreb, 2015. ISBN 978-953-7892-42-5[27]
  • 6. Rudolf Bićanić – intelektualac, ideolog, antifašist, ekonomist, HAZU - Zavod HAZU Bjelovar: Zagreb-Bjelovar, 2018. ISBN 978-953-347-212-6[28]
  • 7. Povijest Grubišnog Polja, HAZU Bjelovar – HAZU Zagreb: Zagreb-Bjelovar, 2019. ISBN 978-953-347-267-6[29]
  • 8. Političke prilike i Domovinski rat u Daruvaru (1990. – 1995.), Ogranak MH Daruvar: Daruvar, 2020. ISBN 978-953-97096-6-0[30]
  • 9. Ratni put 105. bjelovarske brigade HV, Udruga 105. brigade Hrvatske vojske, Bjelovar, 2020. ISBN 978-953-59195-2-0[31]
  • 10. Sekula Drljević: 1884. – 1945.: Portret Crnogorskog političara, CKF-DANU, 2022. (u pripremi za tisak)
  • 11. Kronologija povijesti gradova Bjelovarsko-bilogorske županije (suautor), HAZU - Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, Zagreb-Bjelovar, 2020.ISBN 978-953-59195-2-0
  • 12. Daruvar u srednjem vijeku, Družba "Braće Hrvatskog Zmaja", Zagreb, 2021. ISBN 978-953-6928-39-2[32]
  • 13. Povijest Daruvara, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti-Zavod HAZU Bjelovar, Zagreb-Bjelovar, 2021. (suautor) ISBN 978-953-347-418-2
  • 14. Vjekoslav Dominković: Moji doživljaji: Autobiografija - Prinos proučavanju života i djela hrvatskih pedagoga, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, knjiga 15., Zagreb-Bjelovar, 2021. - (suautor prof. dr. sc. Vladimir Strugar) ISBN 978-953-347-426-7 [33]
  • 15. Povijest Garešnice, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti-Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, 2023. (u pripremi za tisak)

Uredničke knjige[uredi | uredi kôd]

  • 1. „Oko mene”. Milan Rojc i Bjelovar (1879-1906), (priredio i napisao predgovor Željko Karaula), I-III., Medicinski fakultet u Zagrebu - Naklada Horvat: Zagreb-Bjelovar, 2011-2013. ISBN 978-953-97958-3-0[34]
  • 2. Budislav Budisavljević-Prijedorski, Memoari - Pomenci iz moga života (urednik i pisac predgovora Željko Karaula), Tiskara Horvat: Bjelovar, 2012.ISBN 978-953-97958-9-2
  • 3. Hinko Krizman, Dnevnik (1937. – 1941.) Život u politici (urednik i pisac predgovora Željko Karaula), Gradski muzej Varaždin-Tiskara Horvat: Varaždin-Bjelovar, 2014. ISBN 978-953-7928-01-8
  • 4. Pavelićev diplomat na jugoistoku Europe, Tiskara Horvat, Bjelovar, 2017., (priređivač i pisac predgovora Željko Karaula) ISBN 978-953-7928-08-7[35]
  • 5. Manfred Paštrović, Generacija dvaju ratova, (urednik i pisac predgovora Željko Karaula), Tiskara Horvat: Bjelovar, 2018. ISBN 978-953-7928-02-5
  • 6. Dnevnik Milana Grlovića, svezak I-III., HAZU – Zavod HAZU Križevci; Zagreb-Križevci, 2018-2020. ISBN 978-953-347-213-3[36]
  • 7. Dnevnički zapisi Alojzija Stepinca 1934. – 1945. u arhivu UDBA-e, Despot infinitus d.o.o.:Zagreb, 2020. ISBN 978-953-8218-66-8[37]
  • 8. Bjelovar i Domovinski rat. Dokumenti. Izvješća bjelovarskog garnizona JNA u Republici Hrvatskoj (siječanj-rujan 1991.), knjiga 1., Zmajski stol Bjelovar - ALCA d.d., Tiskara Horvat, Bjelovar, 2021. ISBN 978-953-7928-19-3

Povijesna građa[uredi | uredi kôd]

  • Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941. u povijesnim izvorima - Dokumenti, Viatoni d.o.o.: Bjelovar, 2012. ISBN 978-953-56567-2-2

Katalog izložbe[uredi | uredi kôd]

  • Veliki župani bjelovarski (1872-1925./1941-1945.), HAZU Zagreb, HAZU Bjelovar, Državni arhiv Bjelovar, Gradski muzej Bjelovar: Bjelovar, 2011. ISBN 978-953-154-970-7[38]

Leksikon[uredi | uredi kôd]

  • Željko, Kaurić, Vijoleta Herman, Filipović, Ivan, Karaula, Željko, Bulić, Ivan, Dobrovšak, Ljiljana, Šokčević, Dinko, Brlić, Ivan, Kardum, Livia, Tatić, Danijel, Leksikon Veliki rat - (hrvatski pogled), Prvi svjetski rat/Dvostrani leksikon /Hrvatski i srpski pogled, ur. Pavičić, Josip, Jovanović, Nebojša, Holjevac, Željko, Naklada Pavićić d.o.o., (Biblioteka XX stoljeće), Zagreb, 2016. (autor napravio 33 leksikonske jedinice). ISBN 978-953-7949-03-7[39]

Zbirke pjesama[uredi | uredi kôd]

Glavni urednik časopisa[uredi | uredi kôd]

  • Zbornik Janković, Vol I. br. 1. (2016)[41]
  • Zbornik Janković, Vol II. br. 2. (2017)[42]
  • Zbornik Janković, Vol III. br. 3. (2018)[43]
  • Zbornik Janković, Vol IV. br. 4. (2019)[44]
  • Zbornik Janković, Vol V. br. 5.-6. (2020.-2021) (u pripremi)

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Karaula, Željko (2015). Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji. Despot infinitus d.o.o.: Zagreb, 521-523.
  2. http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-58-2006-06-13.pdf/Inačica izvorne stranice arhivirana 11. kolovoza 2017.
  3. Branko Vujasinović, Istaknute osobe u hrvatskom vodnom gospodarstvu kroz povijest, Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje, Zagreb, 2007., 33.
  4. Vladimir, Dedijer, Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita, sv. 2., Liburnija, Rijeka, 1981., 344.-350.
  5. Arhiv obitelji Karaula (korespondencija 1965.-1968.)
  6. a b https://zavodbjelovar.com/suradnici/
  7. Stjepan Šarkanj, 80 godina šaha u Bjelovaru: 1921. - 2001., Tiskara Horvat, Bjelovar, 2002.
  8. Detaljnije u: Ilija Pejić. Mirisi iscrpljena vala - književni i kulturni život šireg bjelovarskog prostora u 20. stoljeću - Prilog nacionalnoj povijesti književnosti i kulture, Alfa, Zagreb, 2017., 667-670.
  9. http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=20830/
  10. https://bjelovar.live/bjelovar-slavi-svoj-dan-na-svecanoj-sjednici-dodijeljena-javna-priznanja/
  11. https://www.radio-daruvar.hr/srebrna-povelja-za-izdavastvo-daruvarskoj-matici-i-novom-broju-vrela/
  12. https://hrcak.srce.hr/jankovic/
  13. http://www.matica.hr/ogranci/DARUVAR/
  14. Karaula, Željko (2015). Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji. Despot infinitus d.o.o.: Zagreb.
  15. http://dbhz.hr/#
  16. Društvo hrvatskih kniževnika, Podravsko-prigorski ogranak, Željko KaraulaInačica izvorne stranice arhivirana 11. travnja 2021., pristupljeno 13. travnja 2021.
  17. https://www.bib.irb.hr/pretraga/?operators=and%7Ckaraula%2C+%C5%BEeljko%7Ctext%7Cauthor
  18. https://hrstud.academia.edu/ŽeljkoKaraula
  19. https://www.vecernji.hr/premium/ustase-su-rasformirali-macekove-paravojne-formacije-bez-kojih-bi-tesko-proglasili-ndh-1051736
  20. https://fenix-magazin.de/dnevnicki-zapisi-alojzija-stepinca-1934-1945-iz-arhiva-udba-e-silovita-borba-za-dusu-hrvatskoga-naroda/
  21. https://www.vecernji.hr/premium/zagrebacka-nadbiskupija-protiv-objave-na-pomolu-sudski-spor-zbog-stepinceva-dnevnika-1374954/
  22. https://www.pth.krakow.pl/index.php?site=konkurs_wereszycki&fbclid=IwAR0f5VeIxuKbzQ68aQJgqGg4jJueHE8PD3y0m75m5ZbKLf6dxYC3tfl1rAs/
  23. Mira Kolar Dimitrijević, Željko Karaula, Studije iz povijesti Bjelovara (1848.-1991), "Čvor d.o.o.", Bjelovar, 2011., https://hrcak.srce.hr/77433
  24. https://www.academia.edu/5470231/HANAO_-_Hrvatska_nacionalna_omladina._Teroristi%C4%8Dka_organizacija_mladih_u_Kraljevini_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_1921.-1925._._Zagreb_Naklada_Breza_2011
  25. //http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=89510&sqlid=31&B=31&H=
  26. //http://podravina.org/datoteke/Podravina23-193-212.pdf
  27. //https://hrcak.srce.hr/195416
  28. Karaula, Željko (2018). Rudolf Bićanić: intelektualac, ideolog, antifašist, ekonomist – Prilozi za biografiju.
  29. http://historiografija.hr/?p=17043
  30. //https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=352651
  31. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. ožujka 2021. Pristupljeno 28. srpnja 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  32. Nova povijesna knjiga o Daruvaru, https://www.zvono.eu/nova-povijesna-knjiga-o-daruvaru-785
  33. https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=11&item=132576&H=&E=&V=&lok=&zbi=
  34. Milan Rojc i njegovi memoari. https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=303785/
  35. Udbin dosje kao povijesni izvor https://hrcak.srce.hr/226073/
  36. Milan Grlović - relevantnost kroz citate i nasljeđe. https://www.krizevci.info/2020/06/09/milan-grlovic-relevantnost-kroz-citate-i-nasljede/
  37. Borba za dušu hrvatskog naroda. https://croativ.net/dnevnicki-zapisi-alojzija-stepinca-1934-1945-iz-arhiva-udba-e-silovita-borba-za-dusu-hrvatskoga-naroda-8989/
  38. Veliki župani bjelovarski 1872-1945. https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=195787/
  39. Dvostrani leksikon. https://www.vecernji.hr/kultura/budak-i-stepinac-u-srpskoj-i-hrvatskoj-verziji-povijesti-1116515/
  40. Ilija Pejić. Mirisi iscrpljena vala - književni i kulturni život šireg bjelovarskog prostora u 20. stoljeću - Prilog nacionalnoj povijesti književnosti i kulture, nav. dj., 667-670.
  41. Z. Janković (2016). //https://hrcak.srce.hr/jankovic/
  42. Z. Janković (2017). //https://hrcak.srce.hr/jankovic/
  43. Z. Janković (2018). //https://hrcak.srce.hr/jankovic/
  44. Z. Janković (2019). //https://hrcak.srce.hr/jankovic/

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Mrežna mjesta