Žitomir (Ukrajina)
| Žitomir | |
|---|---|
| Житомир | |
 Žitomir početkom 20. stoljeća | |
| Država |  Ukrajina |
| Oblast | Žitomirska |
| Osnovan | 884. |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Vira Šeldučenko |
| Površina | |
| • Ukupna | 65 km2 |
| Visina | 221 m |
| Koordinate | 50°15′N 28°40′E / 50.250°N 28.667°E |
| Stanovništvo (2005.) | |
| • Entitet | 277.900 (4,555 stan./km2) |
| Vremenska zona | EET (UTC+2) |
| • Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) |
| Poštanski broj | 10000 — 10036 |
| Pozivni broj | +380 412 |
| Gradovi prijatelji | |
| Stranica | www.zt-rada.gov.ua |
 | |
.svg)  Žitomir | |
Žitomir[1] (ukrajinski: Житомир, ruski: Житомир, njemački: Schytomyr, poljski: Żytomierz, hebrejski: זשיטאָמיר) je grad u središnjoj Ukrajini, ujedno središte Žitomirske oblasti. Grad predstavlja jedno od najstarijih ukrajinskih kulturnih središta. U kasnom srednjem vijeku grad su velikom broju naselili Poljaci, a za vrijeme Sovjetskog Saveza i hladnog rata predstavljao je jedno od ključnih znanstvenih središta za razvoj avioindustrije.
Prema legendi Žitomir je osnovan oko 884. godine, a ime je dobio po vojskovođi Žitomiru, ujedno knezu slavenskog odnosno ukrajinskog plemena Derevljana. Godina 884. koja upućuje na vrijeme osnutka grada, pronađena je uklesana u veliki kamen koji datira u razdoblje čak iz vremena Ledenog doba. Kamen se i dalje nalazi na brdu iznad grada, gdje je grad Žitomir u samom početku i osnovan. Prvi jasni zapisi o gradu datiraju iz 1240. godine kada je bio opljačkan od mongolske horde predvođene Batu-kanom.
Nakon pada Kijevske Rusi, Žitomir je 1320. postao dio Velikog Vojvodstva Litve, a primio je Magdeburško pravo 1444. godine. Nakon Lublinske unije 1569. godine, grad se našao u sastavu Poljskog Kraljevstva, a nakon 1667. i potpisivanja Andrusovskog sporazuma, postao je glavni grad Kijevskog vojvodstva.
U drugoj podjeli Poljske 1793. postao je dio Ruskog Carstva te glavni grad ukrajinske regije Volinije. Tijekom kratkog razdoblja ukrajinske neovisnosti u sklopu Ukrajinske Narodne Republike, nekoliko tjedana 1918. bio je glavni grad. Od 1920. grad se nalazi u sklopu SSSR-a odnosno Sovjetske Ukrajine.
Tijekom Drugog svjetskog rata Žitomir i šira okolica bili su tri godine pod njemačkom nacističkom okupacijom i sjedište vojnog štaba Heinricha Himmlera u Ukrajini.
Žitomir se nalazi u središnjoj Ukrajini na rijekama Teterivu i Kamenci, udaljen 130 km od Kijeva, 165 km željeznicom i 131 km cestom. Cijela Žitomirska oblast prožeta je s nekoliko brzih rijeka i starinskom šumom pa tako i grad Žitomir te njegova bliža okolica.
Prema podacima iz 2005. godine grad je imao 277.900 stanovnika,[2] prema procjeni stanovništva iz 2008. godine grad je imao 274.000 stanovnika.
- Sergej Koroljov, ukrajinski i sovjetski znanstvenik
- Ossip Bernstein, francuski šahist
- Chajim Nachman Bialik, židovski pisac
- Tadeusz Borowski, poljski pisac i novninar
Žitomirska katedrala Presvetog Preobraženja
Muzej astronauta Sergija Koroljova
Dramsko i glazbeno kazalište u Žitomiru
Crkva Svetog Ivana u Žitomiru
- ↑ Žitomir. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 24. siječnja 2022.
- ↑ Stanovništvo Ukrajine. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. rujna 2007. Pristupljeno 11. veljače 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
- Službena stranica grada Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. siječnja 2003. (Wayback Machine)
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Žitomir |
| Specijalni status | |
|---|---|
| Središta okruga | |
