Žitomir (Ukrajina)
| Žitomir Житомир | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 50°15′N 28°40′E / 50.250°N 28.667°E | |||
| Država |  Ukrajina
| ||
| Oblast | Žitomirska | ||
| Osnovan | 884. | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Vira Šeldučenko | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 65 km2 | ||
| Visina | 221 m | ||
| Stanovništvo (2005.) | |||
| - Grad | 277.900 | ||
| - Gustoća | 4,555 stan./km2 | ||
| Vremenska zona | EET (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) | ||
| Poštanski broj | 10000 — 10036 | ||
| Pozivni broj | +380 412 | ||
| Gradovi prijatelji | |||
| Službena stranica www.zt-rada.gov.ua | |||
| Zemljovid | |||
  Žitomir | |||
Žitomir[1] (ukrajinski: Житомир, ruski: Житомир, njemački: Schytomyr, poljski: Żytomierz, hebrejski: זשיטאָמיר) je grad u središnjoj Ukrajini, ujedno središte Žitomirske oblasti. Grad predstavlja jedno od najstarijih ukrajinskih kulturnih središta. U kasnom srednjem vijeku grad su velikom broju naselili Poljaci, a za vrijeme Sovjetskog Saveza i hladnog rata predstavljao je jedno od ključnih znanstvenih središta za razvoj avioindustrije.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prema legendi Žitomir je osnovan oko 884. godine, a ime je dobio po vojskovođi Žitomiru, ujedno knezu slavenskog odnosno ukrajinskog plemena Derevljana. Godina 884. koja upućuje na vrijeme osnutka grada, pronađena je uklesana u veliki kamen koji datira u razdoblje čak iz vremena Ledenog doba. Kamen se i dalje nalazi na brdu iznad grada, gdje je grad Žitomir u samom početku i osnovan. Prvi jasni zapisi o gradu datiraju iz 1240. godine kada je bio opljačkan od mongolske horde predvođene Batu-kanom.
Nakon pada Kijevske Rusi, Žitomir je 1320. postao dio Velikog Vojvodstva Litve, a primio je Magdeburško pravo 1444. godine. Nakon Lublinske unije 1569. godine, grad se našao u sastavu Poljskog Kraljevstva, a nakon 1667. i potpisivanja Andrusovskog sporazuma, postao je glavni grad Kijevskog vojvodstva.
U drugoj podjeli Poljske 1793. postao je dio Ruskog Carstva te glavni grad ukrajinske regije Volinj. Tijekom kratkog razdoblja ukrajinske neovisnosti u sklopu Ukrajinske Narodne Republike, nekoliko tjedana 1918. bio je glavni grad. Od 1920. grad se nalazi u sklopu SSSR-a odnosno Sovjetske Ukrajine.
Tijekom Drugog svjetskog rata Žitomir i šira okolica bili su tri godine pod njemačkom nacističkom okupacijom i sjedište vojnog štaba Heinricha Himmlera u Ukrajini.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Žitomir se nalazi u središnjoj Ukrajini na rijekama Teterivu i Kamenci, udaljen 130 km od Kijeva, 165 km željeznicom i 131 km cestom. Cijela Žitomirska oblast prožeta je s nekoliko brzih rijeka i starinskom šumom pa tako i grad Žitomir te njegova bliža okolica.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema podacima iz 2005. godine grad je imao 277.900 stanovnika,[2] prema procjeni stanovništva iz 2008. godine grad je imao 274.000 stanovnika.
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Sergej Koroljov, ukrajinski i sovjetski znanstvenik
- Ossip Bernstein, francuski šahist
- Chajim Nachman Bialik, židovski pisac
- Tadeusz Borowski, poljski pisac i novninar
Galerija[uredi | uredi kôd]
Žitomirska katedrala Presvetog Preobraženja
Muzej astronauta Sergija Koroljova
Dramsko i glazbeno kazalište u Žitomiru
Crkva Svetog Ivana u Žitomiru
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ Žitomir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 24. siječnja 2022.
- ↑ Stanovništvo Ukrajine. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. rujna 2007. Pristupljeno 11. veljače 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica grada Inačica izvorne stranice arhivirana 10. siječnja 2003.
Ostali projekti[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Žitomir |
| ||||||||