Montana (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Montana
Монтана
Panorama Montane
Panorama Montane
Grb Montane
Grb
Koordinate: 43°25′N 23°14′E / 43.417°N 23.233°E / 43.417; 23.233Koordinate: 43°25′N 23°14′E / 43.417°N 23.233°E / 43.417; 23.233
Država Flag of Bulgaria.svg Bugarska
Oblast Montana
Vlast
 - Gradonačelnik Zlatko Živkov
Visina 135
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 54932
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 3400
Pozivni broj 096
Službena stranica montana.bg
Zemljovid
Montana na karti Bugarska
Montana
Montana

Montana (bugarski: Монтана) je grad na sjeverozapadu Bugarske, upravno je središte Oblasti Montana. Montana se nalazi 50 km južno od Dunava, 40 km sjeverozapadno od Vrace i oko 30 km istočno od granice sa Srbije.

Ime grada[uredi VE | uredi]

Kad su se Slaveni naselili u tom kraju nazvali su postojeće bizantsko naselje - Kutlovica. Za otomanske vlasti grad su Turci nazvali po slavenskom izvorniku - Kutlofça. 1890. godine, grad je prezvan u Ferdinand u čast bugarskog kneza Ferdinanda. 1945. godine komunističke vlasti promijenile su ime grada u Hristo Mihajlov (Mihajlovgrad) u spomen na komunističkog lidera Hrista Popmihajlova (umro 1944), inače vođu Rujanskog ustanaka iz 1923. koji je rođen u tom gradu. Međutim 1993. godine, predsjedničkim dekretom (novih demokratskih vlasti) grad je prezvan u Montana, najviše zbog blizine starijeg rimskog naselja tog imena u blizini grada.[1].

Zemljopisne odlike[uredi VE | uredi]

Montana se nalazi na obalama rijeke Ogoste, sjeverno od Planine Balkan, okružen brdima sa juga i istoka. Klima u Montani je kontinenatalna, sa hladnim zimama i vrućim ljetima. Prosječna temperatura u siječnju je -2°C i 25°C u srpnju.

Povijest[uredi VE | uredi]

Za rimskih vremena[uredi VE | uredi]

Kraj oko Montane, 29. godine prije Krista postao je dio rimske provincije Gornje Mezije. Oko 160. godine, osnovan je rimski vojnički logor na mjestu starijeg Tračkog naselja. Ovo naselje dobilo je status grada pod imenom Municipio Montanensium. Najstariji dio grada nalazio se na obroncime planine Montana. Grad se za rimljana razvio u drugo po veličini naselje u cijeloj provinciji, odmah iza Raciarie (današnjeg naselja Arčara). To je bio tipični, pravilno isplaniran i izgrađen rimski grad sa utvrdom na brdu Montana, sa puno javnih zgrada; hramova, kupališta i kazališta. Montana je bio grad mješanog stanovništva, u kojem su živjeli latinizirano donmaće stanovništvo, sa italskim i anadolijskim naseljenicima. Gospodarstvo se zasnivalo na lokalinim veleposjedima, koje su uglavnom posjedovali građani italskog porijekla, i na iskopavanju zlata iz korita rijeke Ogoste. U tom razdolju zaštitnici grada bili su bili rimski bogovi Dijana i Apolon.

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Između 440. i 490. godine, sjeverozapad Bugarske poharan je provalama vojske Huna, Gota. Slavena i Avara, na kraju je to dovelo do konačnog sloma dotašnje grčko-rimske tradicije i kulture. U kraj su se naselili Slaveni, koji su grad nazvali - Kutlovica. Za vrijeme Prvog i Drugog Bugarskog carstva, grad je obnovljen i postao je sjedište eparhije.

Otomanska vlast[uredi VE | uredi]

Nakon osvajanja Kutlovice od strane Turaka, Kutlovica je razorena a stanovništvo pobijeno i raseljeno, a krajina je opustjela. Između 1450. i 1688. godine Turci su nanovo naselili grad, zbog njegova strateškog položaja i nazvali ga po slavenskom izvorniku "Kutlofça". Kutlofça se razvila u tipično orijentalno naselje, sa džamijama, fontanama i karavan sarajima. Nakon gušenja Čiprovačkog ustanka protiv Turaka iz 1688. godine, narasla je strategijska uloga Kutlovice u držanju Bugarske, tako da je grad bio naseljen etičkim turcima, koji su bili većina tijekom cijelog XVIII i XIX st. Interesantno je da je rimsko kupalište nastavilo raditi dobar dio srednjeg vijeka, i za vrijeme Turaka.


Za novih vremena[uredi VE | uredi]

Fontane u središtu grada

Nakon oslobođenja grada od Turske vlasti pokrenut je val velike migracije stanovnika, muslimansko stanovništvo stalo je napuštati grad i regiju, a na njihovo mjesto dolazilo je bugarsko stanovništvo. Grad se stao ubrzano modernizirati, dobio je električnu centralu, željezničku stanicu, poštu, bolnicu i brojne upravne zgrade.

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Rough Guide to Bulgaria (2008) ISBN 978-1-85828-068-4 p.182

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]