Prijeđi na sadržaj

Aachen

Koordinate: 50°46′N 06°06′E / 50.767°N 6.100°E / 50.767; 6.100
Izvor: Wikipedija
Aachen
Oche
Aachen
Grb grada Aachen
Koordinate: 50°46′N 06°06′E / 50.767°N 6.100°E / 50.767; 6.100
Država Njemačka
Savezna država Zastava Sjeverne Rajne-Vestfalije Sjeverna Rajna-Vestfalija
Upravno područje Köln
Površina 160,83 km2
Nadmorska visina 125–410 m
Stanovništvo 257 935 (30. lipnja 2008.)
Gustoća stanovništva 1604 stan./km2
Poštanski broj 52062–52080
Pozivni broj 0241
(Süden 02408, Verlautenheide 02405, Horbach 02407)
Registarska oznaka AC
Službena stranica aachen.de
Karta
Aachen na zemljovidu Njemačke
Aachen
Aachen
Položaj grada na karti Njemačke

Aachen (od zapadno-germanskog Ahha = "Voda", latinski: Aquisgranum ili Aquae Granni, ripuarski: Oche, francuski: Aix-la-Chapelle, nizozemski: Aken) grad je u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji u Njemačkoj, blizu njemačko-belgijsko-nizozemske tromeđe.[1]

Stanovništvo i gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Aachen ima 257.935 stanovnika (stanje 2008.) te raznovrsnu industriju (metalo-prerađivačka, strojogradnja, staklarska i tekstilna industrija i dr.) koja se rano razvila na temelju manufakturne proizvodnje i nalazišta ugljena i drugih ruda u blizini. Poznatiji proizvodi iz Aachena su: automobilske gume, staklo, igle, čokolada i medenjaci (Aachener Printen).

Aachen je važno kulturno i turističko središte. U njemu se nalazi, u europskim razmjerima znamenita, stolna Aachenska katedrala iz 8. stoljeća – tzv. Dvorska kapela Karla Velikog u kojoj se nalaze grobnice Karla Velikog i Otona III., te riznica. Znameniti su i Gradska vijećnica iz 15. stoljeća te Biskupsko sjedište, ali i Visoka tehnološka škola, knjižnice, gradski arhiv, muzeji i poznato lječilište (Bad Aachen) na termomineralnim vrelima (rimsko naselje Aquae Grani).

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Gradska vijećnica

Osnovan je u doba rimskoga gospodstva. U rimsko doba zvao se Aquae Grani, u srednjem vijeku Aquisgranum po imenu keltskoga boga Grana (lat. Granus). Kralj Pipin stanovao je neko vrijeme u Aachenu (756.765.). Karlo Veliki prenio je sjedište franačkih kraljeva u Aachen, dao je izgraditi dvor i katedralu, te Aachen proglasio glavnim gradom Karolinškog carstva. U katedrali su okrunjeni gotovo svi carevi Svetog Rimskog Carstva do 1531. godine.

Karlo Veliki je Aachen ukrasio umjetninama, što ih je dao prenijeti iz Ravenne, i dao da se još za njegova života u gradu okruni njegov sin Ludvik. Međutim je Ludvik, kad je postao carem, brzo dao smanjiti raskoš dvora svojega oca, smatrajući je protukršćanskom, i uveo skromnost na svim poljima. Car Fridrik I. dao je Aachen okružiti bedemima (1172.1176.) i dao mu je, kao i car Fridrik II., znatne povlastice. Godine 1250. potvrđeni su Aachenu njegovi gradski statuti.

Stradanja za vjerskih ratova u 16. stoljeću i izbor Frankfurta na Majni za krunidbeni grad njemačkih vladara (1562.) uzrokuje opadanje Aachena.

Kad se stao razvijati protestantizam, nova struja je u Aachenu našla mnogo pristaša, koji su godine 1580. istisnuli katolički gradski magistrat, na što je Aachen 1598. godine udaren državnim progonom.

I ponovo, početkom 17. stoljeća, za Jiilijskog nasljednog rata, došli su protestanti do većine, ali su i opet bili potisnuti (1614.). Kako već car Ferdinand nije bio krunjen u Aachenu, nego je krunidba bila prenesena u Frankfurt, Aachen je izgubio mnogo od svog ugleda, a kad su uto došle i vjerske borbe i zatim 1656. i golem požar, Aachen je stao sve više propadati.

Godine 1794. Francuzi su okupirali grad, a 1801. priključen je Francuskoj, da bi 1815. pripao Pruskoj.

Mirom u Lunevilleu pripade Aachen Francuskoj (1801.), a 1815. postade pruskim gradom.

U 2. svjetskom ratu bio je teško razoren u borbama za prilaz Ruhru te je bio prvi njemački grad koje je pao u ruke Saveznika u 2.svjetskom ratu

Šport

[uredi | uredi kôd]

Alemannia Aachen je poznati nogometni klub iz Aachena, član 2. Bundeslige, koji je u sezoni 2006./2007. igrao u 1. Bundesligi. Svoje utakmice igra na stadionu Tivoli, kapaciteta 21.632 mjesta.

Zbratimljeni gradovi

[uredi | uredi kôd]

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Aachen. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 9. srpnja 2019.

Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Aachen
Nedovršeni članak Aachen koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.