Aachenska katedrala

Koordinate: 50°46′29″N 6°05′04″E / 50.77472°N 6.08444°E / 50.77472; 6.08444
Izvor: Wikipedija
Aachenska katedrala
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1978. (2. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:3
Koordinate50°46′29″N 6°05′04″E / 50.77472°N 6.08444°E / 50.77472; 6.08444
Aachenska katedrala na zemljovidu Njemačke
Aachenska katedrala
Aachenska katedrala
class=notpageimage|
Lokacija Aachena u Njemačkoj

Aachenska katedrala, često zvana i Carskom katedralom (njem.: Kaiserdom), je rimokatolička crkva u Aachenu, Njemačka. Ona je najstarija katedrala u sjevernoj Europi, a tijekom srednjeg vijeka bila je poznata kao Kraljevska crkva Svete Djevice Marije od Aachena. Punih 600 godina, od 936. do 1531. god., Dvorska kapela u Aachenu je bila krunidbena crkva 30 njemačkih kraljeva i 12 kraljica. Crkva je danas episkopalno sjedište Aachenske biskupije.

God. 1978., katedrala je bila jedna od prvih 12 spomenika koji su dospjeli na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi, kao prvi njemački spomenik i jedan od prva tri europska spomenika povijesne i kulturne baštine.[1]

Pogled s juga na katedralu oko 1900. god.
Tlocrt katedrale s istaknutom dvorskom kapelom Karla Velikog.

Dijelovi[uredi | uredi kôd]

Dvorska kapela[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu
Prijestolje Karla Velikog
Gotički korski vitraji
Sarkofag Karla velikog

Srce katedrale je karolinška Dvorska kapela, koja je danas malena u usporedbi s ostalim nadogradnjama. Karlo Veliki je započeo izgradnju Dvorske kapele oko 792. god. zajedno s drugim obližnjim građevinama koje su pripadale kraljevskoj palači. Posvetio ju je 805. god. papa Lav III. u čast Djevice Marije. Njena značajna nadogradnja je izvršena u 10. stoljeću, a obnova u 1881. god.[2]

Kor[uredi | uredi kôd]

Kako bi se osigurao dovoljno veliki prostor za brojne hodočasnike, izgrađen je veliki gotički kor u obliku dvorane s dvodijelnom tzv. „staklenom kapelom“ (Capella vitrea) koja je posvećena na 600tu godišnjicu smrti Karla Velikog. Kupola, nekoliko drugih kapela i zvonik su izgrađeni kasnije.

Riznica[uredi | uredi kôd]

Riznica Aachenske katedrale sadrži remek djela religijske umjetnosti iz kasne antike, karolinškog, otonskog i štaufskog razdoblja, kao što su jedinstveni Lotarov križ, Bista Karla Velikog i Sarkofag Perzefone. Ova riznica se smatra jednom od najvažnijih crkvenih riznica u Europi.

Kripta Karla Velikog[uredi | uredi kôd]

Ulaz u katedralnu riznicu

U kripti katedrale sahranjen je Karlo Veliki 814. god., a 1000. god., Oton III. (koji je također sahranjen u katedrali) ju je dao otvoriti, što je zabilježio Oton iz Lomella u Novaleškim kronikama oko 1026. god. Tu spominje kako su se iznenadili pronašavši Karlovo tijelo u sjedećem položaju sa zlatnom krunom na glavi i žezlom u rukavicama kroz koje su probili nokti. Iznad njega se nalazio kanopos od vapnenca i mramora.[3] Na zidu velike dvorane u gradskoj palači u Aachenu nalazi se naslikan upravo prizor kako Oton s plemićima gleda u mrtvog Cara.

God. 1165., car Fridrik I. Barbarossa je dao da se kripta ponovno otvori i posmrtne ostavke Cara je smjestio u porfirni sarkofag za koji se vjeruje kako je bio jedan od onih u kojima je sahranjen cezar August. Tu su njegove kosti ležale do 1215. god. kada ih je Fridrik II. smjestio u lijes od zlata i srebra.

Oltar Djevice Marije[uredi | uredi kôd]

Oltar Djevice Marije na kraju kora datira od 1220. – 1239. god. On je ukrašen figurama Krista, Gospe, Karla Velikog, pape Lava III. I likovima dvanaest apostola. U njemu se nalaze četiri velike Aachenske relikvije: Gospin ogrtač, Isusova odjeća, odjeća u kojoj je sv. Ivan Krstitelj pogubljen i Kristov pokrov. Od 1349. god. nastao je običaj da se svake sedme godine relikvije izvade iz oltara i izlože tijekom Velikog Aachenskog hodočašća. Ovo hodočašće se posljednji put održalo u lipnju 2007. god.

  • Relikvija u obliku biste Karla Velikog
    Relikvija u obliku biste Karla Velikog
  • Karolinški oktagon dvorske kapele
    Karolinški oktagon dvorske kapele
  • Svod dvorske kapele
    Svod dvorske kapele
  • Barbarossin luster (1170.)
    Barbarossin luster (1170.)
  • Oltar Djevice Marije (1238.)
    Oltar Djevice Marije (1238.)

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Aachenska katedrala na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) preuzeto 4. travnja 2012.
  2. ↑ Jay Jacobs, The Encyclopedia of World Art, 1. Izdanje, London, 1975., str. 9.
  3. ↑ Iz Monumenta Germaniae Historica, Scriptores, VII, knjiga III., str. 32.:
    Wikicitati »So we went in to Charles. He did not lie, as the dead otherwise do, but sat as if he were living. He was crowned with a golden crown and held in his gloved hands a sceptre; the fingernails had penetrated through the gloves and stuck out. Above him was a canopy of limestone and marble. Entering, we broke through this. Upon our entrance, a strong smell struck us. Kneeling, we gave Emperor Charles our homage, and put in order the damage that had been done. Emperor Charles had not lost any of his members to decay, except only the tip of his nose. Emperor Otto replaced this with gold, took a tooth from Charles’s mouth, walled up the entrance to the chamber, and withdrew again.«
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Aachenska katedrala

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aachenska_katedrala&oldid=6843904"