Adolf Sabljak
Adolf Sabljak (Therezien Stadt, Česka, 10. studenoga 1886. – Zagreb, 18. lipnja 1945.) je bio general u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
| Adolf Sabljak | |
|---|---|
 Slika Adolfa Sabljaka
| |
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 10. studenoga 1886 |
| Datum smrti | 18. lipnja 1945. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Čin | General |
| Vojska | .svg){kind=small} Austro-Ugarska
|
| Odlikovanja | Velered s Danicom |
Životopis[uredi | uredi kôd]
Adolf Sabljak rođen je u Terezinu 10. studenoga 1886. Bio je časnik u austrougarskoj vojsci i vojsci Kraljevine Jugoslavije. Umirovljen 1923. u činu majora. Bio upravitelj tvornice likera i alkohola u Zagrebu.
Vojna špijunaža[uredi | uredi kôd]
Tridesetih godina bio jedan od ključnih veza ustaškog pokreta u migraciji s Hrvatskom, prikupljao je vojne i druge podatke o stanju u Jugoslaviji i slao ustaškom vodstvu. U Uzdanici rukovodio vojnom špijunažom.
Nezavisna Država Hrvatska[uredi | uredi kôd]
Nakon osnutka NDH bio je reaktiviran i unaprijeđen u čin glavnog stožernog pukovnika, te imenovan zapovjednikom u Zapovjedništvu grada Zagreba. Istodobno bio krilni poglavni pobočnik. Pratio je Pavelića u lipnju 1941. prilikom posjeta Adolfu Hitleru. U jesen 1942. boravio na istočnom bojištu kao promatrač i časnik za vezu 369. pješačke pukovnije s njemačkim zapovjedništvom. Ratnom dnevniku pukovnije priložio je Historijski zapis o Staljingradu. Iz staljingradskog okruženja uspio se 5. prosinca. 1942. zrakoplovom vratiti u pozadinu i ubrzo u Zagreb, gdje i dalje obnaša dužnost zapovjednika Zapovjedništva grada. U veljači 1944. promaknut je u čin generala. Od rujna do studenoga 1944. imenovan povjerenikom GRAVSIGUR-a za provođenje zaštitnih mjera na područjima velikih župa Cetina, Usora i Soli, Vrhbosna, Hum i Dubrava.
Smrt[uredi | uredi kôd]
Pri povlačenju, u svibnju 1945. zarobljen je u Austriji, izručen jugoslavenskim vlastima i na suđenju u Beogradu 22. rujna 1945. osuđen na smrt. Prema službenim podacima o smrti ubijen prije presude.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 353.