Hrvatske oružane snage

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Hrvatske oružane snage. Za druga značenja, pogledajte Hrvatske oružane snage (razdvojba).


Hrvatske oružane snage
War flag of Independent State of Croatia.svg
Ratna zastava Nezavisne Države Hrvatske
Utemeljena 1944.
Raspuštena 1945.
Stožer Zagreb
Vodstvo
Vrhovni zapovjednik Ante Pavelić
Minimalna starost 18 godina
Novačenje novačenje
Povezani članci
Povijest Drugi svjetski rat
Činovi Činovi u Hrvatskim oružanim snagama

Hrvatske oružane snage (HOS) ime je za vojne snage u NDH koje su nastale 1944. spajanjem Domobranstva i Ustaške vojnice. Ove snage su djelovale sve do poraza NDH u svibnju 1945. Poznata je pod imenom Hrvatska domovinska vojska.

Povijest[uredi VE | uredi]

Pozadina[uredi VE | uredi]

Nakon uhićenja ustaškog krilnika Ante Vokića, Ante Pavelić i ustaški krugovi su preuzeli potpuni nadzor nad svim oružanim snagama NDH. Odlučilo se stvoriti jedinstvenu vojsku koja bi bila prožeta ustaškim duhom i kojoj bi na čelu bili ustaški časnici. Na temelju zapovjedi Ministarstva oružanih snaga (MINORS) od 21. studenog 1944. počeo je proces nove reorganizacije oružanih snaga NDH u smislu ujedinjavanja Domobranstva i Ustaške vojnice u Hrvatske oružane snage (HOS), što također označava i posljednje razdoblje u razvoju oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske. U već prije planiranih 17 divizija u sklopu triju zbornih područja ušli su i ustaški zdrugovi (brigade), dok je Zapovjedništvo Ustaške vojnice raspušteno.

Kraj 1944.[uredi VE | uredi]

Do kraja 1944. ustrojeno je 16 divizija koje su bile raspoređene diljem NDH:


Početak 1945.[uredi VE | uredi]

Početkom 1945. počelo se povezivati nove ustaško-domobranske divizije u "zborove" te je do kraja ožujka 1945. stvoreno 5 zborova u koje je bilo svrstano 18 divizija. Tijekom ožujka i travnja sve su divizije bile raspoređene po zborovima a svaki zbor je bio sastava 3 do 4 divizije. Sastav zborova početkom travnja bio je slijedeći:

General Vjekoslav Luburić, zapovjednik II. ustaškog zbora


Svi zborovi (osim I.-og) su nosili naziv ustaški a njima su zapovjedali istaknuti ustaški zapovjednici. Divizije su bile ustaške, ponekad s nazivom udarne, zatim mješovite ustaško-domobranske s nazivom hrvatske, te jedna gorska, sastavljena od prijašnjih domobranskih gorskih zdrugova. Ostali tipovi divizija bili su posadna, sastavljena od vojnih obveznika starijih godišta, te doknadna, koje su čiinili vojni obveznici unovačeni 1944. i 1945.

Zborovi i divizije su tijekom 1945. mijenjali svoje položaje kako se mijenjalo tj. skraćivalo obrambeno bojište. Njemačkim snagama u NDH prijetilo je odsjecanje od glavnine i padanje u sovjetsko zarobljeništvo. Nakon pada Beča u sovjetske ruke 13. travnja 1945., Vrhovno zapovjedništvo njemačke vojske odobrilo je povlačenje njemačke Grupe armija "E" na zapad. To je uslijedilo nakon povlačenja njemačkih snaga iz Bosne i Hercegovine sjeverno od rijeke Save.

Svibanj 1945.[uredi VE | uredi]

Nakon proboja partizana na Bilogori 29. travnja 1945. zapovjednik Grupe armija "E", general Alexander Löhr naredio je povlačenje svih njemačkih snaga s prostora Karlovac-Zagreb-Varaždin prema Austriji. Zajedno s njima počele su se 8. svibnja 1945. povlačiti i snage HOS-a zajedno sa političkim čelništvom NDH. Povlačenje je trajalo do 15. svibnja kada su se snage HOS kod Bleiburga u Austriji predale britanskim snagama i položile oružje. Predaju je u ime Zapovjedništva HOS-a potpisao general Slavko Štancer. Odmah potom snage HOS-a su bile predane 3. jugoslavenskoj armiji te vraćene u Hrvatsku, gdje su tijekom Križnog puta najvećim dijelom poubijane.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Jug, Damir: Oružane snage NDH: Sveukupni ustroj

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]