Ahmed-paša Džezar
| Dodaj infookvir "životopis". (Primjeri uporabe predloška) |
Ahmed-paša Džezar (tur. Ahmed al-Ğazzār paşa) (Fatnica, Hercegovina, 1720. – Akra, 1804.), osmanski namjesnik i vojskovođa iz Hercegovine.[1]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rođen u Fatnici,[1] a prema drugim izvorima u Stocu[2] ili u Njivicama po Kosti Hormannu.[3] Ne zna mu se pravo ime. Iz Stoca je pobjegao u vrlo mladoj dobi. Smatra se da je nekog ubio u Stocu zbog čega je pobjegao u Carigrad, gdje je prešao na islam što mu je nosilo blažu kaznu ili oslobađanje od kazne. Pristupio je mamelucima - vojnicima robovima u Egiptu. Izvrsno je rukovao sabljom te je brzo napredovao iz reda običnih vojnika. Bio je vrlo umješan u likvidacijama i egzekucijama.[4] Isticao se okrutnošću i krvoločnošću u borbama, zbog čega je stekao nadimak "džezar" (krvoločni,[1] mesar). Okrutnost mu je bila jednaka vojničkoj vještini. I pod stare dane bio je strah i trepet potčinjenima.[4]
Od 1775. obnašao je dužnost vezira i namjesnika ejaleta Saide. Namjesnikom i seraskerom u Siriji i Egiptu je od 1798. godine. 1799. se s uspjehom borio protiv Napoleona kod Akke.[1] Premda su mještani i albanski vojnici fanatično branili grad, odupirući se mjesec i pol dana francuskim postrojbama, ne bi uspjeli navući Napoleona na prvi veliki vojni neuspjeh da mu veliku pomoć nije pružilo britansko brodovlje koje je blokiralo luku i onemogućilo dostavu zaliha Napoleonovim snagama, zbog čega su se morale povući.[4]
Namjesničku dužnost u Damasku obnašao je 1803. godine.[1] Potkraj života upravljao lučkim gradom Akrom. Ratovao i protiv Katarine Velike.[4] U Carigradu je dao podići džamiju i trg.[1] Bio je osmanski upravitelj Kaira i Bejruta. Preživio je brojne urote. Urotnike je okrutno kažnjavao.[4] Napao je libanonske Druze čim su prekinuli plaćati paši danak. Napade je pokušao prekinuti jedan britanski časnik, jer ta akcija nije odgovarala britanskim interesima u Palestini, zato što je jačala francusku prisutnost i njihovu podršku maronitima – libanonskim kršćanima.[4] Vrlo je bio nemilosrdan prema židovima i kršćanima. Iznimka koja potvrđuje pravilo bio je njegov glavni savjetnik, židov Haim Farhi, te dragoman (prevoditelj i diplomatski savjetnik) Talijan Bertocini iz Genove.[4] Volio se hvaliti, ali nije se razmetao luksuzom.[4]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e f Hrvatska enciklopedija Ahmed-paša Džezar, Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 8. kolovoza 2018.)
- ↑ Novi list Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. prosinca 2018. (Wayback Machine) Zdenko Duka: Višestoljetna tradicija izvoza ljudi (pristupljeno 8. kolovoza 2018.)
- ↑ OliveBH d.o.o. Hadži begova kula u Hutovu. Pristupljeno 28. prosinca 2018. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ a b c d e f g h Bljesak.info V.P.: Džezar-paša: Okrutni paša iz Stoca koji je porazio Napoleona, 8. ožujka 2013. (pristupljeno 8. kolovoza 2018.)