Stolac (BiH)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stolac
Panorama Stoca.jpg
Zastava Stoca i Stolca
Zastava
Grb Stoca i Stolca
Grb
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Hercegovačko-neretvanska
Vlast
 - Načelnik Stjepan Bošković (HDZ BiH)
Površina
 - Ukupna 237 km²
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 18.681
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 88360
Pozivni broj +387 36
Službena stranica http://www.stolac.gov.ba/
Zemljovid
Položaj Stoca u BiH

Položaj Stoca u BiH

Stolac je grad i općina u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stolac je grad smješten u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanske županije. Grad nastao na obalama rijeke Bregave, okružuju planine Hrgud te Vidovo polje s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stocu (Stolcu) sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom vinogorju po kojem su poznata stolačka vina.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Stolac

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Stolac imala je 18.681 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja.

Stanovništvo općine Stolac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 8.101 (43,36%) 7.359 (38,91%) 7.113 (36,98%)
Hrvati 6.188 (33,12%) 6.410 (33,89%) 7.041 (36,61%)
Srbi 3.917 (20,96%) 4.332 (22,90%) 4.900 (25,48%)
Jugoslaveni 307 (1,64%) 675 (3,56%) 63 (0,32%)
ostali i nepoznato 168 (0,89%) 134 (0,70%) 113 (0,58%)
ukupno 18.681 18.910 19.230

Stolac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Stolac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 3.426 (61,95%) 3.113 (59,75%) 2.437 (63,98%)
Srbi 1.111 (20,09%) 982 (18,84%) 846 (22,21%)
Hrvati 653 (11,80%) 586 (11,24%) 421 (11,05%)
Jugoslaveni 239 (4,32%) 486 (9,32%) 43 (1,12%)
ostali i nepoznato 101 (1,82%) 43 (0,82%) 62 (1,62%)
ukupno 5.530 5.210 3.809

Po zadnjim statistikama u općini Stolac 2006. godine živjelo je 11.580 osoba:

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Prema stanju iz 1991.: Aladinići, Barane, Berkovići, Bitunja, Bjelojevići, Borojevići, Brštanik, Burmazi, Crnići-Greda, Crnići-Kula, Dabrica, Do, Hatelji, Hodovo, Hrgud, Komanje Brdo, Kozice, Kruševo,Masline, Ljubljenica, Ljuti Do, Meča, Ošanjići, Pješivac-Greda, Pješivac-Kula, Poplat, Poprati, Predolje, Prenj, Rotimlja, Stolac, Strupići, Suzina, Šćepan Križ, Trijebanj, Trusina i Žegulja.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Stolac podijeljena je između Federacije BIH i Republike Srpske. Dio sa gradom Stocem pripao je Federaciji BIH, a u sastav Rep. Srpske ušla su naseljena mjesta: Berkovići, Bitunja, Brštanik, Dabrica, Hatelji, Ljubljenica, Ljuti Do, Meča, Poplat, Predolje, Strupići, Suzina, Šćepan Krst, Trusina i Žegulja, te dijelovi naseljenih mjesta: Barane, Burmazi, Do, Hodovo, Hrgud.

Od ovog područja formirana je općina Berkovići.

U općini Stolac su ostala naselja:

Aladinići, Barane (dio), Bjelojevići, Borojevići, Burmazi (dio), Crnići-Greda, Crnići-Kula, Do (dio), Hodovo (dio), Hrgud (dio), Komanje Brdo, Kozice, Kruševo, Ošanjići, Pješivac-Greda, Pješivac-Kula, Poprati, Prenj, Rotimlja, Stolac i Trijebanj.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomom krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prapovijesnih vremena. Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno povijesnih valera i tajnovitih poruka iz proteklih stoljeća, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji ce za njima doći.

Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom poviješću gradskog života u Bosni i Hercegovini, a spada u malu skupinu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona.

Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom prostoru bila još od najstarijih vremena, to nam svjedoče mjesta koja ga okružuju: pećina Badanj - paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada. Stolački kraj kao ljudsko stanište egzistira u kontinuitetu od 15 000 godina. Naziv Stolac dobio je relativno kasno - prvi poznati podatak je iz 15. stoljeća, te se razvoj Stoca prati kroz nekoliko naziva. Najstariji naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Ošanjićima povrh Stoca (IV.-III. st. pr. Kr.). Slijedi rimski muncipij Diluntum, zatim castrum Vidoskij i loco dicto Stolaz, pa Vidosich, Vidoski grad, osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac. Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspjevale su sve vrste voća, a ponajviše grožđa.

Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom povijesnom baštinom bio pod zaštitom UNESCO-a od 1980.godine. Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče crteži u Badanjskoj pećini. To su opisi detalja lova s jasnim likom konja (to je doba eneolitika). Prvi stanovnici Balkana, Iliri, ostavili su svoj trag u tvrđavi Daorsonu, a nađeni su i ostaci rimske tvrđave Diluntuma. Tu je i Radimlja sa čuvenom nekropolom stećaka. Isto tako tu je grob Židovskog rabina Mosa Danona. To mjesto je bilo i ostalo jedno od svetišta Židova. Spomenici, džamije, trgovi kao i crkve, knjižnice bili su izgrađeni za vrijeme turske vladavine. Kasnije su se na te građevine nadovezivala obilježja mediteranske kulture.

Iz osmanskih vremena Stolac je izašao kao jedna obična kasaba. Austrija je izdigla Stolac i preko noći od njega napravila europski grad. Napravila je Državnu bolnicu (Koštanu bolnicu), tada najpoznatiju stolačku instituciju, zbog izvrsne klime za liječenje. Bolnicu je opremila najsuvremenijom opremom i dovela najbolji liječnički kadar. Kraj 1945. dočekala je okrutan zločin. Iz nje su izveli nacionalno, vjerski ili na neki drugi način nepodobne ranjenike i bolesnike te ih pobili u samom vrtu. Zavjera šutnje počinitelja i strah svjedoka bili su preveliki. Svjedoče o dvadesetak pokopanih. Zgrada Suda također je sagrađena za Austrije. Veliki sudski podrum poslužio je za zatvor i ustašama 1941. i četnicima 1942. te partizanima 1944. godine. Premda je rat bio gotov, u njegovom podrumu na sirovi način ubijeno je nekoliko desetina civila pogrešne vjere ili nacionalnosti. Te i druge lokacije bile su mjesta brojnih likvidacija "unutrašnjih neprijatelja".[1]

Nažalost u tijeku ratnih događanja grad Stolac ostao je bez mnogih svojih značajki. Uništena je džamija Ismail Kapetana Šarića, džamija Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz 1870. god. Jednu od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, sultana Selima iz 1519., zapaljena i srušena, nadovezuju se i drugi spomenici, Silahtar Jusuf paše hamam, Ali Paše Rizvanbegovića kuća, Stara kuća (Mujina), Džulhanimina kuća, mezarje, biblioteke.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL)
  1. MaxPortal Gordan Raguž: Stolac za početnike: “Ovdje smo ih sve pobili… baaanda… sve pobili… metak u potiljak “ (pristupljeno 26. prosinca 2016.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Stolac (BiH).