Prijeđi na sadržaj

Aktivnost radioaktivnog izvora

Izvor: Wikipedija
Primjer modernog osobnog dozimetra (Radex RD1503).
Penkala dozimetar za direktno očitavanje.

Aktivnost radioaktivnog izvora (oznaka A) je dozimetrijska fizikalna veličina kojom se opisuje brzina raspadanja radioaktivne tvari; količnik je broja radioaktivnih raspada N radionuklida u jedinici vremena t

Predznak minus (–) označava da se raspadom broj atomskih jezgara smanjuje. Mjerna jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora jest bekerel (Bq). Primjerice, aktivnost radioaktivnoga kalija (40K) u ljudskom je tijelu približno 4 000 Bq, aktivnost radioaktivnoga kalija po masi tvari na površini Zemlje iznosi 870 Bq/kg, torija (232Th) 43 Bq/kg, a uranija (238U) 35 Bq/kg.[1]

Bekerel

[uredi | uredi kôd]

Bekerel (becquerel, oznaka Bq), nazvana po A. H. Becquerelu, je mjerna jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora, izvedena jedinica SI. Određen je aktivnošću izvora u kojem se događa jedan raspad u sekundi; poseban je naziv za recipročnu sekundu (Bq = s–1).[2]

Dozimetrija

[uredi | uredi kôd]

Dozimetrija je mjerenje i računanje energije koju zračenje predaje tvari, proučavanje utjecaja različitih vrsta ionizirajućega zračenja na tvari, tkiva i organe i mjerenje brzine raspadanja radioaktivne tvari. Veličine koje opisuju izloženost tvari ionizirajućemu zračenju i učinke (oštećenja) uzrokovane energijom zračenja su na primjer apsorbirana dozaefektivna dozaekvivalentna doza, a brzinu raspadanja radioaktivne tvari opisuje aktivnost radioaktivnog izvora.[3]

Dozimetar

[uredi | uredi kôd]

Dozimetar se koristi za zaštitu ljudi koji rade u područjima jakog ionizirajućeg zračenja, prije svega u postrojenjima ili ustanovama gdje se koriste jaki izvori radioaktivnosti. Dozimetar je naprava koju radnik ima na sebi. On se obično drži na prsima i ne smije se prekriti tkaninom ili ga na bilo koji način "skriti", jer tako smanjujemo količinu zraka koju bi on trebao registrirati. Gdje se kreće čovjek, s njim ide i dozimetar. Dozimetar ima svojstvo da registrira ukupno ozračenje, odnosno apsorbiranu dozu zračenja koju je čovjek primio.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. aktivnost radioaktivnog izvora. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.
  2. bekerel. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.
  3. dozimetrija. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.
  4. [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. srpnja 2010. (Wayback Machine) "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.
HE
Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda