Bekerel

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Znak za opasnost od radioaktivnosti

Bekerel je SI izvedena mjerna jedinica za aktivnost radioaktivnoga izvora (radioaktivnost). Aktivnost radioaktivnog uzorka od jednog bekerela odgovara jednom raspadu atomske jezgre u sekundi: 1 Bq = 1 1/s. Nazvan je prema francuskom fizičaru Antoineu Henriu Becquerelu. Kako su aktivnosti atomskih jezgri radioaktivnih uzoraka često vrlo velike, u upotrebi je i veća jedinica: kiri (Ci), 1 Ci iznosi 3,7 • 1010 Bq, koja nije SI mjerna jedinica. [1]

Kako se radioaktivni raspad nuklearnih jezgri mijenja s vremenom, uobičajeno je dati i još neke dodatne podatke o kemijskom elementu, pogotovo ako ima kratko vrijeme poluraspada. Naše tijelo osjeti svakodnevno aktivnost radioaktivnoga izvora i to prije svega kalija-40, oko 4400 bekerela. U SI sustavu poželjnije je koristiti mjernu jedinicu bekerel, nego 1/s, jer to može dovesti do krivih zaključaka, kao na primjer da se radi o mjernoj jedinici Herc (1 Hz = 1 1/s). [2]

Češće korišteni višekratnici su:

  • kilobekerel, tisuću bekerela (1 kBq = 1•103 Bq)
  • megabekerel, milijun bekerela (1 MBq = 1•106 Bq)
  • gigabekerel, milijarda bekerela (1 GBq = 1•109 Bq)
  • terabekerel, bilijun bekerela (1 TBq = 1•1012 Bq)

Tako na promjer, prirodni kalij-40 u ljudskom tijelu stvara aktivnost radioaktivnoga izvora od otprilike 4 kBq.

Proračun aktivnost radioaktivnoga izvora[uredi VE | uredi]

Za neku masu m (u gramima) radioaktivnog izotopa, koji ima atomsku masu ma (u g/mol) i vrijeme poluraspada t1/2 (u sekundama), količina radioaktivnosti se može izračunati prema:

radioaktivnost (u Bq) = \frac{m}{m_a}N_A\frac{\ln(2)}{t_{1/2}}

gdje je: NA = 6,022 141 79(30)×1023 mol−1 Avogadrov broj.

Tako na primjer, jedan kilogram kalija sadrži 0,12 grama izotopa kalija-40 (svi ostali izotopi kalija su stabilni), koji ima vrijeme poluraspada of 1,248×109 godina = 39,38388×1015 sekundi i ima atomsku masu 39,96399848 g/mol, tako da računanjem dobijemo da je radioaktivnost 31,825 kBq. [3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.
  2. [2] "Jedinica radioaktivnosti", www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.
  3. [3] "Uvod u nuklearnu energetiku", prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.