Alija Alijagić

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Alija Alijagić
Alija Alijagić
Članovi Crvene pravde, Alija Alijagić prvi s lijeva
Rođenje 1896.
Bijeljina
Smrt 8. ožujka 1922.
Zagreb
Zanimanje stolar, revolucionar
Portal: Životopis

Alija Alijagić (Bijeljina, 1896. - Zagreb, 8. ožujka 1922.), bio je komunist, pripadnik organizacije Crvena pravda, a u povijesti je upamćen kao atentator na jugoslavenskog ministra unutarnjih poslova Milorada Draškovića.

Životopis[uredi VE | uredi]

Alija Alijagić rodio se 1896. godine u osiromašenoj muslimanskoj begovskoj obitelji u Bijeljini. Završio je stolarski zanat i već se u mladosti (sa 16 godina) uključio u sindikalni pokret. Početkom Prvoga svjetskoga rata mobiliziran je u austro-ugarsku vojsku, a tijekom rata kažnjavan je zbog neposluha i prosvjedovanja protiv životnih uvjeta u vojsci. Nakon rata (1919. godine) postaje član Socijalističke radničke partije Jugoslavije, a nakon Obznane stupa u redove ljevičarske terorističke grupe Crvena pravda, koja se zalagala za provođenje terora nad donositeljima antikomunističkih zakona u Kraljevini SHS.

Spomenik Aliji Alijagiću u Delnicama

21. srpnja 1921. godine u Delnicama uz pomoć nekoliko drugova izvršava atentat na ministra unutarnjih poslova Kraljevine SHS, Milorada Draškovića. Drašković je bio vrlo tražena meta crvenopravdaških atentatora zbog njegove uloge u donošenju Obznane, kojom je vodstvo Kraljevine SHS zabranilo novonastalu Komunističku partiju Jugoslavije. Alijagić je nakon atentata uhićen i sproveden u Zagreb, u kojemu je 1922. godine osuđen na smrt i obješen 8. ožujka iste godine. Na sudskom su procesu, uz Alijagića, bili optuženi i još neki članovi Crvene pravde, poput Rodoljuba Čolakovića i Nikole Petrovića, koji su bili osuđeni na duge zatvorske kazne.

Alijagićev je grob ubrzo postao okupljalište mladih komunista, pa je kraljevska policija 1925. godine ekshumirala njegovo tijelo i ponovno ga pokopala u selu Turija pokraj Bihaća.[1]

Nakon Drugoga svjetskoga rata po njemu je nazvana jedna ulica u beogradskome naselju Petlovo brdo (u travnju 2005. godine preimenovana u Ulicu Milorada Draškovića)[2] te ulica uz rijeku Savu u Orašju (Kej Alije Alijagića). U Delnicama mu je u drugoj polovici 20. stoljeća podignut spomenik.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Petar Požar, Jugosloveni žrtve staljinskih čistki, Beograd, 1989.
  2. (srp.) (S. I.), Čudan slučaj: Ulica nosila ime ubice, pa ubijenog, kurir.rs, 12. kolovoza 2013., pristupljeno 24. travnja 2016.