Prijeđi na sadržaj

Alija Alijagić

Izvor: Wikipedija
Alija Alijagić
Rođenje1896.
Smrt8. ožujka 1922. (25–26 god.)
Zagreb
Zanimanje
stolar, revolucionar
Normativni nadzor

Alija Alijagić (Bijeljina, 1896.Zagreb, 8. ožujka 1922.), bosanskohercegovački je komunist bošnjačkog podrijetla, pripadnik organizacije Crvena pravda, a u povijesti je upamćen kao atentator na jugoslavenskog ministra unutarnjih poslova Milorada Draškovića.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Alija Alijagić rodio se 1896. godine u osiromašenoj bošnjačkoj begovskoj obitelji u Bijeljini. Završio je stolarski zanat i već se u mladosti (sa 16 godina) uključio u sindikalni pokret. Početkom Prvoga svjetskoga rata mobiliziran je u austro-ugarsku vojsku, a tijekom rata kažnjavan je zbog neposluha i prosvjedovanja protiv životnih uvjeta u vojsci. Nakon rata (1919. godine) postaje član Socijalističke radničke partije Jugoslavije, a nakon Obznane stupa u redove ljevičarske terorističke grupe Crvena pravda, koja se zalagala za provođenje terora nad donositeljima antikomunističkih zakona u Kraljevini SHS.

Spomenik Aliji Alijagiću u Delnicama

21. srpnja 1921. godine u Delnicama uz pomoć nekoliko drugova izvršava atentat na ministra unutarnjih poslova Kraljevine SHS, Milorada Draškovića. Drašković je bio vrlo tražena meta crvenopravdaških atentatora zbog njegove uloge u donošenju Obznane, kojom je vodstvo Kraljevine SHS zabranilo novonastalu Komunističku partiju Jugoslavije. Alijagić je nakon atentata uhićen i sproveden u Zagreb, u kojemu je 1922. godine osuđen na smrt i obješen 8. ožujka iste godine. Na sudskom su procesu, uz Alijagića, bili optuženi i još neki članovi Crvene pravde, poput Rodoljuba Čolakovića i Nikole Petrovića, koji su bili osuđeni na duge zatvorske kazne.

Alijagićev je grob ubrzo postao okupljalište mladih komunista, pa je kraljevska policija 1925. godine ekshumirala njegovo tijelo i ponovno ga pokopala u selu Turija pokraj Bihaća.[1]

Nakon Drugoga svjetskoga rata po njemu je nazvana jedna ulica u beogradskome naselju Petlovo brdo (u travnju 2005. godine preimenovana u Ulicu Milorada Draškovića)[2] te ulica uz rijeku Savu u Orašju (Kej Alije Alijagića). U Delnicama mu je u drugoj polovici 20. stoljeća podignut spomenik.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Petar Požar, Jugosloveni žrtve staljinskih čistki, Beograd, 1989.
  2. (srp.) (S. I.), Čudan slučaj: Ulica nosila ime ubice, pa ubijenog, kurir.rs, 12. kolovoza 2013., pristupljeno 24. travnja 2016.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]