Andrea Mantegna

Izvor: Wikipedija
Andrea Mantegna
Visoka renesansa
Andrea Mantegna
Sv. Sebastijan, 1470., tempera na platnu, 68 × 30 cm, Muzej umjetnosti Beč
Rođenje oko 1431., Isola di Carturo kod Padove, Mletačka Republika
Smrt 13. rujna 1506., Mantova
Vrsta umjetnosti kiparstvo - slikarstvo - crtežarhitektura - pjesništvo
Praksa Veneto, Toskana
Utjecao Giovanni Bellini, Albrecht Dürer, Leonardo da Vinci
Utjecali Paolo Uccello, Filippo Lippi i Donatello
Poznata djela Oplakivanje mrtvog Krista
Sveti Sebastijan
Camera degli Sposi
Portal o životopisima

Andrea Mantegna je bio talijanski slikar i bakrorezac (Isola di Carturo, kraj Padove, 1431.Mantova, 13. rujna 1506.). Najznačajniji predstavnik rane renesanse u Padovi.

Dvorski sud u Mantovi, freska, 1471.1474., 805 x 807 cm, Mantova.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Mantegna je u Padovi bio učenik i posinak osrednjeg slikara Squarcionea. Zarana je izgradio stil precizna crteža, odličnog poznavanja perspektive, plastične modelacije figura i prostora te karakterizacije likova.

U Mantovi je za obitelj Gonzagu naslikao ciklus monumentalnih fresaka u dvorani Camera degli Sposi s mnogobrojnim obiteljskim portretima, dvorskim scenama i iluzionistički oslikanom kupolom (kojom je anticipirao barokne iluzionističke kompozicije).

Djela[uredi | uredi kôd]

Oplakivanje Krista, oko 1500., tempera na platnu, 66 × 81 cm, Brera, Milano

Osim sakralnih kompozicija (Kalvarija; Smrt Majke Božje; Oplakivanje Krista), radio je povijesne kompozicije (ciklus slika Cezarov trijumf).

Njegovo proučavanje perspektive dovelo ga je do vrhunca na njegovom djelu Oplakivanje Krista, gdje je Krist prikazan u sjajnom skraćenju s nogama u prvom planu. Krist je prikazan kao bilo koji čovjek, mrtvačke boje sa svetim ranama i prekriven mrtvačkim pokrovom. Likovi koji se uplakani javljaju s lijeve strane su tu samo da upotpune prostor. Sva se slika centrira na tome jadnom ispaćenom tijelu u skraćenju.

Na slici Sveti Sebastijan opet izmučeno tijelo privezano za antički stup, čime se opet ističe veza s antikom i upotpunjava perspektiva pejzaža u pozadini. Tijelo je mučki zelenkasto, i sve je nekakvog zelenkasto-žućkastog sjaja; inače su Mantegnine boje tmurne i tamne (čak i nebo).

Tradicionalna mučenička tema Svetog Jakova vode na pogubljenje je odrađena na renesansno moderan način; ovde je Mantegna genijalno otišao dalje od stavljanja teme u drugi plan (kao kod Piera della Francesca). Sv. Jakov se i ne vidi od silne mase ljudi i vojnika, a izrazitom “žabljom perspektivom” se ističe arhitektura u pozadini iznad događanja.

U sjevernoj Italiji bio je jedan od prvih bakrorezaca biblijskih i mitoloških prizora (Polaganje Krista u grob; Borba morskih božanstava).

Snažno je utjecao na talijanske i njemačke slikare (Giovanni Bellini, Albrecht Dürer i dr.).

Popis najvažnijih djela[uredi | uredi kôd]

Okulus s anđelima, freska na svodu duždove palače u Mantovi iz 1473.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Andrea Mantegna