Mantova
| Mantova Comune di Mantova | |
|---|---|
 |
.svg) |
| Regija: | Lombardija |
| Pokrajina: | Mantova (MN) |
| Koordinate: | 45°10′N 10°48′E / 45.167°N 10.800°E |
| Visina: | 19 m[1] |
| Površina: | 63,8 km2[1] |
| Stanovništvo: | 50 215[2] (1. siječnja 2026.) |
| Pozivni broj: | 0376 |
| ISTAT-broj: | 020030 |
| Svetac zaštitnik: | Sveti Anselm |
  Mantova Mantova na zemljovidu Italije |
|
| Službena stranica: | www.comune.mantova.it |
Mantova (lat.: Mantua), je grad i upravno središte istoimene sjeverne talijanske provincije, regija Lombardija; 48,297 stanovnika. Poljoprivredno je, industrijsko i turističko središte.
Mantova je od 12. stoljeća okružena umjetnim jezerima (Lago Superiore, Lago di Mezzo i Lago Inferiore, tj. "Gornje", "Srednje" i "Donje" jezero) s tri strane. Ona se pune s rijeke Mincio, koja se spušta s jezera Garda.[3] Četvrto jezero, jezero Pajolo, je isušeno u 18. stoljeću.
Mantovu su utemeljili Etruščani u 6. st. pr. Kr. na već postojećem otočnom naselju na rijeci Mincio (oko 2000. pr. Kr.). Ime joj potječe od etrurskog boga Mantusa (ili Hada), a u 5. st. pr. Kr. njom vladaju Cenomani, galsko pleme. Od 214. godine se spominje kao rimska kolonija. Mantova je rodni grad pjesnika Vergilija.
Početkom 5. stoljeća Mantovu razaraju Goti, a stradava i u bizantsko-langobardskim sukobima u 6. stoljeću. Langobardi vladaju Mantovom od 7. stoljeća, a zamjenjuju ih feudalni gospodari Canosse, do 1115. godine kada pristupa savezu lombardskih gradova (Lombardska liga).
Tijekom sukoba Gvelfa i Gibelina, Pinamonte Bonacolsi je iskoristio kaotičnu situaciju i ovladao Mantovom 1273. godine. Njegova obitelj je vladala sljedeće stoljeće, tijekom čega je Mantova postala trgovački i umjetnički uspješno središte. Nakon organiziranih prosvjeda 1328. godine njome gospodari obitelj Gonzaga (od 1632. obitelj Gonzaga-Nevers), i zahvaljujući potpori Žigmunda Luksemburškog i pape Pija II. vladali su čvrsto u 15. stoljeću. Na njihovu vladavinu podsjeća monumentalni dvorac-utvrda Castello di San Giorgio, danas arheološki muzej i galerija umjetnina.
God. 1708. pripala je Austriji i priključena je Milanskom vojvodstvu. God. 1797. osvaja je Napoleonova vojska, do 1805. godine kada je priključena Kraljevini Italiji. Od 1814. godine ponovo je pod vlašću Austrije, i postaje jedno od njezinih vodećih vojnih uporišta u gornjoj Italiji. Tijekom revolucije 1848. godine mjesecima je bila pod opsadom vojske Pijemonta, da bi tek 1859. godine bila priključena Mletačkoj Republici, te zajedno s njom 1866. godine ušla u sastav ujedinjene Kraljevine Italije.
Broj stanovnika registriranih 1. siječnja 2026. godine bio je 50 215. Djeca i mladi činili su 13,6 %, a starije osobe 26,3 % stanovništva.[4]
| Popis stanovništva | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1871. | 33 783 | — |
| 1881. | 35 727 | +5,8 % |
| 1901. | 36 449 | +2,0 % |
| 1911. | 39 560 | +8,5 % |
| 1921. | 43 879 | +10,9 % |
| 1931. | 47 840 | +9,0 % |
| 1936. | 46 620 | −2,6 % |
| 1951. | 53 810 | +15,4 % |
| 1961. | 62 411 | +16,0 % |
| 1971. | 65 703 | +5,3 % |
| 1981. | 60 866 | −7,4 % |
| 1991. | 53 065 | −12,8 % |
| 2001. | 47 790 | −9,9 % |
| 2011. | 46 649 | −2,4 % |
| 2021. | 48 441 | +3,8 % |
| Izvori: [5][6] | ||
Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): Italija (39 185 – 81,6 %), Brazil (1637 – 3,4 %), Maroko (1029 – 2,1 %), Albanija (712 – 1,5 %), Rumunjska (636 – 1,3 %), Bangladeš (434 – 0,9 %), Pakistan (392 – 0,8 %), Kina (360 – 0,7 %), Gruzija (350 – 0,7 %), Indija (317 – 0,7 %), Nigerija (292 – 0,6 %), Gana (291 – 0,6 %), Moldavija (220 – 0,5 %), …[7]
| Mantova i Sabbioneta | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  |
| Godina uvrštenja | 2008. (32. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | ii, iii |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:1287 |
| Koordinate | 45°09′23″N 10°47′28″E / 45.1564°N 10.7911°E |
  Mantova | |
Obitelj Gonzaga je bila veliki sponzor umjetnosti i kulture, te su ugostili brojne znamenite umjetnike (Leone Battista Alberti, Andrea Mantegna, Giulio Romano, Donatello, Peter Paul Rubens, Pisanello, Domenico Fetti, Luca Fancelli i Nicolò Sebregondi). Premda su brojna umjentička djela nestla iz Mantove, njena kulturna važnost je izvanredna zbog njenih spomenika, osobito ranih primjera renesansne talijanske svjetovne arhitekture poput:
- Duždeva palača (Palazzo Ducale di Mantova, slika desno), slavna rezidencija obitelji Gonzaga s freskama Andrea Mantagne, sastoji se od dvorišta, vrtova i nekoliko zgrada skupljenih u jedan kompleks: Kapetanska palača (Palazzo del Capitano), Magna Domus, i dvorac sv. Jurja (Castello di San Giorgio, 1395. – 1406.), prijestolnica obitelji Gonzaga.
- Palazzo Te (1525. – 1535.) arhitekta G. Romana (koji je na kraju života živio u Mantovi) je palača visoke renesanse s naznakama post-Rafaelovskog manirizma. Palača je bila ljetna vila Fridrika II. Gonzaga,a u njoj se nalazi Museo Civico (s donacijama A. Modadorija, najznačajnijeg talijanskog izdavača, i U. Sissa, mantovskog arhitekta koji je radio u Iraku odakle je donio značajna djela mezopotamske umjetnosti).
- Palača Vascovile (Palazzo Vescovile di Mantova) (Biskupska palača)
- Palazzo degli Uberti
- Palazzo del Podestà u kojemu se nalazi muzej Tazio Nuvolari
- Palazzo della Ragione sa sat-kulom Torre dell'Orologio
- Palazzo Castiglioni Bonacolsi
- Palazzo Valenti Gonzaga, primjer barokne palače (Nicolò Sebregondi) s freskama flamaskog slikara F. Geffelsa.
- Kazalište Bibiena
- Toranj-kavez (Torre della Gabbia)
- Knjižnicu iz 1780. godine osnovala je austrijska carica Marija Terezija u kojoj se nalazi i državni arhiv.
U Mantovi se nalaze i crkve:
- Bazilika sv. Andrije u Mantovi (Basilica di Sant'Andrea di Mantova) Leon Battista Albertija s grobom A. Mantegne.
- Rotunda sv. Lorenca (Rotunda San Lorenzo) iz 1082. god.
- Albertijeva crkva sv. Sebastijana (San Sebastiano) iz 1460. – 1470., te
- Katedrala (Duomo di Mantova) iz 16. stoljeća kojoj je unutrašnjost dizajnirao Giulio Romano.
Staro središte grada je od 2000. godine, zajedno s posjedima Gonzaga u Sabbioneti, upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.[8]
Trg (Piazza) Sordello s Kapetanovom palačom (lijevo) i katedralom (desno).
Rotunda San Lorenzo
Palazzo Bonacolsi
Dvorac sv. Jurja
Mantova se nalazi na sjecištu cesta Milano-Codogno-Cremona-Mantova. Do nje vodi autocesta A4 (Milano-Venecija), koja vodi do Verone, i autoput A22 (Brennero-Modena). ali i državne ceste 415 (Milano-Cremona) za Cremonu i 10 (Cremona-Mantova). Najbliža zračna luka je u Veroni, Villafranca.
U Mantovi se nalaze proizvodnja poljoprivrednih strojeva, obuće i igračaka.
|
- 1 2 Classificazioni statistiche – anno 2026. www.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 21. veljače 2026. Pristupljeno 27. veljače 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Parco del Mincio. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. lipnja 2006. Pristupljeno 20. kolovoza 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 (PDF). ebiblio.istat.it (talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1994
- ↑ Popolazione residente per territorio – serie storica,. esploradati.censimentopopolazione.istat.it (engleski i talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku
- ↑ Resident population by sex, municipality and individual citizenship or country of birth from year 2002. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 27. veljače 2025. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Mantova i posjedi Gonzaga, UNESCO-ova svjetska baština
- Službene stranice grada Mantove Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. kolovoza 2007. (Wayback Machine)
- Palazzo Te (tal.)
- Palazzo Ducale Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2007. (Wayback Machine) (tal.)
- Mantova - turističke stranice
