Ante Jelić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ante Jelić
Rođen 1943.
Jaklići
Portal: Kršćanstvo

Don Ante Jelić (1943. u Jaklićima, BiH) hrvatski je svećenik i predsjednik Hrvatskoga katoličkoga dobrotvornoga društva. Djeluje kao župnik župe sv. Luke Evanđelista u Sarajevu.[1] Don Jelić jedan je od organizatora vjersko-nacionalnog hodočašća iz Zagreba u Bleiburg kao sjećanje na bleiburški pokolj.[2][3] Poznat je i po tome što je bio inicijator izgradnje Studentskog doma "Dragutin Dujmušić" u Sarajevu, koji je službeno otvoren u prosincu 2014. godine.[4]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je u pobožnoj katoličkoj obitelji u selu Jaklići u općini Prozor-Rama kao jedan od četvorice sinova Stipana i Ivuše (r. Budimir) Jelić. Odrastao je uz još trojicu braće: Nikola (1935.), Ivan (1938. - 2013.) i Vinko (1940.).[5] Predsjednik je HKDD-a još od 1991. godine koji djeluje u svim oblicima pomoći i očuvanju kulturnih dobara u BiH. Godine 2007. stao je u obranu pjevača Marka Perkovića Thompsona koji je trebao održati koncert u Sarajevu. [6] Krajem 2014. godine prilikom posjeta tadašnjeg predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića Sarajevu don Jelić je istaknuo da taj grad ne smije ostati bez Hrvata i da će u budućnosti Hrvati "nešto" značiti Sarajevu. Don Jelić primio je predsjednika Federacije BiH Marinka Čavaru 2016. godine te ga upoznao s tijekom radova dovršetka izgradnje Studentskog doma u naselju Stup u Sarajevu.[7] Knjigu Tragovi ramskog graditeljstva u suradnji s Astridom Bugarski objavio je 2005. godine.

Don Jelić sudjeluje na brojnim tribinama o hrvatskoj političkoj emigraciji 20. stoljeća te kao predsjednik HKDD-a surađuje s povjesničarima poput Zlatka Hasanbegovića, Ive Banca, Marija Jareba, Martine Grahek-Ravančić i brojnim drugima.[8]

Djela[uredi VE | uredi]

  • Tragovi ramskog graditeljstva (2005.; s Astridom Bugarski) [9]
  • Tekstilne rukotovorine Hrvata u Rami (2006.; zajedno s Maricom Popić-Filipović i Ivušom Jelić)[10]
  • Krunoslav Draganović - svećenik, povjesničar i rodoljub (2014.; zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog simpozija; suautori Zlatko Hasanbegović, Ivo Banac, Jure Krišto, Mario Jareb i dr.)

Stavovi[uredi VE | uredi]

Wikicitati „Što činiti? Čovjek mora raditi, istinu donositi i sugerirati državnim ustanovama koje su za to zadužene da potpomognu istraživanje istine i pronalaženje onih koji su sudjelovali u tome. Puno je ljudi umrlo zbog počinitelja zločina, ali do sada nitko nije pozvan na odgovornost. Najveća je odgovornost na partijskom vrhu ondašnje Jugoslavije. Oni su bili nalogodavci, a izvršitelji su bile postrojbe za koje se zna točno koje su i tko je bio zapovjednik.”
()
Wikicitati „Ne, nikako se ne može za onoga tko ističe ili obilježava bleiburšku tragediju reći da je nacionalist! Bože sačuvaj! To govore neuki nestručni ljudi. To je tako zlobno reći, reći za nekoga da je nacionalist u onom negativnom smislu samo zato što se bavi istinom na Bleiburgu. Zamjeram onima koji se ne bave istraživanjem, jer nema obitelji iz BiH i RH u kojoj netko iz bliže ili daljnje rodbine nije bio i stradao na Bleiburgu i križnom putu.”
()


Nagrade[uredi VE | uredi]

  • Zlatna medalja zbog zasluga za rad u Počasnom bleiburškom vodu - nagradu uručio Bože Vukušić (2005.)

Izvori[uredi VE | uredi]