Artur Bagdasarov
| Artur Rafaelovič Bagdasarov | |
 Artur Rafaelovič Bagdasarov | |
| Rođenje | 2. prosinca 1958., Baku, Azerbajdžan |
|---|---|
| Poznat(a) po | kroatist i sociolingvist |
| Zanimanje | jezikoslovac |
| Portal o životopisima | |
Artur Rafaelovič Bagdasarov (Baku, 2. prosinca 1958.), ruski je slavist, kroatist i sociolingvist podrijetlom Armenac.[1][2][3]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Artur Rafaelovič Bagdasarov rođen je 2. prosinca 1958. godine u gradu Baku (Azerbajdžan). Slavistiku je studirao na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Sankt Peterburgu od 1976. do 1981. godine.[2] Godine 1992. obranio je doktorsku disertaciju o razlikama između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, na različitim razinama jezične strukture, poglavito na leksiku.[1][2] Kao profesor predaje hrvatski jezik i sociolingvistiku na više moskovskih fakulteta. Proučava različita područja suvremenoga hrvatskoga standardnoga jezika (leksikologiju, leksikografiju, pravopis, normu). Sudjelovao je na brojnim slavističkim skupovima u Rusiji i Hrvatskoj. Objavio je više od 300 radova: knjiga, priručnika, članaka, prikaza, priloga. Vanjski je suradnik tjednika Hrvatsko slovo (Zagreb) i suurednik časopisa Riječ (Rijeka). Od 2019. godine je član uredničkoga savjeta Kroatologije, časopisa za hrvatsku kulturu Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnik je Inine nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu.
Djela[uredi | uredi kôd]
Artur R. Bagdasarov prvi je u Rusiji objavio hrvatsko-ruski rječnik i znanstvene knjige o hrvatskom književnom jeziku. Autor je brojnih knjiga kao primjerice:
- Rusko-hrvatsko-srpski/hrvatsko-srpsko-ruski rječnik razlika, Moskva, 1989., 1991. 1998.[4]
- Mali školski priručnik razlika, Moskva, 1990.
- Xорватско-русский словарь/Hrvatsko-ruski rječnik, Moskva, 1999. (2. izd. ?, 3. izd. 2003., 4. izd. Новый хорватско-русский словарь, Moskva, 2007., 5. izd. 2013., 6. dop. izd. 2022.)[5]
- Hrvatski književni jezik druge polovice 20.stoljeća, Moskva, 2004.
- Хорватский разговорник, (Hrvatski razgovornik), Moskva, 2006.
- Hrvatski jezik: kratki gramatični priručnik, Moskva, 2006.
- Hrvatska slovnica, 2006.
- Hrvatski književni jezik i njegova norma, Rijeka, 2010.
- Хорватский язык. Начальный курс, (Hrvatski jezik: početni tečaj), Sankt Peterburg, 2011.
- Элементарная грамматика хорватского языка, (Elementarna gramatika hrvatskoga jezika), Moskva, 2012.[6]
- Pogled iz Rusije, Rijeka, 2014.
- Armenija – domovina svetoga Vlaha, Dubrovnik, 2015. (u suautorstvu s Vinicijem B. Lupisom)[7]
- Armenske poslovice, Split, 2016.
- Armenija – Noina zemlja: kultura i povijest, Zagreb, 2018.
- Hrvatski jezik. Pogled iz Rusije, Moskva, 2020.
- Armenska Katolička Crkva. Kratki pregled, Zagreb, 2021.
- Hrvatski iz drugoga kuta, Zagreb, 2023.[8]
Nagrade[uredi | uredi kôd]
- INA-ina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2009. godinu, zajedno s prof. Leopoldom Auburgerom[2][9]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b HGI: Dr. sc. Artur Rafaelovič Bagdasarov: Tko ne cijeni jezik prošlosti gubi i sadašnji!, pristupljeno 10. veljače 2012.
- ↑ a b c d Nagrađeni jezikoslovci Armenac Bagdasarov i Nijemac Auburger, Pripremio: Hrvoje Salopek, Matica, Broj/No. 11, Studeni/November 2010., str. 17., pristupljeno 10. veljače 2012.
- ↑ Nenad Piskač, Dr. sc. Artur Rafaelovič Bagdasarov: Tko ne cijeni jezik prošlosti gubi i sadašnji!, HKV, 24 siječnja 2011. (pristupljeno 11. studenoga 2013.)
- ↑ Sanda Ham, Hrvatski jezik za početnike // Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 58, br. 5, (2011.), str. 195–196., (Hrčak), str. 195., pristupljeno 8. studenoga 2020.
- ↑ Artur Bagdasarov: Ne treba jezik ideologizirati, on pripada narodu – ni desničarima ni ljevičarima. Važan leksikografski pothvat; objavljeno dopunjeno izdanje dvojezičnoga rječnika Hrvatsko-ruskoga jezika, razgovarao: M. Curać, Hrvatski tjednik, hkv.hr, 25. siječnja 2022., pristupljeno 31. ožujka 2023.
- ↑ Nenad Piskač, Nova hrvatska slovnica u Rusiji, HKV, 7. ožujka 2012. (pristupljeno 9. ožujka 2012.)
- ↑ Moskva: predstavljanje knjige "Armenija – domovina sv. Vlaha", 14. 6. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2017., pilar.hr, 14. lipnja 2015., pristupljeno 8. veljače 2018.
- ↑ Još jedna nova knjiga prof. Artura Bagdasarova u Hrvatskoj. Hrvatski iz drugoga kuta, hkv.hr, 29. ožujka 2023., pristupljeno 31. ožujka 2023.
- ↑ Večernji list Auburger i Bagdasarov nagrađeni za promicanje hrvatske kulture, 25. listopada 2010., pristupljeno 3. studenoga 2010.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mijo Ivurek, Čovjek koji ne poštuje svoj jezik ne voli ni svoj narod, Hrvatski fokus, 30. studenoga 2010. (u međumrežnoj pismohrani archive.org, 7. travnja 2016.)
- (engl.) Prof. dr. Darko Žubrinić, Dr. Artur R. Bagdasarov promoter of Croatian culture and language in Russia, Croatia.org, 31. siječnja 2011.
- Artur Bagdasarov, Milan Nosić, Materinski jezik – brana jezičnoj globalizaciji // Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 62, br. 4, (2015.), str. 141–145., (Hrčak)