Atipični lični bol
Atipični facijalni bol, poznat i kao perzistirajući idiopatski facijalni bol, neurološki je poremećaj koji predstavlja oblik kroničnog bola kod kojeg nije poznat uzrok i koji ne ispunjava u potpunosti uvjete za dijagnozu drugih medicinskih stanja kao što je trigeminalna neuralgija.[1] Stanja koja su povezana s ovom vrstom bola uključuju depresiju, anksiozne poremećaje i druge sindrome kronične boli poput fibromialgije. Kod mnogih bolesnika bolu je prethodovao značajni psihološki stres.[2]
Ovaj se poremećaj javlja u približno 1 – 2 % opće populacije i češći je u žena.[3] Zbog svoje kompleksnosti pacijenti u prosjeku potraže pomoć sedam liječnika specijalista iako je liječenje slično kao kod atipičnog oblika neuralgije trigeminusa. Prije se smatralo da je ovo stanje psihološke prirode i da se javlja kao reakcija na "neurotične" poremećaje, ali danas stručnjaci smatraju da se radi o kompleksnom somatskom poremećaju koji ima neurološku (živčanu) podlogu, a okidači su najčešće psihološke traume koje s vremenom mogu izazvati centralnu senzitizaciju i druge promjene u kori velikog mozga.[4][5]
Liječenje[uredi | uredi kôd]
Liječenje ovog poremećaja je složeno te zahtijeva pažljivu individualnu terapiju. Bol se ublažava lijekovima, a psihoterapija uči pacijente da se nose s boli, što neposredno djeluje i na sâm intezitet boli.
Psihološke intervencije[uredi | uredi kôd]
Invazivni postupci nisu efikasni u liječenju atipične facijalne boli. Potreban je multidisciplinaran pristup liječenju.[6] Uz edukaciju pacijenta i promjenu načina života, preporučuje se kognitivno-bihevioralna psihoterapija i biofeedback.
Lijekovi[uredi | uredi kôd]
Antiepileptici[uredi | uredi kôd]
Možda i najefikasniji lijekovi su oni iz skupine antiepileptika, a uključuju pregabalin, gabapentin, karbamazepin i lamotrigin.[7]
Antidepresivi[uredi | uredi kôd]
Postoje dokazi o učinkovitosti antidepresiva u liječenju atipične facijalne boli. Koriste se antidepresivi dualnog djelovanja (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina) poput amitriptilina, duloksetina i milnaciprana.[8]
Postoje dokazi o učinkovitosti inhibitora ponovne pohrane noradrenalina i dopamina, odnosno bupropiona.[9]
Ostali lijekovi[uredi | uredi kôd]
Za akutno ublažavanje boli i napetosti koriste se mišićni relaksansi sa središnjim djelovanjem poput baklofena[10] te benzodiazepini poput klonazepama.[11] Opioidi se koriste kao zadnja linija kod pacijenata rezistentnih na liječenje.[12]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Atypical Face Pain
- ↑ Management of Chronic Facial Pain
- ↑ Diagnosis and treatment of atypical facial pain-a review
- ↑ Altered cortical excitability in persistent idiopathic facial pain
- ↑ Brain imaging signatures of neuropathic facial pain derived by artificial intelligence
- ↑ Chronic facial pain: a multidisciplinary problem
- ↑ Antiepileptic drugs for the treatment of neuropathic pain: A systematic review
- ↑ Persistent Idiopathic Facial Pain Medication
- ↑ Double-blind, randomized trial of bupropion SR for the treatment of neuropathic pain
- ↑ Baclofen for Trigeminal Neuralgia User Reviews
- ↑ Clonazepam in facial neuralgia and cluster headache. Clinical and electrophysiological study
- ↑ Trigeminal Neuralgia & Atypical Facial Pain
 | Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom! |