Ayn Rand

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Ayn Rand
Ayn Rand.png
Portret
Rođenje 2. veljače 1905.
Smrt 6. ožujka 1982.
Zanimanje filozofkinja, književnica
Književne vrste roman, ogled
Teme objektivistička filozofija
Potpis Ayn Rand signature 1949.svg

Ayn Rand (Sankt Peterburg, 2. veljače 1905. - New York, 6. ožujka 1982.), pravim imenom Alisa Rozenbaum, američka romanopiskinja, esejistica, i dramatičarka rusko-židovskog podrijetla te istaknuta objektivistička filozofkinja. Isticala je razum kao jedino sredstvo stjecanja znanja odbacujući religiju i altruizam te zagovarajući razumski (racionalni) i etički egoizam. Unatoč boljševičkim korijenima, odbacivala je kolektivizam, etatizam i anarhizam smatrajući individualizam jedinim načinom samoostvarenja. Stajalištima o uspjehu kao ishodu pojedinačnih (individualnih) sposobnosti i rada te o pogodnostima kapitalizma i sebičnosti za razvoj nadarenosti (talenta) suprotstavila se tradicionalnoj židovsko-kršćanskoj etici, izazvala feministkinje, ali i stekla nove poklonike krajem 20. stoljeća, posebice među američkim neokonzervatistima. U umjetnosti zagovara romantičarski realizam, a u filozofiji redom snažno kritizira sve filozofe osim Aristotela, Tome Akvinskog i klasičnih liberala.

Rođena je kao najstarija od triju kćeri u buržujskoj obitelji ruskih Židova u Sankt Peterburgu, gdje studira pedagogiju, filozofiju i povijest pod snažnim utjecajem Platona i Aristotela. Kako je govorila francuski i njemački, proučavala je Hugovo, Schillerovo i Rostandovo književno stvaralaštvo te Nietzcheovu filozofiju. Krajem 1925. odlazi u Sjedinjene Države u kojima ostvaruje kratku suradnju i sa znamenitim Cecilom B. DeMilleom prije odlaska u Hollywood.

Godine 1936. objavljuje svoj prvi, vrstom autobiografski, roman Mi, živi, radnjom smješten u Sovjetski savez, koji tematizira odnos vlasti (države) i pojedinca. Prošireno i dopunjeno izdanje romana iz 1959. prodano je u tri milijuna primjeraka. Prema romantičarsko-filozofskom romanu Izvorište, koji je pisala sedam godina, snimljen je istoimeni crno-bijeli film s Garyem Cooperom i Patriciom Neal u glavnim ulogama. U romanu Atlant je slegnuo ramenima razradila je svoju objektivističku filozofiju te se taj roman smatra njezinim remek-djeloom. Prema vlastitim riječima, u romanu zagovara važnost uma i razuma kao jamca čovjekova intelektualna opstanka u budućnosti, koja poprima sve više distopijskih i totalitarnih obilježja.

Kao gostujući predavač izlagala je na Yaleu, Princetonu, Harvardu, Columbiji i MIT-u. U javnosti poznata po protivljenju Vijetnamskom ratu i novačenju mladih, bila je pristaša Republikanske stranke ne djelujući značajnije u američkom javno-političkom životu. Netom prije smrti, preboljela je rak pluća i razvod braka, nakon što se njezin suprug potajno oženio. Umrla je od zatajenja srca u New Yorku, gdje je i pokopana.

Izvori[uredi VE | uredi]