Distopija
Distopija ideja je društva, općenito u pretpostavljenoj budućnosti, koju karakteriziraju negativni, antiutopijski elementi, koji variraju od ekoloških do političkih i društvenih pitanja. Distopijska društva, koja najčešće pretpostavljaju pisci fikcije, kulminirala su u velikom nizu podžanrova, te se pojam često koristi da aktualizira pitanja koja se tiču društva, okoliša, politike, religije, sociologije, duhovnosti ili tehnologije koja se može pojaviti u budućnosti. Iz tog je razloga pojam preuzeo oblik mnoštva pretpostavki kao što su onečišćenje, siromaštvo, kolaps društva ili politička represija i totalitarizam. Slavni prikazi distopijskih društava uključuju romane 1984., o totalitarnoj super državi, Vrli novi svijet, o eugenički oblikovanom ljudskom društvu, i Fahrenheit 451, u kojem država spaljuje knjige iz straha od pojave neovisnog mišljenja. Željeznu petu, roman Jacka Londona je Erich Fromm opisao kao "najraniju modernu distopiju".[1]
Distopijska književnost (izbor)[uredi | uredi kôd]
- Paklena naranča, Anthony Burgess
- 1984., George Orwell
- Atlas je slegnuo ramenima, Ayn Rand
- Vrli novi svijet, Aldous Huxley
- Fahrenheit 451, Ray Bradbury
- Kallocain, Karin Boye
- Mi, Jevgenij Zamjatin
- Zavolio sam divlju ženu, Pierre Boulle
- Oryx i Crake, Margaret Atwood
- Nikada me ne ostavljaj, Kazuo Ishiguro
- Igre gladi, Suzanne Collins
- Divergentni, Veronica Roth
- Sluškinjina priča, Margaret Atwood
- Gospodar svijeta, Robert Hugh Benson
Distopijski filmovi (izbor)[uredi | uredi kôd]
- Æon Flux
- Alphaville
- Blade Runner
- Akira
- Brazil
- Children of Men
- Delikatessen
- Gattaca
- Otok
- Pobješnjeli Max
- The Matrix
- Metropolis
- Vatrene ulice
- THX 1138
- O za osvetu
- Terminator
- X-men
- Wall-E
- Igre gladi
Bilješke[uredi | uredi kôd]
- ↑ Fromm, E.: 1984, str. 316. New American Library, Penguin Group, 1977
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- The Dystopian (članci o distopiji)
- Dyshoreal.ru Inačica izvorne stranice arhivirana 4. svibnja 2013. (distopijska horor-stvarnost)