Baćino

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Baćino ili Baćin [1] (mađ. Bátya) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 33,86 km četvornih.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se 2 km južno od Kalače, 8 km sjeverno od Fajsina, 6 km jugoistočno od Voktova, na 46°29' sjeverne zemljopisne širine i 18°57' istočne zemljopisne dužine, 8 km sjeverozapadno od Miške i 10 km sjevernije od Dušnoka, istočno od obale rijeke Dunava.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno pripada kalačkoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6351.

U sastav Baćina ulaze naselja Duolnji Salaši (Tilkina) (mađ. Alsószállások[1]), Guornji Salaši (mađ. Felsőszállások), Sirkuova (mađ. Cirókhát), Panjentica (mađ. Tuskópuszta), nekada i Huoroz (Horoza, mađ. Oroszpuszta), [1].[2] Upravno joj pripada i Kerkeja (mađ. Kereki), a kerkejski teritorij dijeli s Kalačom.[1]

U Baćinu se nalaze hrvatska, romska i njemačka manjinska samouprava.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U Baćinu živi 2239 stanovnika (2005.). Mađari su većina. Hrvata je 13,8%, Roma je 1%, Nijemaca je 0,6%, Srba je 0,3%, Rumunja je 0,2% te ostalih. Rimokatolika je 85%, kalvinista je 3%, luterana je 0,6%, grkokatolika je 0,2%, židovske vjere je 0,2% te ostalih.

Hrvati u Baćinu[uredi VE | uredi]

U Baćinu se nalazi i jedinica hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj. Baćinski kao i dušnočki Hrvati pripadaju skupini podunavskih Hrvata, govore slavonskim dijalektom hrvatskog jezika, koji je staroštokavsko narječje ekavskog govora. Na ovo područje su doselili u 16. stoljeću iz Slavonije. [3]. Baćinski Hrvati se još nazivaju i rackim Hrvatima [4]

Kultura[uredi VE | uredi]

Baćinski Hrvati održavaju svoju manifestaciju Veliko racko prelo [5].

Hrvati iz Dušnoka i Baćina na dan svete Ane hodočaste u Čikuzdu u kapelicu sv. Ane.[6]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je kao i u Aljmašu, Baji, Dušnoku, Bikiću i Kaćmaru, je organizirano tako, da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1.-4.).[7]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Endre Pászthory, učitelj
  • Károly László, topnik iz 1848/49.
  • dr Zoltán Fehér, učitelj i pisac
  • Teri Harangozó

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)
  2. MAGYARORSZÁG HELYSÉGNÉVTÁRA, 2012 Központi Statisztikai Hivatal
  3. Croatica Kht_ Povijest Hrvata u Mađarskoj
  4. Podravina.net Sanja Vulić: Kalendar Hrvata u Mađarskoj 2001.Page white acrobat.png(PDF)
  5. Croatica.hu Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.
  6. Hrvatski glasnik br. 29/2005. Sveta Ana Page white acrobat.png(PDF)
  7. Hrvatski glasnik Više od 80 prvaka i domalo 500 učenika, 8. rujna 2005. Page white acrobat.png(PDF), 800 KB

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]