Baćino
Baćino ili Baćin[1] (mađ. Bátya) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 33,86 km četvornih.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Nalazi se 2 km južno od Kalače, 8 km sjeverno od Fajsina, 6 km jugoistočno od Voktova, na 46°29' sjeverne zemljopisne širine i 18°57' istočne zemljopisne dužine, 8 km sjeverozapadno od Miške i 10 km sjevernije od Dušnoka, istočno od obale rijeke Dunava.
Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]
Upravno pripada kalačkoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6351.
U sastav Baćina ulaze naselja Duolnji Salaši (Tilkina) (mađ. Alsószállások[1]), Guornji Salaši (mađ. Felsőszállások), Sirkuova (mađ. Cirókhát), Panjentica (mađ. Tuskópuszta), nekada i Huoroz (Horoza, mađ. Oroszpuszta).[1][2] Upravno joj pripada i Kerkeja (mađ. Kereki), a kerkejski teritorij dijeli s Kalačom.[1]
U Baćinu se nalaze hrvatska, romska i njemačka manjinska samouprava.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
U Baćinu živi 2239 stanovnika (2005.). Mađari su većina. Hrvata je 13,8%, Roma je 1%, Nijemaca je 0,6%, Srba je 0,3%, Rumunja je 0,2% te ostalih. Rimokatolika je 85%, kalvinista je 3%, luterana je 0,6%, grkokatolika je 0,2%, židovske vjere je 0,2% te ostalih.
Hrvati u Baćinu[uredi | uredi kôd]
U Baćinu se nalazi i jedinica hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj. Baćinski kao i dušnočki Hrvati pripadaju skupini podunavskih Hrvata, govore slavonskim dijalektom hrvatskog jezika, koji je staroštokavsko narječje ekavskog govora. Na ovo područje su doselili u 16. stoljeću iz Slavonije.[3] Baćinski Hrvati se još nazivaju i rackim Hrvatima[4]
Kultura[uredi | uredi kôd]
Baćinski Hrvati održavaju svoju manifestaciju Veliko racko prelo.[5]
Hrvati iz Dušnoka i Baćina na dan svete Ane hodočaste u Čikuzdu u kapelicu sv. Ane.[6]
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je kao i u Aljmašu, Baji, Dušnoku, Bikiću i Kaćmaru, je organizirano tako, da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1. – 4.).[7]
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Endre Pászthory, učitelj
- Károly László, topnik iz 1848/49.
- dr Zoltán Fehér, učitelj i pisac
- Teri Harangozó
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
(PDF)
- ↑ MAGYARORSZÁG HELYSÉGNÉVTÁRA, 2012 Központi Statisztikai Hivatal
- ↑ Croatica Kht_ Povijest Hrvata u Mađarskoj. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. prosinca 2007. Pristupljeno 27. kolovoza 2008.
- ↑ Podravina.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine) Sanja Vulić: Kalendar Hrvata u Mađarskoj 2001.(PDF)
- ↑ Croatica.hu Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2020. (Wayback Machine) Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.
- ↑ Hrvatski glasnik br. 29/2005. Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. rujna 2008. (Wayback Machine) Sveta Ana (PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2016. (Wayback Machine) Više od 80 prvaka i domalo 500 učenika, 8. rujna 2005. (PDF), 800 KB
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- (mađ.) Službene stranice
- (mađ.) batya6351.atw.hu
- (mađ.) Vendegvaro
- Migracijske i etničke teme br. 1/2003. Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. ožujka 2008. (Wayback Machine) Josip Lisac: Slavonski dijalekt: između autohtonosti i utjecaja
- Dušnok na fallingrain.com