Dušnok
Dušnok (mađ. Dusnok)[1] je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 57,47 km četvornih.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Nalazi se nedaleko od Aljmaša, na 46°23' sjeverne zemljopisne širine i 18°58' istočne zemljopisne dužine, u regiji Južni Alföld, 8 km južno od Miške i 10 km južno od Baćina, nekoliko kilometara istočno od Dunava.
Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]
Upravno pripada kalačkoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6353. Upravno mu pripada pustara Boršat (mađ. Borsoshátpuszta), a Ižačka (hrv. Izsákpuszta).,[1] Lenes i Papföld.[2]
Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Dušnok ulazi kao predstavnik Bačke. U sastavu od ožujka 2007. je to Angela Šokac Marković.[3]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
U Dušnoku živi 3396 stanovnika (2008.). Pored Mađara, u selu žive i Hrvati, kojih je 25% te Nijemci i Romi kojih je oboje od 1%.
Hrvati u Dušnoku[uredi | uredi kôd]
U Dušnoku se nalazi i jedinica hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj koja je uspostavljena 1994. Dušnočki, kao i baćinski Hrvati pripadaju skupini podunavskih Hrvata, govore slavonskim dijalektom hrvatskog jezika, koji je staroštokavsko narječje ekavskog govora. Na ovo područje su doselili u 16. stoljeću iz Slavonije.[4] Dušnočki Hrvati se još nazivaju i rackim Hrvatima[5]
O njima je pisao dr Marin Mandić, a u povijesti je zabilježeno da se znameniti subotički Hrvat Ilija Kujundžić bio skrbio za duhovni život tamošnjeg stanovništva, posebice Hrvata, a velika je bila i uloga isusovca, bunjevačkog Hrvata iz Čavolja, Petra Pančića, koji je svoje učenike odgajao u hrvatskom i katoličkom duhu.[5]
Kultura[uredi | uredi kôd]
U Dušnoku djeluje Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Dušnok", koje je osnovano 11. svibnja 2000. zbog očuvanja hrvatske kulture i narodnih običaja za mladi naraštaj.[6]
Na blagdan Duhova, racki Hrvati održavaju svoju duhovsku manifestaciju koja traje dva dana, Racke Duhove odnosno Racke Pinkusde[7] (od 1993.). Ostale značajne manifestacije su Racko prelo, Ivanjdan, 20. kolovoza, Berbena svečanost[8] te Veliko racko prelo.[9]
Hrvati iz Dušnoka i Baćina na dan svete Ane hodočaste u Čikuzdu u kapelicu sv. Ane.[10]
2003. su Dušnok i selo Trnjani kod Slavonskog Broda uspostavili prijateljske veze.[8]
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je kao i u Aljmašu, Baji, Baćinu, Bikiću i Kaćmaru, je organizirano tako, da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1. – 4.).[11]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Folia onomastica croatica, 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
(PDF)
- ↑ Mađarski statistički ured
- ↑ ÖRF Inačica izvorne stranice arhivirana 13. srpnja 2011. Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
- ↑ Croatica Kht_ Povijest Hrvata u Mađarskoj
- ↑ a b Podravina.net Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2007. Sanja Vulić: Kalendar Hrvata u Mađarskoj 2001.(PDF)
- ↑ KPD Karpati Lipovljani. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. lipnja 2008. Pristupljeno 26. kolovoza 2008. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Horvát kisebbségi önkormányzat[neaktivna poveznica]
- ↑ a b Hrvatski glasnik Jubilarni, XV., Racki Duhovi u Dušnoku: Velika kulturna manifestacija i pučka zabava, 7. lipnja 2007. (PDF)
- ↑ Croatica.hu Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 29/2005. Sveta Ana (PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik Više od 80 prvaka i domalo 500 učenika, 8. rujna 2005. (PDF), 800 KB
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- (mađ.) Dusnok Inačica izvorne stranice arhivirana 20. listopada 2008.
- Hrvatski glasnik Dušnočanke, 7. lipnja 2007. (PDF)
- Migracijske i etničke teme, br. 1/2003. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2008. Josip Lisac: Slavonski dijalekt: između autohtonosti i utjecaja
- (engl.) Dušnok na fallingrain.com