Dušnok

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Dušnok (mađ. Dusnok)[1] je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 57,47 km četvornih.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se nedaleko od Aljmaša, na 46°23' sjeverne zemljopisne širine i 18°58' istočne zemljopisne dužine, u regiji Južni Alföld, 8 km južno od Miške i 10 km južno od Baćina, nekoliko kilometara istočno od Dunava.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno pripada kalačkoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6353. Upravno mu pripada pustara Boršat (mađ. Borsoshátpuszta), a Ižačka (hrv. Izsákpuszta).[1], Lenes i Papföld.[2]

Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Dušnok ulazi kao predstavnik Bačke. U sastavu od ožujka 2007. je to Angela Šokac Marković[3].

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U Dušnoku živi 3396 stanovnika (2008.). Pored Mađara, u selu žive i Hrvati, kojih je 25% te Nijemci i Romi kojih je oboje od 1%.

Hrvati u Dušnoku[uredi VE | uredi]

U Dušnoku se nalazi i jedinica hrvatske manjinske samouprave u Mađarskoj koja je uspostavljena 1994.. Dušnočki, kao i baćinski Hrvati pripadaju skupini podunavskih Hrvata, govore slavonskim dijalektom hrvatskog jezika, koji je staroštokavsko narječje ekavskog govora. Na ovo područje su doselili u 16. stoljeću iz Slavonije.[4]. Dušnočki Hrvati se još nazivaju i rackim Hrvatima [5]

O njima je pisao dr Marin Mandić, a u povijesti je zabilježeno da se znameniti subotički Hrvat Ilija Kujundžić bio skrbio za duhovni život tamošnjeg stanovništva, posebice Hrvata, a velika je bila i uloga isusovca, bunjevačkog Hrvata iz Čavolja, Petra Pančića, koji je svoje učenike odgajao u hrvatskom i katoličkom duhu.[5]

Kultura[uredi VE | uredi]

U Dušnoku djeluje Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Dušnok", koje je osnovano 11. svibnja 2000. zbog očuvanja hrvatske kulture i narodnih običaja za mladi naraštaj.[6]

Na blagdan Duhova, racki Hrvati održavaju svoju duhovsku manifestaciju koja traje dva dana, Racke Duhove odnosno Racke Pinkusde[7] (od 1993.). Ostale značajne manifestacije su Racko prelo, Ivanjdan, 20. kolovoza, Berbena svečanost[8] te Veliko racko prelo[9].

Hrvati iz Dušnoka i Baćina na dan svete Ane hodočaste u Čikuzdu u kapelicu sv. Ane.[10]

2003. su Dušnok i selo Trnjani kod Slavonskog Broda uspostavili prijateljske veze.[8]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Školovanje na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu je kao i u Aljmašu, Baji, Baćinu, Bikiću i Kaćmaru, je organizirano tako, da se hrvatski jezik predaje kao predmet i to 4 odnosno 5 sati tjedno, i to u nižim razredima (1.-4.).[11]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Folia onomastica croatica, 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)
  2. Mađarski statistički ured
  3. ÖRF Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
  4. Croatica Kht_ Povijest Hrvata u Mađarskoj
  5. 5,0 5,1 Podravina.net Sanja Vulić: Kalendar Hrvata u Mađarskoj 2001.Page white acrobat.png(PDF)
  6. KPD Karpati Lipovljani
  7. Horvát kisebbségi önkormányzat
  8. 8,0 8,1 Hrvatski glasnik Jubilarni, XV., Racki Duhovi u Dušnoku: Velika kulturna manifestacija i pučka zabava, 7. lipnja 2007. Page white acrobat.png(PDF)
  9. Croatica.hu Prela, balovi i pokladne zabave u Bačkoj 2008.
  10. Hrvatski glasnik, br. 29/2005. Sveta Ana Page white acrobat.png(PDF)
  11. Hrvatski glasnik Više od 80 prvaka i domalo 500 učenika, 8. rujna 2005. Page white acrobat.png(PDF), 800 KB

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]